Si gu ku mbatayo

Mo gu kuti tangaratangara ariihe

Ani Gbata Kindo, Angianga Ahe Ya

Ani Gbata Kindo, Angianga Ahe Ya

“Oni gbáta [ga Mbori] ngbi, i ki kpamia agi ahe re fu roni kuti ni.”​—RK. 12:31.

ABIA: 40, 44

1. Gini kparakparapai duho dagba guhe du ani na zingoho na gu ani aidaha?

ABORO nape gupai dedede nga agu ahe du boro na zingoho si gbua tooni, ono agu ahe ni aidaha digidoho ti ni te. Si nawira gupai nga aboro abingo gu kparakparapai du dagba agu ahe du boro na zingoho na agu ni aidaha te. Ginihe nga gu kparakparapai re? Guhe boro “azingo” tipaha nga guhe si aidaha tipa ni naaraka. Riahe, roko, gbiati bambu nga agu ahe du ani adu na rengo tipa ka zingo tipaha. Guhe boro “aidaha” si nga guhe ni aida si du beni, ono anga si na nyanyakipaha tipa gani raka na aˈuru dunduko te.

2. Gine nga gu bete ahe aboro naaidaha?

2 Agu ahe aboro aidaha si ni bakiakia nibipa agu aba i araka rogoho. Rogo rungorungo aringara, badungu aboro naaida kadu na marã beyo ka ngbe terefuni, motoro [pikipiki], watadu ka ngbe dagbangua. Rogo kumukokumuko aringara, badungu aboro naida ka du na kindigi geno aroko, bakikindigi abambu, watadu bawene wiri tarambiri. Ka si vura du nga kina wari ani araka ni, gu kpakarapai du ho nga, ani ima rengba ka zio ti gu gbina nga ga nyemu aũzegino, zanga mbi behe, singia ani na zingoho watadu gene berani ka ngbehe watadu gene berani a te.

ANI DU NA RUBANGIRISE NA GU GBINA NGA GA NYEMUAHE

3. Ginihe nga nyemu aũzegino?

3 Ginihe nga nyemu aũzegino? Si nga bakere berãpa ahe kuba agu aũkumuko nga ga toro. Nyemu aũzegino na tarãha rogo agu apai boro aidaha, ni aperesapaha mbatayo, na ni aberãpaha gbe rogo gani raka yo. Si narimiso bakere nyemuahe ku kpotorani yo. Gu boro du na nyemu aũzegino tini, si rengbe ka du nga bakere marã be ni te watadu ni angbekanga bakere geno ahe a te. Zavura rungorungo aboro, i ima rengba ka du na nyemu aũzegino na ki mbu gbata ga Mbori Kindo mbata.​—Eb. 13:5.

4. Wai du Satana amangasunge “na gu nyemuhe nga ga bangirise”?

4 Satana namangasunge na agu ababagaahe du rogo gi gako zegino re tipa ka sosoda rani ani idi kuti gupai nga, ka ani du na bakere aũzegino berani susi gu du ani na zingoho, si nika sarani ani gbia ngbarago rogo raka yo. Ko ima ino wai ka mangasunge “na gu nyemuhe nga ga bangirise.” (1 Yo. 2:15-17; Bam. P. 3:6; Snz. 27:20) Gi zegino re na ahe rogoho ngba arikoho, agu awene he na agu agbegberẽ he, agu akuraha nagbe berã boro ni ipo. Ya mo mo angbenga he angianga mbiko mo na zingoho ya ono mbiko si angba bangiro i nitakipande he watadu mo abihe babagaahe yo? Ya mo mo aye ka bi gupai kusa nga mo ima rengba ka raka zangaha? Agi ahe anyakanga paha re ya rengbe ka vundo gaani raka na ki zeresi rani. Ani ima rengba ka zio ti gi gbina re si ki gbe berãrani ti agu apai nga ga toro wa gu nga wisigo Ziazia Kekeapai, mbakada adunguratise na kini ndu tipaha, gbiati tungusapai dedede. Ani tingidi gupai nga, gu mokedi nangia Yoane azahe nga: “Zegino napaya apaya, na gaha nyemuhe.”

