1, 2. Ohiẹn ego yẹ iphuphẹn buebun ina sabu dẹrughwaroghwu, idjaghwẹ ego yẹ aye ina sabu kpare?

ỌMỌ owu ro lele omizu ọgbọtọ riẹ isukuru uvuẹn Britain, nọ ta riẹn: “Wu ghwanren ghwẹ ọrẹ ono vwo imwẹro kpahen Osolobrugwẹ.” Omizu ọhworhare owu rọ ha obẹ Germany nọ yare: “Oyono mẹ o ni ẹmro ri ha uvuẹn i Baibol na jerẹ ikun esia. Aye ne nie taghene o fori nẹ emọ isukuru na i vwe ekwerhọ kpahen ekwakwa ri va rhe.” Omizu ọgbọtọ owu rọ ha obẹ France nọ tare: “O gbe iyono mẹ uvuẹn isukuru unu, rẹ aye e rhe taghene o ji vwo emọ isukuru ri vwo ekwerhọ kpahen i Baibol na.”

² Iphuphẹn yanghene ihworho re yono kpahen i Jehova ina sabu dẹrughwaroghwu ọhiẹn rẹ aye ine vwo esegburhomẹmro kpahen uyono ekwakwa ri va rhe ukperẹ ono rhiẹ Osolobrugwẹ? Orho rhiẹ omaran, o vwo idjaghwẹ ezẹko ri na sabu lẹrhuọ ru esegburhomẹmro ọnọ gbanhon. Udjoghwẹ ọrukaro, ọyẹ wu na ha omẹgbanhon iroro rẹ Osolobrugwẹ ọ yẹruọ rọ nọ ‘sẹroruọ’ ruiruo. Ono simuo nẹ abọ uyono esọsọ ri na sabu ghwọghọ esegburhomẹmro ọnọ.—Se Proverbs 2:10-12.

3. Me ye ne yono kpahen uvuẹn uyono ọnana?

³ A bọn obọdẹn esegburhomẹmro kpahen irherhe rọ gbare kpahen Osolobrugwẹ. (1 Tim. 2:4) We rhe se i Baibol na  ọrhẹ ẹbe ukoko na, wu vwa ghwai se yi ghwrarara-a. Ha omẹgbanhon iroro ọnọ ruiruo ne wu sabu ‘vwẹruọ’ oborẹ wu seri na. (Matt. 13:23) Omarana, jene roro kpahen oborẹ wu ne ru sabu ru esegburhomẹmro wu vwori kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ Baibol na gbahon, enana ghini ekwakwa ri vwo imwẹro buebun.—Heb. 11:1, ftn.

4. Mesoriẹ ekwerhọ kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ ọtonrhọ akpenyerẹn e sekpahen esegburhomẹmro, me yo fori nẹ ọwan i ru?

⁴ Wu rhon ihworho ri tare dẹ ne taghene aye i vwo ekwerhọ kpahen ekwakwa ri va rhe nime a bọn riẹn kpahen isayẹnsi, ọrẹn a bọn ekwerhọ kpahen Osolobrugwẹ kpahen esegburhomẹmro? Ihworho buebun a ta omaran. Ọrẹn o fori ne fi ọnana rhẹ ẹhẹn taghene o toro sẹ ohworho o vwo ekwerhọ kpahen Osolobrugwẹ yanghene ekwakwa ri va rhe-e, aye ephian e dje esegburhomẹmro phia. Izede ọgo? Nime, o vwo ohworho rọ mẹrẹn Osolobrugwẹ yanghene ekwakwa ri va rhe dẹ ne-e. (John 1:18) O ji vwo ohworho rọ mẹrẹn ekwakwa ri va rhiẹ emama ọrọrọ-ọ. Jerẹ udje, o ji vwo ohworho rọ mẹrẹn obodirin rọ va rhiẹ okporokpo dẹ ne-e. (Job 38:1, 4) Omarana, ọwan ephian ine roro kpahen imwẹro na jeghwai ha omẹgbanhon iroro ọwan brorhiẹn rọ gbare. Sekpahen emama, ọnyikọ Paul nọ yare: ‘Kpahen iruemru [Osolobrugwẹ] ra vwa mẹrẹn, a dabu mẹrẹn aye fiotọre nyoma emama akpọ na, nime e vwẹruọ aye nyoma ekwakwa ra maren, omẹgbanhon ọnẹyen ro vwo vwoba jeghwai te ẹrhẹ Osolobrugwẹ rẹ ọye ọ havwọ, omarana, orho vwo ikilo ra na djẹ-ẹ.’—Rom. 1:20.

