Skip to content

Skip to table of contents

“ʻOua ʻe Manavahe; ko Au ʻOku Ou Tokoniʻi Koe”

“ʻOua ʻe Manavahe; ko Au ʻOku Ou Tokoniʻi Koe”

SIOLOTO atu ʻokú ke luelue atu he halá ʻi he poʻulí. Fakafokifā pē ʻokú ke fakatokangaʻi ha tokotaha ʻokú ne muimuiʻi koe. ʻI he taimi ʻokú ke tuʻu aí, ʻoku tuʻu foki mo e tokotaha ʻi mui ʻiate koé. ʻI he vave ange hoʻo lué, ʻoku toe vave ange mo ʻene lué. ʻOku kamata ke ke lele ki ho kaumeʻa ʻi he ʻapi ofi maí. ʻI hono fakaava mai ho kaumeʻá ʻa e matapaá ʻo fakahū koe ki lotó, ʻokú ke ongoʻi fiemālie koeʻuhí ʻokú ke ʻiloʻi he taimí ni ʻokú ke hao.

Mahalo pē kuo teʻeki ai ke ke hokosia ʻa e meʻa naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá. Kae ngalingali kuó ke hokosia ha ngaahi loto-moʻua kehe ʻi he moʻuí ʻo ne ʻai ai koe ke ke hohaʻa. Ko e fakatātaá, ʻokú ke fāinga mo ha vaivaiʻanga ʻokú ke loto ke ikuʻi ka ʻokú ke kei fai pē ʻa e fehālaaki tatau? Kuo fuoloa hoʻo taʻemaʻu ngāué pea ʻoku faingataʻa ke maʻu ia neongo hoʻo feinga tōtōivi ke maʻu iá? ʻOkú ke hohaʻa ʻi hoʻo hoholo ke motuʻa angé mo e tuʻunga mahamahaki te ke fehangahangai mo ia ʻi he kahaʻú? Pe ʻoku ʻi ai ha meʻa kehe ia ʻokú ke hohaʻa ki ai?

Tatau ai pē pe ko e hā nai ʻa e palopalema ʻokú ke maʻú, ʻoku lelei ke ke maʻu ha kaumeʻa ʻe lava ke ke tala kiate ia hoʻo ngaahi hohaʻá pea ʻokú ne loto-lelei ke tokoniʻi koe. ʻOkú ke maʻu ha kaumeʻa vāofi pehē? ʻIo, ʻokú ke maʻu ia! Ko Sihova ʻa e kaumeʻa ko iá, ʻo hangē pē ko ʻene kaumeʻa mo e tangata faitōnunga ko ʻĒpalahamé, ʻoku hā ʻi he ʻAisea 41:8-13. ʻI he veesi 10 mo e 13, ʻoku talaʻofa mai ʻa Sihova kiate kitautolu taki taha: “ʻOua ʻe manavahe, he ʻoku ou ʻiate koe ʻe au; ʻoua ʻe kilokilo holo, he ko ho ʻOtua au: te u poupou koe ʻe au; ʻio, te u tokoni kiate koe; ʻio, te u pukepuke koe ʻaki ʻa e toʻomataʻu o ʻeku faitotonu. He ko au Sihova ko ho ʻOtua te u puke ho toʻomataʻu, ʻa au ʻoku ou pehe atu, ʻOua ʻe manavahe; ko au ʻoku ou tokoniʻi koe.”

“TE U PUKEPUKE KOE”

Ko e ngaahi lea ʻa Sihová ʻoku hoko ko e fakafiemālie moʻoní. Feinga ke sioloto atu ki he meʻa ʻoku talaʻofa mai ʻe Sihová tonu. ʻOku ʻikai ke pehē ia ʻi he vēsí ʻokú ke lue ʻi he tafaʻaki ʻo Sihová ʻo pukepuke hono nimá. Kapau naʻá ke lue ʻi he tafaʻaki ʻo Sihová, ʻe pukepuke ʻe Sihova ho nima toʻohemá ʻaki hono nima toʻomataʻú. ʻI hono kehé, ʻoku mafao atu ʻe Sihova hono ‘nima toʻomataʻu ʻo e faitotonú’ ʻo puke ‘ho nima toʻomataʻú,’ ʻo hangē ʻokú ne fusi hake koe mei ha tuʻunga faingataʻa. ʻI he taimi ʻoku pukepuke ai ʻe Sihova ho nima toʻomataʻú, ʻokú ne fakaivimālohiʻi koe ʻi heʻene pehē: “ʻOua ʻe manavahe; ko au ʻoku ou tokoniʻi koe.”