5. Ginipai rengbe ka manga agu aboro nadia bakere gayo regbo ka gbata bakere ahe?

5 Satana naida ani du ni kanga fu aũkumuko kuba gupai nga ani mangisunge fu Yekova. (Mt. 6:24) Agu aboro nadia bakere regbo tipa ka dungura bakere aũzegino natona ka raka gu raka nasayo i ni kpi kina nyemu tiyo, na gu gberẽ agberã gbe nga i nagberã rogo toro yo ki du na bakere rungo gbiati gberãrago. (1 Tim. 6:9, 10; Yugo. 3:17) Si a wa Yesu aringbisipa ha rogo gu gako kpiapai du tipa bamitunga. Ho i nimi gu tunga nga ga Kindo ni ‘ku dagba akiwe, nyemu kura ahe ki rimi, ki kandasi wenepai, ka si azunga ya.’​—Mk. 4:14, 18, 19.

6. Ginipai ani awirikaha be Baruka?

6 Ani makianga pai tipa gu kumba nangia Baruka, nangia gu bakeapai nga ga gu nebi nangia Yeremaya. Wa gu regbo i agumbapa gbarasa Yerusarema aambeda, Baruka atona ka ‘gbata bakere apai’ tipa tiko, nga agu apai naangianga nyenye apai ya. Ono tie, gu yangarapai si aidi ko moiberãko tipaha angia ka gbia gu mosoro Yekova akido ko tipaha: ‘Mi afú ungaro foro wa mosoro.’ (Yere. 45:1-5) Nirengo, si adu nga Mbori abatasanga agu ahe nga ga aboro rogo gu gbata i aandu ka gbarasaha re te. (Yere. 20:5) Wa ani ambeda na digido gi zegino re, awere nga gu regbo si aida ani naagbata kina aũzegino agbata kindi tipa tirani te. Ka si vura du nga kina gini nyanyakipa ahe du berani, si aidanga ani berẽ gupai nga si abata na ani ti regbo bakere gberãngbi te.​—Snz. 11:4; Mt. 24:21, 22; Rk. 12:15.

7. Ginipai ani nika wisigopai tipaha fuo gere, na tipagine?

7 Yesu aima fu wene arugute furani tipa gbia ani agu ahe du ani na zingoho zanga si gbe berãrani, ka ba nyemu aũzegino tirani, watadu ka fu bakabangirise furani rogo gaani raka. Ko arimisi gi rugute re ku rogo gu gako tungusapai naadu rii bagangara yo. (Mt. 6:19-21) Ani gedinga gu paparaha du rogo Matayo 6:25-34 na ki wisigihe. Pa manga ani he wo nika sarani ani du na gu kido nga si naida ani ‘gbáta gako Kindo,’ angianga ahe ya.​Rk. 12:31.

YEKOVA NANGERA ANGERA FUO GAANI AZINGO NGA GA BOROSE

8, 9. (a) Tipagine si aidanga ti ni ani naabaka bangirani gbe tipa agu ahe du ani na zingoho ya? (b) Ginipai Yesu aima inoho tipa aboro na agu ahe du yo na zingoho?

8 Oni gedi Matayo 6:25. Ho Yesu aya ni fu agu aboro naadegatuyo fuko “ka oni wisigi nga pai tipa ungaroni ya,” si adu wa ka i ya ko aya fuyo “ka oni bakingo bangironi ya.” I anaabakabangiriyo tipa agu apai si aaidanga i bakibangiriyo tipaha ya. Wene ndupai adu kinaho Yesu ape gupai re ti ni fuyo. Kungbo bakabangirise zavura tipa agu apai daada ima rengba ka kparaka berã boro na ki gbe berãni ti gu nyanyakipa apai nga ga toro rogo raka yo. Yesu aberẽpa gako abawiriki aberã si du ko aruguyo ti ni bara biama ti gi kere sino re rogo gu gako tungusapai naadu rii bagangara yo.​—Mt. 6:27, 28, 31, 34.