5. Marhẹ ya ha userhumu rẹn ihworho Osolobrugwẹ nẹ aye i sabu ha omẹgbanhon iroro aye ruiruo?

⁵ ‘Ne rhe’ o mevirhọ ra mẹrẹnvwrurhe ekwakwa ri vwe fiotọre bi. (Heb. 11:3) Ihworho re rhe emru, a ha iroro, ukẹro ọrhẹ erhọ aye ruiruo. Ukoko i Jehova o vwo ekwakwa buebun ri na yẹ ọwan userhumu. Aye ina sabu ha userhumu rẹn ọwan nẹ ọwan i sabu ‘mẹrẹn’ Ọmemama ọwan nyoma ukẹro esegburhomẹmro ọwan. (Heb. 11:27) Ividio na The Wonders of Creation Reveal God’s Glory, ibroshọ na Was Life Created?, The Origin of Life—Five Questions Worth Asking, ọrhẹ ọbe na Is  There a Creator Who Cares About You? i ha usuẹn userhumu enana. Ọwan a jeghwai mẹrẹn omamọ urhebro nẹ imagazini ọwan sansan. Awake! o rhonmie egba irherhe ọrhẹ awọrọ oborẹ ọsoriẹ aye e vwo ekwerhọ kpahen Osolobrugwẹ. Urhomu-ẹmro na “Was It Designed?” o dje udje ekwakwa irhorhomu buebun rẹ Osolobrugwẹ ọ maren. Egba irherhe a damoma nẹ aye i hẹrokele ekwakwa enana.

6. Erere ọgo yo no nẹ erhumie rhe arha ha ekwakwa re tiobọnu rẹn ọwan na ruiruo, erere ọgo wu mẹrẹn ne?

⁶ Omizu ọhworhare owu uvuẹn United States ro te ẹgbukpe 19 ne, nọ tare kpahen ibroshọ eva ra hunute na: “Enana i ghanren omamọ ha mẹ. Mi yono ibroshọ enana ọgbọ buebun ne.” Omizu ọmase owu uvuẹn France nọ yare: “Urhomu-ẹmro na ‘Was It Designed?’ e gbe mẹ unu ọke ephian! Aye e dje taghene ewena ri mai rhe ọbe ina sabu hẹrokele ekwakwa enana, ọrẹn aye i sabu ma aye-e.” Ọsẹ ọrhẹ izu ọmọ owu ro te ẹgbukpe 15 ne uvuẹn South Africa ni tare: “Oborẹ ọmọ ame o kiki se uvuẹn Awake! yẹ erhonmie ihworho.” Nẹ owẹwẹ vwo? Wa ha ekwakwa na ruiruo vuọnvuọn? Aye ina sabu lẹrhẹ esegburhomẹmro ọnọ họhọ orhan rọ tan aghwẹ mwuotọre. Omarana, esegburhomẹmro ọnọ ha userhumu wẹn mevigbanhon haso ogiribo uyono efian.—Jer. 17:5-8.

7. Mesoriẹ Osolobrugwẹ ọ guọlọ nẹ ọwan i ha omẹgbanhon iroro ọwan ruiruo?

⁷ Ọsọre arha nọ omamọ enọ kpahen i Baibol na? Ẹjo! Jehova ọ guọlọre taghene ọwan i ha ‘omẹgbanhon iroro ọwan’ dje urhomẹmro na harẹn oma ọwan. Ọ guọlọ taghene wu vwo ekwerhọ nime awọrọ i vwo ekwerhọ-ọ. Omarana, gba ha omẹgbanhon iroro ọnọ vwo irherhe rọ gbare. Irherhe ọrana ọnọ sabu lẹrhuọ vwo obọdẹn esegburhomẹmro. (Se Romans 12:1, 2; 1 Timothy 2:4.) Izede owu re ne ru ọnana, ọyẹ nyoma uyono re ruẹ.

8, 9. (a) Aruo uyono ego yẹ ihworho ezẹko ina sabu riẹ amerhen yi? (b) Marhẹ yẹ ihworho ezẹko i ru mẹrẹn erere nẹ eroro kodo kpahen oborẹ aye e yono?

