Skip to content

Skip to table of contents

Faet Hard Mekem Iu Kasem Blessing Bilong Jehovah

Faet Hard Mekem Iu Kasem Blessing Bilong Jehovah

“Iu faet hard witim God and olketa man, and iu kasem nao samting wea iu laekem.”—GEN. 32:28.

SONG: 60, 38

1, 2. Wanem hard samting nao olketa pipol bilong Jehovah kasem?

HEM no isi for gohed faithful long Jehovah. Start long taem bilong Abel wea raeteous kam kasem olketa wea faithful for worshipim Jehovah distaem, evriwan mas waka hard for faithful long hem. Aposol Paul hem sei olsem long olketa Hebrew Christian: “Iufala barava safa and no givap.” Olketa barava waka hard for duim wanem Jehovah laekem. (Heb. 10:32-34) Paul sei olketa Christian hia waka hard olsem olketa man wea pleim olketa sports long Greece bifor, olsem for ranran, wrestling, and boxing. (Heb. 12:1, 4) Distaem iumi insaed long resis for kasem laef, and olketa enemy laek for switim iumi mekem iumi no hapi and no kasem olketa blessing long future.

2 Iumi mas faet againstim Satan and world bilong hem. (Eph. 6:12) Hem barava important for iumi againstim olketa samting long world wea savve spoelem iumi. Olketa samting hia nao tingting bilong pipol long world, olketa idea bilong man, wei for durong, wei for drunk, and for tekem drug. Iumi mas faet hard tu for winim olketa wik point bilong iumi, and for no givap taem iumi wikdaon.—2 Cor. 10:3-6; Col. 3:5-9.

3. Wanem nao God givim for helpem iumi faetem olketa enemy bilong iumi?

3 Waswe, iumi fit for winim Satan, world bilong hem, and olketa wik point bilong iumi? Yes, iumi fit for winim bat hem bae no isi! Paul sei hem olsem wanfala man for boxing. Hem sei: “Mi no hit olobaot.” (1 Cor. 9:26) Iumi mas faetem olketa enemy bilong iumi olsem wanfala man for boxing. Jehovah nao helpem and trainim iumi long disfala faet. Hem iusim Bible, olketa Bible pablikeson, meeting, assembly, and olketa convention for helpem iumi. Waswe, iumi followim evri samting wea iumi lanem? Sapos iumi no duim olsem, iumi bae olsem man for boxing wea hit olobaot and enemy bilong iumi bae winim iumi.

4. Wanem nao iumi mas duim for winim olketa enemy bilong iumi?

4 Iumi mas redi evritaem. Why nao diswan hem important? Olketa enemy bilong iumi maet attakim iumi long taem wea iumi no tingim or long taem wea iumi wik. Bible hem warnim and encouragem iumi taem hem sei: “No letem nogud samting for spoelem iufala, bat gohed for duim gud samting mekem iufala savve winim datwan.” (Rome 12:21) Sapos iumi gohed faet againstim olketa nogud samting, iumi savve win! Bat sapos iumi no redi evritaem and iumi stop for faet, bae Satan, world bilong hem, and olketa wik point bilong iumi bae winim iumi. So no givap or wikdaon!—1 Pet. 5:9.

5. (a) Wanem nao iumi mas tingim evritaem sapos iumi laekem Jehovah for hapi long iumi and for blessim iumi? (b) Olketa wanem example long Bible nao bae iumi storyim?

5 Iumi insaed long disfala faet bikos iumi laekem Jehovah for hapi long iumi and for hem blessim iumi. Taem iumi tingim datwan evritaem, bae iumi savve win long disfala faet. Hebrew 11:6 sei: “Man wea worshipim God mas biliv hem stap and biliv hem bae givim gud samting long olketa wea barava lukaotem hem.” Taem iumi waka hard for duim wanem Jehovah askem datwan showimaot iumi barava lukaotem hem. (Acts 15:17) Bible hem storyim example bilong olketa man and woman wea duim wanem Jehovah askem. Samfala nao hem Jacob, Rachel, Joseph, and Paul wea kasem olketa hard taem wea barava affectim olketa. Nomata olsem, olketa winim olketa hard taem hia. Example bilong olketa showimaot sapos iumi waka hard, iumi tu savve kasem blessing bilong Jehovah. Bae iumi storyim olketa example hia.