9 Tipagine Yesu aya ti ni ka ani bakingo bangirani tipa guhe ani ka rihe, ka mbiraha, watadu ka voho ya? Ya mo anga agi ahe re nga gu bangua ahe si aidaha rogo raka yo te? Si nga bangua pa ahe nirengo! Ka si du nga gene berani ka gbia agi ahe re te, ya mo si dunga ni bakabangirise furani te? Ani bakibangirani abaka, na Yesu aima ino gipai re. Ko aima rugatiko na pa gaani azingo. Na kurigure, ko aima rugatiko a na gu kpakarapai si adu nga gako bawiriki nika gbiatiyo na ni fuo akama agarã kusa nga aguyo nika raka ti “kusa rago” nga “gbegberẽ rago.” (2 Tim. 3:1) Agi apai re nakoda zingo sunge, tigo marã, zingo riahe na gu rungo namanga dungu aboro. Ono tie, Yesu aima rugatiko na gupai nga ‘unga susi riahe na kpotoboro susi remu.’

10. Ho Yesu arugu apefuoko ni tipa wai ka kpara, ginipai ko aya si nyakipaha rogo raka yo?

10 Mbata kusayo rogo gu ga Yesu tungusapai naadu rii bagangara yo, ko arugu aboro i kpari fu Mbori tipa agu ahe du yo na zingoho, ko aya i kpari wa gere: “Mo fú gaani riahe fu rani areme.” (Mt. 6:11) Watadu wa ko agumbaha kusa nga: “Mo fú gaani riahe fu rani na uru [ringbisihe kuti gaani azingo, NW].” (Rk. 11:3) Ono gu rugute re ayugongo gupai nga ani berẽ kina pa agu ahe du ani na zingoho te. Rogo kina gu bangisa kpia kparakpee re, Yesu ayugu wai si aidaha ani peresipa kpara tipa ga Mbori Kindo si ye. (Mt. 6:10; Rk. 11:2) Tipa Yesu undo agu aboro naadegatuyo ka i bakingo bangiriyo ya, ko ayugu wai du Yekova ni Bagamuahe kpaima.

11, 12. Ginipai ani awirikaha ti gu gene Yekova angerafuo azire ngbaha? (Oni bi gu sura du ti tonatonaha.)

11 Oni gedi Matayo 6:26. “Oni bi azire ari yo.” Wa vura du ami ni rukutu ra, ami nari zukuzuku ahe ni bakerehe, zende ahe, wiri agbiro, watadu asooro. Ka i ni ya azire ni kindigi ra wa aboro, ka ami narihe ni bakerehe kisusi aboro. Ono wa vura duhe wo, ami asopanga bino kini rũ he te. Yekova nafu agu ahe fura du ami na zingoho. (Tam. 147:9) Rengo ngaha nga, anga ko namaa riahe ku ngbara yo te. Ami nandu andu ka gbataha, na riahe kinaho tipa ra kpaima.

12 Yesu abi gupai nga ka gu Bako du ngbangbaturũ yo funga riahe fu kina azire zanga ko fu agu ahe fu aboro du yo na zingoho te. [1] (1 Pet. 5:6, 7) Yekova amaanga riahe amaa ku ngbarani yo te, ono ko nafu maku kurii gu ome ani amangaha ka rũ agu ahe du ani na zingoho watadu ka gbia marã ka ngbe agu ahe du ani na zingoho na aˈuru dũ. Ho du ani ni rogo zingo, ko ima rengba ka fõngbadu kura aboro yo i gamuhe furani. Wa vura duhe nga Yesu aagumbanga pa wai Yekova afu bambu fu azire te, Mbori aima kusa ra na tatamana na ki fu agu ahe fura rengbe ami ka dua bambu ra na ni. Yekova ima rengba ka undo rani kina wo a, ani gbia bambu tipa gaani aborokporo.

13. Ginipai nayugo gupai nga parani ima nyaka kisusi pa azire?

13 Yesu asana agu aboro naadegatuyo fuko ki ya: “Genoroni asusa nga genora te?” Zanga kapa, gupai naadu berã Yesu yo angia ko nika fu ungako barambeda tipa aboro. (Oni ringbisingaha na Ruka 12:6, 7.) Ga Kristo motumo aadunga tipa kura rakiraki ahe kia te. Yesu akpingo tipa azire te, ono ko akpi tipa rani wa ka ani raki nyeanye kindi.​—Mt. 20:28.