ʻOkú ke vakai kia Sihova ko hoʻo Tamai mo e Kaumeʻa anga-ʻofa? ʻOkú ke tui te ne tokoniʻi koe ʻi he taimi ʻokú ke hokosia ai ha ngaahi faingataʻa? ʻOku tokanga moʻoni mai ʻa Sihova kiate koe mo loto ke ne tokoniʻi koe. ʻI he taimi ʻokú ke maʻu ai ha ngaahi palopalema mo ha ngaahi faingataʻa, ʻoku loto ʻa Sihova ke ke ongoʻi malu. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻokú ne ʻofa lahi ʻaupito ʻiate koe. ʻOkú ne hoko moʻoni “koe tokoni lahi bea ofi i he mamahi.”​—Saame 46:1PM.

TAIMI ʻOKU TAU ONGOʻI HALAIA AI ʻI HE NGAAHI FEHĀLAAKI ʻI HE KUOHILÍ

Ko e niʻihi ʻoku nau manatu maʻu pē ki heʻenau ngaahi fehālaaki ʻi he kuohilí pea fifili pe kuo fakamolemoleʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá. Kapau ʻokú ke ongoʻi pehē, fakakaukau ki he tangata faitōnunga ko Siopé. Naʻá ne fakahaaʻi naʻá ne faiangahala ʻi he taimi naʻá ne kei siʻi ai. (Siope 13:26) Naʻe toe maʻu ʻe he tangata-tohi-saame ko Tēvitá ʻa e ongoʻi pehē peá ne kōlenga kia Sihova: “Oua naa ke manatuʻi ae gaahi agahala i he eku kei jii, mo eku gaahi talagataa.” (Saame 25:7PM) Koeʻuhí ko ʻetau taʻehaohaoá, kuo tau “faiangahala kotoa pē mo tōnounou ʻo ʻikai maʻu ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá.”​—Loma 3:23.

Ko e ngaahi lea fakafiemālie ʻi he ʻAisea vahe 41 naʻe tohi ia maʻá e kau ʻIsilelí. Naʻe mafatukituki ʻaupito ʻenau faiangahalá ʻo tala ange ai ʻe Sihova te ne tauteaʻi kinautolu ʻaki hono taki pōpula kinautolu ki Pāpilone. (ʻAi. 39:6, 7) ʻI he taimi tatau, naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá te ne fakatauʻatāinaʻi ʻa e faʻahinga te nau fakatomala pea toe foki kiate iá! (ʻAi. 41:8, 9; 49:8) ʻOku fakahāhā ʻe Sihova ʻa e ʻofa mo e meesi tatau ʻi he ʻahó ni ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau fakatomala loto-moʻoní mo nau loto ke fakahōifuaʻi iá.​—Saame 51:1.

Fakakaukau ki he hokosia ʻa Takuya, a ʻi heʻene feinga ke ikuʻi ʻa e tōʻonga taʻemaʻa ʻo e sio ʻi he ʻata fakalieliá pea pehē ki he fakalielia toko tahá. Naʻe tuʻo lahi ʻene fai ʻa e ngaahi tōʻonga ko ení. Naʻe fēfē ʻene ongoʻí? “Naʻá ku ongoʻi naʻe ʻikai haku mahuʻinga ʻe taha, ka ʻi he taimi naʻá ku fakaofiofi ai kia Sihova ʻi he lotu ʻo kōlenga ʻene fakamolemolé, naʻá ne puke hake au mei hoku tuʻunga ololalo ʻi he moʻuí.” Naʻe anga-fēfē hono fai ia ʻe Sihová? Naʻe fakahaaʻi ange ʻe he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻanga ʻa Takuya ke ne telefoni ange ʻi he taimi pē naʻá ne tō ai ki he tōʻonga ko iá. ʻOkú ne pehē: “Naʻe ʻikai ke faingofua ke u telefoni kiate kinautolu, ka ʻi he taimi pē naʻá ku tā atu aí, naʻe fakaivimālohiʻi ai au.” Naʻe fokotuʻutuʻu leva ʻe he kau mātuʻá ʻa e ʻovasia sēketí ke ne ʻaʻahi kia Takuya. Naʻe tala ange ʻe he ʻovasia sēketí kiate ia: “ʻOku ʻikai ke fakatuʻupakē pē ʻeku ʻi hení. ʻOku ou ʻi hení koeʻuhí naʻe fiemaʻu mai ʻe he kau mātuʻá ke u ʻi heni. Naʻa nau fili koe ke ke tali ʻa e ʻaʻahi fakatauhisipi ko ení.” ʻOku pehē ʻe Takuya: “Ko au ʻa e tokotaha faiangahalá, ka ʻoku fakaaʻu mai ʻe Sihova ʻene tokoní kiate au, ʻo fakafou ʻi he kau mātuʻá.” Naʻe faifai atu pē ʻo taʻofi ʻe Takuya ʻene ngaahi tōʻonga koví, peá ne hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu pea ʻokú ne ngāue ʻi he taimí ni ʻi ha ʻōfisi vaʻa. Hangē pē ko hono tokoniʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e tokoua ko ení, te ne tokoniʻi koe ʻi he taimi ʻokú ke fai ai ha fehālaaki.