MAN WEA NO GIVAP BAE KASEM BLESSING

6. Wanem nao helpem Jacob for no givap, and wanem blessing nao hem kasem? (Lukim piksa long start bilong study.)

6 Jacob hem faet hard and no givap bikos hem lovem Jehovah and hem tinghae long wei wea hem fren witim hem. Hem barava sure Jehovah bae duim wanem hem promisim for olketa pikinini bilong hem. (Gen. 28:3, 4) Taem Jacob hem klosap kasem 100 year, hem faet hard witim wanfala angel for kasem blessing bilong God. (Readim Genesis 32:24-28.) Waswe, Jacob hem fit for faetem disfala angel long strong bilong hemseleva? Nomoa! Nomata olsem, hem barava faet hard and showimaot hem willing for waka hard for kasem blessing bilong God! Jehovah blessim Jacob bikos hem no givap, and from datwan, Jehovah changem nem bilong hem. Datfala nem nao hem Israel, wea minim “Man wea Faet Witim God.” Jacob hem faet hard for Jehovah hapi long hem and blessim hem, and hem kasem blessing bilong God. Iumi tu laek for faet hard for kasem sem samting.

7. (a) Wanem hard taem nao kasem Rachel? (b) Wanem nao Rachel duim, and hao nao Jehovah blessim hem?

7 Waef bilong Jacob, Rachel, hem tu barava laek for lukim hao Jehovah bae mekem promis wea hem talem long hasband bilong hem for kamap tru. Bat from Rachel hem no garem pikinini, hem no savve hao datwan bae happen. Long datfala taem, sapos woman no garem pikinini, pipol ting long datwan olsem barava nogud samting. Wanem nao helpem Rachel nomata hem kasem disfala hard taem? Hem no givap. Hem gohed for prea strong long Jehovah. Jehovah herem olketa prea bilong Rachel and gogo hem garem olketa pikinini. Hem hapi tumas and sei: “Mi gohed for barava faet hard. . . . Gogo mi win nao!”—Gen. 30:8, 20-24.

8. Wanem hard taem nao Joseph kasem, and hao nao example bilong hem savve helpem iumi?

8 From Jacob and Rachel showimaot gudfala example, maet datwan helpem son bilong tufala Joseph taem hem kasem hard taem. Taem Joseph hem 17 year, nogud samting hem happen long hem. Olketa brata bilong hem jealous long hem and salem hem for kamap wanfala slave. Bihaen datwan, boss bilong hem long Egypt torowem hem long prison nomata hem no duim eni rong samting. (Gen. 37:23-28; 39:7-9, 20-21) Bat Joseph hem no kros or feel nogud, and hem no trae for pei bak tu. Hao nao olsem? Joseph hem barava tinghae long wei wea hem fren witim Jehovah and datwan nao barava important long hem. (Lev. 19:18; Rome 12:17-21) Example bilong Joseph savve helpem iumi. Nomata sapos iumi kasem hard taem from taem iumi pikinini or iumi kasem wanfala samting distaem wea hard tumas, iumi mas gohed and no givap. Sapos iumi duim olsem, Jehovah bae blessim iumi.—Readim Genesis 39:21-23.

9. Hao nao iumi savve followim example bilong Jacob, Rachel, and Joseph?

9 Iumi tu maet kasem olketa hard samting distaem. Maet wanfala samting wea no stret hem happen long iu, samwan from nara ples no laekem iu, samwan spoelem iu, or samwan jealous long iu. No letem kaen samting olsem mekem iu wikdaon, bat tingim wanem nao mekem Jacob, Rachel, and Joseph for gohed hapi and faithful long Jehovah. God hem strongim and blessim olketa bikos olketa barava tinghae long wei wea olketa fren witim hem. Olketa no givap and olketa duim samting followim prea bilong olketa. From iumi stap long olketa last day, hem important for iumi ting strong evritaem long hope bilong iumi for stap long niu world! Waswe, iu willing for faet hard, wea diswan hem minim for waka hard for kasem blessing bilong Jehovah?

WILLING FOR FAET HARD FOR KASEM BLESSING

10, 11. (a) Why nao iumi mas faet hard for kasem blessing bilong God? (b) Wanem nao olketa samting wea savve helpem iumi for duim samting wea stret?

10 Why nao iumi mas faet hard for kasem blessing bilong God? From iumi no perfect, hem no isi for iumi aotem olketa rong tingting from mind bilong iumi. Samfala stragol for garem stretfala tingting abaotem ministry, and samfala stragol bikos olketa garem problem saed long health or olketa lonely. Olketa narawan faendem hard for forgivim samwan wea duim nogud samting long olketa. Nomata iumi worshipim Jehovah for longtaem finis, iumi evriwan mas faet againstim olketa samting wea mekem hem no isi for iumi faithful long God.

Waswe, iu faet hard for kasem blessing bilong God? (Paragraf 10, 11 storyim diswan)

11 Taem iumi garem feeling for laek duim nogud samting, hem barava no isi for gohed faithful and duim stret samting. (Jer. 17:9) Sapos hem nao feeling wea iu garem, prea long Jehovah and askem hem for holy spirit. Prea and holy spirit savve strongim iu for duim samting wea stret, and datwan nao bae mekem iu kasem blessing bilong God. Waka hard for duim samting followim prea bilong iu. Readim Bible evriday and markem taem for duim study seleva and famili worship.—Readim Psalm 119:32.