⁸ Ezẹko i yono kpahen aruẹmẹren i Baibol ri sekpahen iyẹnrẹn i Baibol na, ekwakwa ra guọlọ mẹrẹn uvuẹn otọre, ọrhẹ oborẹ i Baibol na ọrhẹ isayẹnsi e ru serhọ owu. Aruẹmẹrẹn owu yẹ ọrẹ ọ ha uvuẹn Genesis 3:15. Oghwẹmro ọrana yọ ta oborẹ ọtonrhọ i Baibol na o sekpahen, ọrẹ Osolobrugwẹ ono ru odẹ ye fon jeghwai djephia taghene ọye yo fo osun nyoma Uvie na. Oghwẹmro ọrana, o ji dje oborẹ Osolobrugwẹ ono ru fi oba rhẹ ojẹriọ ituakpọ ephian. Marhẹ wu ne ru sabu yono rhọ kpahen Genesis 3:15? Izede owu wu ne ruie ye wu na ya ye rhotọre. Ọnọ sabu vwo oborẹ Osolobrugwẹ o ru dje ihworho ọrhẹ ẹkwaphiẹrhotọre ra hunute na phia bibiesuọn. Ọke wa mẹrẹn oborẹ iyẹnrẹn na ọ nyalele, wu na sabu vwo ekwerhọ taghene ẹhẹn ọfuanfon yo mwu emẹraro ọrhẹ awọrọ ri ya i Baibol na.—2 Pet. 1:21.

⁹ Omizu ọhworhare owu uvuẹn Germany nọ yare: “A tẹmro kpahen Uvie na uvuẹn i Baibol ọgbọ buebun. Ọnana ọ phiare dedevwo ihworho 40 yi ya i Baibol na. Buebun aye i ji nyerẹn uvwre ọke sansan, aye a jeghwai rhe omomaye-e.” Watchtower December 15, 2013 rọ tẹmro kpahen orẹ ọnyavrẹn na, ọ hobọte omizu ọmase rọ ha uvuẹn Australia. Orẹ ọnyavrẹn o surhobumwu Genesis 3:15 ọrhẹ ẹrhiọ i Messiah na. Omizu ọmase owu nọ yare: “Uyono ọrana nọ lẹrhere mẹ rhe oborẹ i Jehova o rhomu te. Nẹ ohworho o roro kpahen ẹkwaphiẹrhotọre harẹn emọ Israel rọ nọ jeghwai te orugba nyoma  i Jesu Kristi, ọ ghini merhen mẹ oma. Mi ghini ha ọke roro kpahen oborẹ emaren owuọwọn na ọ havwọ!” Mesoriẹ omizu ọmase na o roro omaran? O roro kodo kpahen oborẹ o seri, nọ jeghwai ‘vwẹruo ye.’ Ọnana nọ sa riẹ erhumu vwo esegburhomẹmro jeghwai sabu ti kẹrẹ i Jehova.—Matt. 13:23.

10. Marhẹ yẹ uruemru ra ta urhomẹmro rẹ ihworho i ya i Baibol na i vwori o ru lẹrhẹ ọwan vwo esegburhomemro kpahen i Baibol na?

¹⁰ Izede ọrọrọ re ne vwo obọdẹn esegburhomẹmro ọyẹ e roro kpahen uduefigbere ọrhẹ uruemru ra ta urhomẹmro rẹ ihworho ri ya i Baibol na i djephia. Ihworho ahwanren buebun ri ya ẹbe, i jiri ihworho re suẹn ọrhẹ uvie aye. Emẹraro i Jehova i ta urhomẹmro ọke ephian. Aye i vwo omwemẹ rẹ aye ina ta ekete ihworho aye ọrhẹ irodje aye e seriotọre. (2 Chron. 16:9, 10; 24:18-22) Aye i jeghwai ta kpahen ekete aye ọrhẹ idibo Osolobrugwẹ erọrọ e seriotọre. (2 Sam. 12:1-14; Mark 14:50) Omizu ọhworhare owu obẹ Britain nọ tare: “Uruemru ra ta urhomẹmro ọ phẹrẹ-ẹ, ọnana nọ lẹrhẹ ọwan vwo imwẹro taghene i Baibol na o ghini nẹ obẹ i Jehova rhe.”