TAIMI ʻOKU TAU LOTO-MOʻUA AI FEKAUʻAKI MO E NGĀUÉ

ʻOku loto-moʻua ʻa e niʻihi koeʻuhí kuo mole ʻenau ngāué pea ʻikai malava ke toe maʻu ha ngāue. Sioloto atu ki he faingataʻa ʻoku hoko ʻi he ʻikai ke tali kita ʻe ha pule ngāue pē. ʻI he taimi ʻoku hokosia ai ʻe he niʻihi ʻa e tuʻunga faingataʻa ko ení, ʻoku nau ongoʻi taʻeʻaonga. ʻE anga-fēfē nai ke tokoniʻi koe ʻe Sihova? Heʻikai nai ke ne ʻoatu leva kiate koe ha ngāue, ka ʻoku lava ke ne tokoniʻi koe ke ke manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Tēvitá: “Naʻa ku talavou, pea kuo u motuʻa ni: ka kuo teʻeki te u mamata ki ha maʻoniʻoni kuo liʻaki, pe ko hono hako ʻoku nofo ke kole meʻakai.” (Saame 37:25) ʻOku vakai mai ʻa Sihova kiate koe ʻokú ke mahuʻinga, pea ʻokú ne ʻoatu hono ‘nima toʻomataʻu ʻo e faitotonú’ koeʻuhí ke ke maʻu ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻú ke ke hanganaki tauhi ai kiate ia.

ʻE anga-fēfē nai hano tokoniʻi koe ʻe Sihova kapau ʻe mole hoʻo ngāué?

Naʻe sio ʻa Sara, ʻa ia ʻoku nofo ʻi Kolomupiá ki he anga ʻo e malava ʻa Sihova ke tokoniʻi iá. Naʻe lahi ʻaupito ʻene paʻangá koeʻuhí naʻá ne ngāue taimi-kakato ʻi ha kautaha lelei mo ʻiloa. Ka naʻá ne loto ke fai ha meʻa lahi ange ʻi he ngāue ʻa Sihová, ko ia naʻá ne tukuange ʻene ngāué pea kamata ke tāimuʻa. Kae kehe, naʻe faingataʻa ke ne maʻu ʻa e ngāue konga-taimi naʻá ne fiemaʻú. Naʻá ne fokotuʻu ha kiʻi fale ʻaisikilimi ka naʻe faai atu pē ʻo ʻosi ʻene paʻangá pea pau ai ke tāpuni ʻa e pisinisí. ʻOkú ne pehē, “ʻI he hili ha taʻu lōloa ʻe tolu, kae fakamālō kia Sihova, naʻe malava pē ke u kei kātekina ia.” Naʻá ne ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne fiemaʻu moʻoní pea mo e founga ke fakaʻehiʻehi ai mei he loto-moʻua ki he ʻaho hono hokó. (Māt. 6:33, 34) Faai atu pē, naʻe fetuʻutaki ange ʻene pule ngāue ki muʻá mo tuʻuaki ange kiate ia ʻa e ngāue tatau naʻá ne fai ki muʻá. Naʻe tala ange ʻe Sara te ne tali kapau pē ko e ngāue konga-taimi pea kapau pē te ne fakaʻatā ia ki he taimi ʻokú ne kau atu ai ki he ngaahi fakatahá, ʻasemipilií mo e ngaahi fakataha-lahí. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai kei maʻu ʻe Sara ʻa e fuʻu vāhenga naʻá ne maʻu ki muʻá, ka ʻoku kei hokohoko atu pē ʻene ngāue tāimuʻá. ʻOkú ne pehē, ko e lolotonga ʻa e taimi faingataʻa ko iá naʻá ne ongoʻi ʻa e toʻukupu anga-ʻofa ʻo Sihová.