14. Gu boro nabaka bangirini ginipai ka ni amanganga ha ya?

14 Oni gedi Matayo 6:27. Tipagine du Yesu aya ti ni wẽ gu boro nabaka bangirini arengbanga ka maa bagizo be sa kuri gani raka te? Bambiko bakabangirise tipa agu ahe du ani na zingoho arengbanga ka undo rani ani raki ni gbangaha te. Kuba gure, bakere bakabangirise ima rengba ka guruso gaani raka.

15, 16. (a) Ginipai ani awirika ti gu gene Yekova angerafuo ambumbudo ati yo ngbaha? (Oni gu sura du ti tonatonaha.) (b) Gini asanahe si aida ani sana tirani na ni, na tipagine?

15 Oni gedi Matayo 6:28-30. Da aidanga ka vo wene roko ya, gbe ho ni amanga agu apai ni nga ga toro, wa gu nga tungusapai watadu nduge tipa adunguratise gbiati bakere adunguratise? Wa vura duhe wo, ya mo si naida ani ‘wisigi pa roko’? Yesu agbe berãrani berewe kuti ga Yekova mangaapai. Rogo gi gene re, ani ima rengba ka wirikapai nibakerehe ti tama “ranga ati yo,” du rogoyo nga ambumbudo ati yo. Si nawira wa Yesu aafura tipa gu wene ambumbudo paha adu riko yo. Agu ambumbudo re ambakadanga roko tipa tihe te. Wa vura duhe wo, ho mbumbudo akura ni bibihe ima ngba! Nirengo, “Soromo tigako na gako taarimo dũ, i aukadi nga ko wa gu sa dagba gi te re”!

16 Ka bangirani gonga ti gu memepai Yesu aagumbaha ya nga: “Ka Mbori ukadi nvuo ati yo wa gere . . . ko aukadi nga roni susi gi te re? Ako oni du na toni idapase.” Nirengo, ko aukadi roni aukadi! Ga Yesu abawiriki aadunga na bakere idapase te. (Mt. 8:26; 14:31; 16:8; 17:20) Si aaida i du na nyanyaki idapase na kini kido kuti Yekova. Na ginipai du tipa rani? Ya mo ani na nyanyaki idapase kuti ga Yekova nyemupai ka fu ahe furani?

17. Ginipai rengbe ka gberesapa gaani pagume na Yekova?

17 Oni gedi Matayo 6:31, 32. Si aidanga ani wiriki “aGendiria” nga aguyo adunga na ndikidi idapase kuti gu Barani du ngbangbaturũ yo nga gu ko nangerafuo agu aboro peresipa gako Kindo mbatayo rogo gayo raka yo te. Asadatise ka gbia agu ahe ‘aGendiria agbataha’ ima rengba ka gbarasapa gaani pagume na Yekova. Kuba gure, ani ima rengba ka du na gu kido nga ka ani mangi gupai si aidaha, nga ka maapa agu apai mbatayo nga ga toro, Yekova kpanga ti manga wenepai furani wasa te. Si naida “sinombori” fõrani ani rengbe kina be agu ahe du berani nga “riahe na roko.”​—1 Tim. 6:6-8.

YA MO GA MBORI KINDO NGA BAMBATAPAI ROGO GAMO RAKA?

18. Ginipai Yekova nainihe tipa rani ni basasa, na ginipai ko nika mangaha furani?

18 Oni gedi Matayo 6:33. Si naida ga Kristo abawiriki peresipa ga Mbori Kindo mbatayo rogo gayo raka yo. Ka ani mangihe a wa Yesu agumbaha, ‘i nika kpamia agi ahe re dunduko fu rani kuti ni.’ Tipagine ko agumbaha tini wo? Ko asaki rogoyo rogo gu veresi ngbefuoho nga: ‘Baroni du ngbangbaturũ yo ini he ya oni nara mbiko agi ahe re dũ’ gure nayugopa agu ahe du ani na zingoho rogo raka yo. Yekova ima rengba ka rugatiko na agu azingo du aboro na ni wa riahe, roko, na bambu mbata fu i inihe. (Frp. 4:19) Ko ima ino gu gaani roko nika sipo mbata. Ko ima ino agu ariahe si aidaha tipa rani na agu abambu si aidaha, na bakioho ringbisihe na gaani aborokporo. Yekova nika fu agu ahe afu du ani na zingoho.