11. Marhẹ iphuphẹn ine ru sabu vwo ọdaremẹro kpahen iruemru-urhi Baibol na?

¹¹ Fọkiẹ iruemru-urhi ri ha uvuẹn i Baibol na, ihworho buebun ne vwo ekwerhọ taghene Osolobrugwẹ yo vworie. (Se Psalm 19:7-11.) Omizu ọgbọtọ owu uvuẹn Japan nọ tare: “Ọke ekrun mẹ a nyalele uyono i Baibol na, oma nọ ghini merhen ame. Ame i rhiẹromẹrẹn ufuoma, okugbe, ọrhẹ ẹguọlọ.” Iruemru-urhi Baibol na ina sabu simi ọwan nẹ abọ uyono efian ra lẹrhẹ ihworho buebun rhiẹ evrẹn. (Ps. 115:3-8) Irherhe esọsọ enana taghene Osolobrugwẹ ọ havwiẹ-ẹ, a hobọte ihworho? Aruo uyono erana ri sekpahen ekwakwa ri va rhe, a lẹrhẹ ihworho roro taghene emama yẹ osolobrugwẹ, omarana ẹga ro fori aye na harẹn i Jehova, aye na ha ye rẹn emama na. Ihworho ra ta taghene Osolobrugwẹ ọ havwiẹ-ẹ, e roro taghene aye ọvo ye suẹn akpọ aye. Omarana, aye i vwa rha yẹ ihworho ifiẹrorhọ kpahen obaro na-a.—Ps. 146:3, 4.

12, 13. Me yẹ izede owu ro fori re ne lele emọ isukuru ọwan, iyono ọwan, yanghene awọrọ tẹmro kpahen emama?

¹² Marhẹ wu ne ru sabu mwidjẹn, we rhe lele awọrọ roro kugbe kpahen emama ọrhẹ i Baibol na? Ọrukaro, wu vwe kiki brorhiẹn taghene wu rhe oborẹ aye e roro-o. Ihworho ezẹko a ta taghene aye i vwe ekwerhọ kpahen ekwakwa ri va rhe, ọrẹn aye e ji roro taghene Osolobrugwẹ ọ havwiẹ. Aye e roro taghene Osolobrugwẹ yọ nyoma ekwakwa ri va rhe ma ekwakwa ra mẹrẹn inyenana. Awọrọ a ta taghene aye i vwo ekwerhọ kpahen ekwakwa ri va rhe nime e yono kpahiẹn uvuẹn isukuru. Awọrọ i dobọji aye ine vwo ekwerhọ kpahen Osolobrugwẹ nime oborẹ ẹga sansan e ruẹ, i vwa merhen aye oma-a. Omarana, arha guọlọ lele ohworho tẹmro kugbe kpahen ọtonrhọ akpenyerẹn, o fori na nọ enọ vwẹre. Rhe oborẹ ohworho na o vwo ekwerhọ kpahen. Wu rha ha omẹgbanhon iroro ọnọ ruiruo jeghwai kerhọ ọrawọ, ọkezẹko ono vwo omwemẹ rọ nọ kerhọ.—Titus 3:2.

¹³ Ohworho ọrhọ guọlọ tiẹmro kpahen ekwerhọ wu vwori kpahen Osolobrugwẹ, wu na sabu ha izede ona lẹrhẹ ọrawọ roro. Wu na sabu ta riẹn nọ ta wẹn oborẹ akpenyerẹn o ru tonrhọ. Nẹ oborẹ a kiki ma ọ sabu rhe nyerẹn nyarhẹn, ono vwo omẹgbanhon ro no vwiẹ. Ọgba irherhe owu ro yono chemistry ọ tare taghene usuẹn ekwakwa rẹ emama ọrana ọnọ guọlọ yẹ  (1) ephianrọn ugboma, (2) omẹgbanhon rọ nọ ha ruiruo, (3) iyẹnrẹn ri na sa ye erhumu  nyerẹn, ọrhẹ (4) omẹgbanhon rọ nọ sabu vwiẹ oborẹ ọ họhọ omayen. Nọ ji habaye: “Emama ri tobọ mai kamu, e gbe ọwan unu.”

14. Me wu na sabu ru, orhianẹ we mwuegbe wu na tẹmro kpahen uyono ekwakwa ri va rhe yanghene emama-a?

¹⁴ Orhianẹ wa ji dabu mwuegbe hẹrhẹ ẹmro ro sekpahen emama yanghene uyono ekwakwa ri va rhe-e, wu na sabu ha iroro i Paul ọ yare ruiruo. Ọrhọ ya: ‘Ohworho yọ bọn oghwa ra mẹrẹn ephian, ọrẹn ohworho rọ ma kemru kemru yẹ Osolobrugwẹ.’ (Heb. 3:4) Aruo iroro ọrana o mwidjẹn omamọ! Itiọrurhomẹmro, ekwakwa rẹ ọwan a mẹrẹn inyenana i nẹ obẹ ohworho ro vwo ẹghwanren omamọ rhe. Wu na ji sabu ha ọbe ukoko na ruiruo. Omizu owu ọ ha ibroshọ eva ra hunute bi na rẹn idama owu ro vwo ekwerhọ kpahen uyono ekwakwa ri va rhe. Ọkprughwre owu ọ vrẹn, idama na nọ tare: “Mi vwo ekwerhọ kpahen Osolobrugwẹ ne!” Ọnana nọ lẹrherẹ aye tuẹn uyono i Baibol rhọ, idama na no rhiẹ Oseri Jehova.