TAIMI ʻOKU TAU LOTO-MOʻUA AI ʻI HEʻETAU HOHOLO KE MOTUʻÁ

ʻOku loto-moʻua ʻa e tokolahi koeʻuhí ko ʻenau hoholo ke motuʻá mo vave ke nau maʻu mālōlō mei he ngāué. ʻOku nau fifili pe te nau maʻu ha paʻanga feʻunga ke nau maʻu ha moʻui ʻoku fakafiemālié. ʻOku nau toe hohaʻa ki he tuʻunga mahamahaki ʻe hoko nai ʻi he kahaʻú. Ngalingali ko e kōlenga eni ʻa Tuʻi Tēvita kia Sihová: “Bea oua naa jiaki au i he aho o eku motua; oua naa liaki au oka mole iate au eku malohi.”​—Saame 71:9, 18PM.

ʻE lava fēfē ke maʻu ʻe he kau taʻumotuʻá ʻa e falala-pau ki he kahaʻú? ʻOku fiemaʻu ke nau hokohoko atu hono fakaivimālohiʻi ʻenau tui ki he ʻOtuá pea falala te ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e meʻa kotoa ʻoku nau fiemaʻú. Kae kehe, ʻoku fiefia ʻa e niʻihi ʻi he moʻui tuʻumālié ʻi he taimi ʻoku lahi ange ai ʻenau paʻangá, ka ʻoku fiemaʻu nai ke nau ako ke moʻui faingofua ange mo fiemālie pē ʻi ha meʻa siʻisiʻi ʻoku nau maʻu. ʻOku aʻu nai ʻo nau ʻiloʻi ʻoku lelei ange ki heʻenau moʻuí hono kai ha “ʻumu lu” ʻi ha “pulu fafanga”! (Pal. 15:17) Kapau ʻokú ke tokangataha ʻi he tauhi kia Sihová, te ne fakapapauʻi ʻokú ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke fiemaʻú ʻi he taimi te ke motuʻa aí.

José mo Rose pea pehē kia Tony mo Wendy

Fakakaukau kia José mo Rose, ʻa ia naʻá na ngāue taimi-kakato kia Sihova ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 65. Lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻe lahi ʻa e ngaahi pole naʻá na hokosiá. Naʻá na tokangaʻi ʻa e tangataʻeiki ʻa Rose, ʻa ia naʻe fiemaʻu ke tokoniʻi ia ʻi he pō mo e ʻaho. Naʻe pau foki ke toe kātekina ʻe José ʻa e tafa mo e faitoʻo ki hono kanisaá. Naʻe anga-fēfē ʻoatu ʻe Sihova hono nima toʻomataʻú ki he ongo meʻa mali faitōnunga ko ení? Naʻá ne ngāueʻaki ha ongo meʻa mali Kalisitiane ʻe taha, ko Tony mo Wendy. Naʻe ʻi ai hona fale nofo totongi ʻa ia naʻá na loto ke nofo taʻetotongi ai ha kau ngāue tāimuʻa taimi-kakato. Naʻe manatuʻi ʻe Tony ʻa e taimi naʻá ne ʻi he kolisí ai, naʻá ne sio atu ʻi he matapā sioʻatá kia José mo Rose ʻi heʻena kau maʻu pē ki he ngāue fakamalangá. Naʻe mahuʻingaʻia ʻa Tony heʻene sio ki heʻena faivelengá, pea naʻe maongo lahi kiate ia. Koeʻuhí ko hono fakamoleki ʻe José and Rose ʻena moʻuí kotoa ʻi he tauhi kia Sihová, naʻe ʻoatu ʻe Tony mo Wendy hona fale nofo totongí ke na nofo ai. Kuo laka hake ʻi he taʻu ʻe 15 ʻena tokoni kia José mo Rose, ʻa ia ʻokú na taʻu 85 he taimí ni. ʻOku ongoʻi ʻe José mo Rose ko Tony mo Wendy ko ha meʻaʻofa kinaua meia Sihova.

ʻOku talaʻofa mai ʻe Sihova: “ʻOua ʻe manavahe; ko au ʻoku ou tokoniʻi koe.” ʻOkú ne ʻomai hono ‘nima toʻomataʻu ʻo e faitotonú’ kiate koe foki. Te ke ʻoatu ho nimá kiate ia?

a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.