12, 13. Wanem nao helpem tufala Christian for kontrolem feeling for laek duim nogud samting?

12 Staka brata and sista kasem help from Bible, holy spirit, and olketa Bible pablikeson for winim feeling for laek duim nogud samting. Wanfala teenager hem readim datfala article, “Hao Nao Iu Savve Rejectim Rong Samting Body Laekem?” wea stap long Wekap! bilong April 8, 2004. Wanem nao tingting bilong hem abaotem datwan? Hem sei: “Mi faet hard for kontrolem olketa rong tingting wea mi garem. Taem mi read abaotem staka brata and sista wea stragol for winim feeling for laek duim nogud samting, datwan mekem mi feel olsem mi bilong wanfala famili evriwea long world. Mi luksavve olketa narawan tu stragol olsem mi.” Datfala young wan kasem gud samting tu from datfala article “Alternative Life-Styles—Does God Approve?” wea stap long Awake! bilong October 8, 2003. Hem read tu abaotem samfala wea stragol evritaem witim datfala problem. (2 Cor. 12:7) Nomata olketa stragol for duim stret samting, olketa luksavve long future evri samting olsem bae finis. Hem sei moa: “Taem mi tingim datwan, hem helpem mi for gohed faithful evriday. Mi thankiu long Jehovah for iusim organization bilong hem for helpem iumi for gohed faithful long disfala nogud world.”

13 Tingim experience bilong wanfala sista long United States. Hem sei olsem long leta wea hem sendem long branch: “Mi laek thankiu long iufala for givim mifala spiritual kaikai wea mifala barava needim and long barava taem. Staka taem mi feel olsem olketa article hia hem for mi nao. For plande year nao mi laekem samting wea Jehovah heitim, and mi barava stragol for winim datfala feeling. Staka taem mi laek givap nomoa. Mi savve Jehovah hem savve showimaot mercy long man and forgivim hem, bat from mi garem feeling for laek duim nogud samting and mi no barava heitim datwan, mi feel olsem mi no fitim nomoa for Jehovah helpem mi. From mi stragol evritaem for winim disfala wik point bilong mi, diswan affectim evri samting wea mi duim long laef bilong mi. . . . Bihaen mi readim datfala article, ‘Waswe, Iu Garem Heart wea Laek Savve Long Jehovah?’ long Wastaoa bilong March 15, 2013, mi barava sure Jehovah hem laek for helpem mi.”

14. (a) Hao nao tingting bilong Paul abaotem olketa wik point bilong hem? (b) Wanem nao savve helpem iumi for winim olketa wik point bilong iumi?

14 Readim Rome 7:21-25. Paul hem luksavve man mas stragol for winim olketa wik point bilong hem and feeling for laek duim nogud samting. Nomata olsem, Paul savve hem fit for winim datwan sapos hem prea long Jehovah, depend long hem, and showimaot faith long ransom sakrifaes bilong Jesus. Waswe, iumi tu savve winim olketa wik point bilong iumi? Sapos iumi followim example bilong Paul for depend long Jehovah and no long strong bilong iumiseleva, and showimaot faith long ransom sakrifaes bilong Jesus, iumi tu savve win.

15. Why nao iumi shud gohed for prea taem iumi kasem hard taem?

15 Samfala taem maet God letem wanfala samting for happen, and datwan givim chance long iumi for showimaot iumi wanem kaen man. Olsem example, sapos iumi or samwan long famili bilong iumi hem kasem bigfala sik, or wanfala samting wea no stret hem happen long iumi, wanem nao bae iumi duim? Sapos iumi barava trustim Jehovah, bae iumi prea strong long hem for helpem iumi gohed faithful and hapi, and for strongim iumi for gohed fren witim hem. (Phil. 4:13) Example bilong staka Christian long bifor and distaem showimaot wei for prea savve strongim iumi for gohed faithful and no givap.

FAET HARD FOR KASEM BLESSING BILONG JEHOVAH

16, 17. Wanem nao iumi laek gohed for duim?

16 Satan bae hapi tumas sapos iumi wikdaon and givap. So iumi mas “mek sure long wanem hem tru” and gohed strong for followim datwan. (1 Thess. 5:21) Iumi savve win long disfala faet againstim Satan, world bilong hem, and olketa wik point bilong iumi! Sapos iumi barava trustim God for strongim and helpem iumi, bae iumi savve win.—2 Cor. 4:7-9; Gal. 6:9.

17 So gohed for faet hard and no givap. Sapos iu duim olsem, Jehovah bae hem “kapsaetem barava bigfala blessing from heven long [iu].”—Mal. 3:10.