Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

Ñañangarekókena ñande jeroviáre jaservíramo noñeñeʼẽihápe ñane idióma

Ñañangarekókena ñande jeroviáre jaservíramo noñeñeʼẽihápe ñane idióma

“Areko ne ñeʼẽ che korasõme” (SAL. 119:11, TNM).

PURAHÉI: 142, 92

1-3. a) ¿Mbaʼépa tekotevẽ jajapo entéro jaservíva Ñandejárape? b) ¿Mbaʼépa jajapo vaʼerã oiméramo ñaaprende hína peteĩ idióma pyahu? c) ¿Mbaʼépa ikatu ñañeporandu? (Ehecha pe taʼanga oĩva iñepyrũme).

KOʼÁG̃ARUPI heta testígo de Jehová kyreʼỹme ombaʼapo opredika hag̃ua umi marandu porã “umi oikóvape ko yvy ári, entéro tetã, trívu, puévlo ha umi oñeʼẽvape opaichagua idiómape” (Apoc. 14:6). ¿Ndépa reaprende hína avei ótro idióma? Oĩ oservíva kómo misionéro, térã opredikáva ótro paíspe umi lugár oĩvehápe nesesida. Oĩ katu hetãme voi oñepyrũva oasisti rreunionhápe ótro idiómape.

2 Entéro jaservíva Ñandejárape tekotevẽ jakuida ñande espiritualidáre ha ñane família espiritualidáre (Mat. 5:3). Sapyʼánte ningo ñanerembiapoiterei rupi, ijetuʼu jajapo porã hag̃ua ñande estúdio personál. Ha oiméramo jaservi peteĩ kongregasión noñeñeʼẽihápe ñane idióma katu, ijetuʼuvéntema.

3 Péicha jave, ndahaʼéi ñaaprendénte vaʼerã peteĩ idióma pyahu, síno jastudia porã vaʼerã avei ani hag̃ua ikangy ñande jerovia (1 Cor. 2:10). Péro, ¿mbaʼéichapa ikatúta jajapo upéva nañantendeporãitirõ upe idióma? Ha, ¿mbaʼérepa tuakuéra oñehaʼãmbaite vaʼerã ikatu hag̃uáicha pe añetegua og̃uahẽ ifamília korasõme?

JAJEDESKUIDÁRAMO, ÑAÑEMOMOMBYRÝTA JEHOVÁGUI

4. ¿Mbaʼéicha rupípa ñande fe ikatu ou ikangy? Emoĩ peteĩ ehémplo.

4 Iñimportanteterei ningo ñantende porã la Biblia ñane idiomaitépe. Péro jaservíramo peteĩ kongregasión noñeñeʼẽihápe ñane idióma, ha nañantendeporãi la Biblia, ikatu ikangy ñande fe. Nehemías oho jeýrõ guare Jerusalénpe, ohechakuaa oĩha mitã noñeʼẽkuaáiva idióma hebréope (elee Nehemías 13:23, 24). Koʼã mitã nontendeporãi rupi Ñandejára Ñeʼẽ, ou ikangy espirituálmente (Neh. 8:2, 8).

5, 6. a) ¿Mbaʼépa ohechakuaa heta tuakuéra oservíva oñeñeʼẽhápe ótro idióma? b) ¿Mbaʼérepa sapyʼánte umi mitã ou ijerovia kangy?

5 Heta sy ha túa oservíva peteĩ kongregasión oñeñeʼẽhápe ótro idióma, ohechakuaa ifamília jerovia ouha ikangy. ¿Mbaʼérepa oiko upéva? Pórke umi mitã nontendeporãi pe rreunión, ha umi informasión oñehesaʼỹijóva upépe nog̃uahẽi ikorasõmekuéra. Peteĩ túa hérava Pedro ova kuri ifamíliandi Sudaméricagui Austráliape [1]. Haʼe heʼi: “Umi téma espirituál ningo opoko vaʼerã ñane korasõre” (Luc. 24:32).

6 Jalee jave ñane idiómape, umi informasión opoko ñanderehe. Péro jaleéramo ótro idiómape, hasyve oiko hag̃ua upéva. Upéicha avei, nañañeʼẽporãirõ peteĩ idiómape ikatu jaju ñanekaneʼõ ha ikangy ñane amista Jehovándi. Añetehápe ningo iporã ñanekyreʼỹ ñaaprende hag̃ua pe idióma pyahu, péro ani jadeskuida ñande espiritualida (Mat. 4:4).

OÑANGAREKO HIKUÁI IJEROVIÁRE

7. ¿Mbaʼéichapa umi babilonio ojopy Daniélpe oasepta hag̃ua ikostumbrekuéra ha irrelihión?

7 Daniel ha iñamigokuérape ojeguerahárõ guare Babilóniape, umi babilonio ojopy chupekuéra oasepta hag̃ua ikostúmbre ha irrelihión. ¿Mbaʼéichapa ojapo hikuái upéva? Omboʼe umi mitãrusúpe oñeʼẽ hag̃ua “caldeokuéra ñeʼẽme”, ha okambia chuguikuéra héra umi téra babilóniore (Dan. 1:3-7). Daniélpe ombohéra Bel. Upe téra ojerreferi pe dios iñimportantevévare oĩva Babilóniape. Oiméne Nabucodonosor oipota Daniel opensa ko dios ipuʼaka hague Jehováre (Dan. 4:8).