19. Tipagine si aidanga ani naabaka bangirani ti ni tipa gupai rengbe ka manga kumbatayo ya?

19 Oni gedi Matayo 6:34. Ani bingo gupai nga Yesu agumba gupai ni uehe berewe nga: “Ka oni wisigi nga pai” ya. Ko naida ani mangipai kuti gu kpakarapai nga ga raka rogo aˈuru ni basasa na ki du na gu kido nga Yekova nika undo rani aundo. Ka si du nga boro nabaka bangirini tipa gupai rengbe ka manga kumbatayo, gure wa ka i ya ni naasada kaa kido kina kuti tini kuba gupai nga ni kido kuti Mbori, na gipai re ima rengba ka gbarasapa gani gume na Yekova.​—Snz. 3:5, 6; Frp. 4:6, 7.

ANI GBATA GA YEKOVA KINDO MBATA, KO KI KPAMIA KURA AHE KUTI NI

Ya mo mo rengbe ka sa gamo raka taata tipa ka mangasunge Kindo gbe? (Oni bi genewaraga 20)

20. (a) Gini sasa mo narengbe ka maaha tipa ka mangasunge fu Yekova? (b) Ginipai mo narengbe ka mangaha tipa ka sa gamo raka si du taata?

20 Si nipa mungo ka mbu agu apai nga ga Kindo tipa ka gbia ngbarago be aũzegino. Kuba gure, si naida ani pekefuo agu asásá nga ga toro. Ni kpiapai, ya mo mo rengbe ka ga ku rogo gu dungurati du na zingo abatungusipa Kindo rogoho? Ya mo mo rengbe ka mangasunge ni bazakigene? Ka si du nga mo namangasunge bazakigene amanga awere, ya mo mo rengbe ka ndu tipa Gu Sukuru Du Tipa Abatungusipa Kindo? Ya mo mo rengbe ka mangasunge na papara gamu regbo ka undo sunge Betere yo watadu rogo gu basunge nga ga safugo? Ya mo mo rengbe ka fu bete gamo regbo tipa ka undo sunge meka aBambu Kindo? Mo ima rengba ka berãpa wai rengbe mo ka mangapai ka sa gamo raka si du taata tipa wa ka mo amanga agu asunge nga ga Kindo. Mo kpari na ki makia gu sanduki nga “Wai ka Sa Gamo Raka si du Taata,” na ki tona agu adiandue rengbe ka saro mo da ti gamo sasa.

21. Ginipai nika undo ro mo mbedi na Yekova?

21 Wene ndupai aduadu be Yesu ko yugu gupai ti ni furani nga ani gbata ga Mbori Kindo, angianga ahe ya. Ka si du nga ani nika mangaha wo, si aidanga ani naabaka bangirani tipa agu ahe du ani na zingoho te. Ani nambeda na Yekova ho ani akido ni kutiko na ka ani asadanga ka manga agu apai dunduko nangba tirani ya, watadu ka ngbe agu ahe dunduko gi zegino re afuhe ya, ka si vura dunga gene kina berani vurũ. Ka ani sa gaani raka awere taata, si nika undo rani ani “nye anye na gu unga nga ndikidi unga” nika ye.​—1 Tim. 6:19.

^ [1] (genewaraga 12) Tipa ka rugutirani na ndu gupai Yekova ambu gene ti ni ti kura aregbo zingo riahe mangi gako moyambu, ani bi gu Ngbaõbambu Sinziri nangia ga Mbirinvuo 15, 2014, kpewa. 22 “Asanahe be Agedihe” rogo pa-Ingirisi.