15, 16. Ewene ego ye wu na sabu ru kpahen oborẹ wa ha i Baibol na yono ihworho lele, me wu guọlọre no nẹ erhumie rhe?

¹⁵ Wu na ji sabu ha ena enana ruiruo ọke we lele ohworho ro vwo vwo imwẹro kpahen i Baibol na tẹmro kugbe. Rhe oborẹ o ghini vwo ekwerhọ kpahen ọrhẹ oborẹ ọnọ merhiẹn oma. (Prov. 18:13) Orho vwo omamerhomẹ kpahen isayẹnsi, ọnọ sabu vwo omamerhomẹ kpahen ẹmro na wu rha tẹmro kpahen oborẹ i Baibol na ọrhẹ isayẹnsi i gbe kwerhọ. Ihworho erọrọ ina sabu vwo omamerhomẹ kpahen udje ezẹko uvuẹn i Baibol na ri djephia taghene aruẹmẹrẹn yanghene iyẹnrẹn ọke ahwanren i ghini rugba. Ọkezẹko wu na sabu hunute iruemru-urhi Baibol, jerẹ era hunute uvuẹn ẹmro i Jesu oberun ugbenu na.

¹⁶ Karorhọ taghene oborẹ wu ne ghini ru, ọyẹ wu ne wene ẹhẹn ihworho, ukperẹ wu ne lele aye tiẹmro. Dabu kerhọ. Nọ enọ, jeghwai tẹmro rhẹ ẹhẹn ọfọfọ ọrhẹ ọghọ, maido we rhe lele ekpako tẹmro kugbe. Aye ni na jeghwai mwuọghọ ha wẹn. Aye ina sabu mẹrẹnvwrurhe taghene wu dabu rhe oborẹ wu vwo ekwerhọ kpahen. Ọrana oborẹ iphuphẹn buebun inyenana i vwe ji ru. Itiọrurhomẹmro, karorhọ taghene ihworho ri ghini guọlọ rhe ekwakwa fiotọre ye wu na kpahenrhọ hariẹn.—Prov. 26:4.

17, 18. (a) Me yọ nọ ha userhumu wẹn vwo imwẹro kpahen urhomẹmro na? (b) Onọ ọgo ya na kpahenrhọ uvuẹn uyono rọ ha kpahen ọnana?

¹⁷ A bọn obọdẹn esegburhomẹmro kpahen irherhe i Baibol na ọvo-o. Omarana, gbe vwo irherhe i Baibol na, jerẹ oborẹ a guọlọ efe ri gbomatinu. (Prov. 2:3-6) Dabu ha Watchtower Library rọ ha uvuẹn DVD, Watchtower ONLINE LIBRARY, ọrhẹ Watch Tower Publications Index yanghene Research Guide for Jehovah’s Witnesses ruiruo. Habaye, damoma ne wu se ọsoso i Baibol na hin. Wu na sabu se yi uvwre ẹgbukpe owu. Baibol na ọ ha usuẹn ekwakwa ra bọn esegburhomẹmro ọwan gbanhan. Oniruo okinhariẹ owu ro roro kpahen ọke uphuphẹn yen, nọ tare: “Emru owu rọ sare mẹ erhumu rhe taghene i Baibol na ẹmro Osolobrugwẹ, yẹ ọrẹ mie se i Baibol na hin. Ikuegbe i Baibol mi yonorin ọke emọvwerhe mẹ ni me fiotọre mẹ. Ọnana nọ ghini lẹrhe mẹ ru riaro uvuẹn ogame i Jehova.”

¹⁸ Emiọmọ—are ina sabu ha userhumu rẹn emọ are nẹ aye i ru riaro uvuẹn ogame i Jehova. Marhẹ wu ne ru sabu yẹ aye userhumu nẹ aye i vwo obọdẹn esegburhomẹmro? Urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana ọnọ tẹmro kpahiẹn.