8. ¿Mbaʼépa ojapo meme vaʼekue Daniel omombarete hag̃ua ijerovia?

8 Daniélpe oofrese hikuái umi tembiʼu iporãvéva oĩva Babilóniape. Péro haʼe “ojedesidi ipyʼaite guive noñekontaminamoʼãiha” umi tembiʼúre, pono odesovedese Ñandejára léi (Dan. 1:8). Daniel ostudia meme vaʼekue Ñandejára Ñeʼẽ iñidiomaitépe, hebréope. Péicha haʼe osegi omombarete ijerovia oĩramo jepe ótro tetãme (Dan. 9:2). Haʼe oĩ rire 70 áñorupi Babilóniape, entéronte oikuaáiti chupe héra hebréore: Daniel (Dan. 5:13).

9. ¿Mbaʼéichapa Ñandejára Ñeʼẽ oipytyvõ pe oskrivi vaʼekuépe Salmo 119?

9 Pe oskrivi vaʼekue Salmo 119 oaguanta vaʼerã kuri avei peteĩ situasión ijetuʼúva. Umi ombaʼapóva pe rréipe g̃uarã otaky hese, péro Ñandejára Ñeʼẽ oipytyvõ chupe ogueropuʼaka hag̃ua upe situasión (Sal. 119:23, 61). Haʼe oheja Ñandejára Ñeʼẽ opoko ikorasõre (elee Salmo 119:11, 46).

EKUIDA NE AMISTA JEHOVÁNDI

10, 11. a) ¿Mbaʼépa jaraha vaʼerã enkuénta jastudia jave Ñandejára Ñeʼẽ? b) ¿Mbaʼépa jahupytýta jajapóramo péicha? Emoĩ peteĩ ehémplo.

10 Pyʼỹinte ningo ñanerembiapoiterei, térã jareko heta rresponsavilida kongregasiónpe. Upéicharõ jepe, ñañemotiémpo vaʼerã jajapo hag̃ua ñande estúdio personál ha ñande estúdio de família (Efes. 5:15, 16). Péro ani ñañekontenta jalee haguérente heta informasión, térã jajeprepara rupi ñakomenta hag̃ua rreunionhápe. Ñande ningo jastudia vaʼerã jajeroviave hag̃ua Jehováre, ha jaheja vaʼerã la Biblia opoko ñane korasõre.

11 ¿Mbaʼépa jajapo vaʼerã ñakonsegi hag̃ua upéva? Jastudia jave, ndahaʼéi ñapensánte vaʼerã umi ótro oikotevẽtavare, síno avei umi mbaʼe ñande ñaikotevẽvare (Filip. 1:9, 10). Heta vése, ñainvestiga jave rreunionrã, predikasionrã, térã jajapo hag̃ua peteĩ diskúrso, nañapensái jepi mbaʼéichapa umi informasión ikatu ñanepytyvõ ñandéve voi. Ñamoĩmína peteĩ ehémplo: Peteĩ kosinéro otantea raẽ hembiʼu oservi mboyve. Péro otantea haguérente ndeʼiséi hína oñealimentamaha. Haʼe hoʼu vaʼerã avei umi tembiʼu iñaliméntova hesãi hag̃ua. Péicha avei, ñande siémpre jastudia vaʼerã la Biblia ikatu hag̃uáicha ñane amista Jehovándi imbarete. Ha jastudia jave, jaraha vaʼerã enkuénta umi mbaʼe ñande ñaikotevẽva.

12, 13. ¿Mbaʼérepa iñimportánte jastudia la Biblia ñane ñeʼẽtépe?

12 Heta ermáno oservíva oñeñeʼẽhápe ótro idióma, otopa ideprovechoitereiha chupekuéra ostudiárõ la Biblia iñeʼẽtépe (Hech. 2:8). Umi oservíva kómo misionéro ohechakuaa ostudiáramo ojeprepara hag̃uánte rreunionrã, ikatuha ou ikangy ijerovia ha nokumpliporãvéi iñasignasión.

13 Peteĩ ermáno hérava Alan ningo 8 áñorema oaprende ohóvo pe idióma persa. Haʼe heʼi: “Ajeprepara jave rreunionrã idióma pérsape, añekonsentra pe idiómarente. Upéicha jave, ahechakuaa antendeha umi informasión aleéva, péro umíva nog̃uahẽguasúi che korasõme. Upévare, ajepokuaa astudia la Biblia ha umi puvlikasión che ñeʼẽtépe”.

EÑEHAʼÃKENA EPOKO NE FAMÍLIA KORASÕRE

14. ¿Mbaʼépa ojapo vaʼerã tuakuéra, ha mbaʼérepa?

14 Tuakuéra ningo ojapo vaʼerã ikatúva guive ifamília ontende hag̃ua Ñandejára Ñeʼẽ ha opoko hag̃ua ikorasõre. Sergio ha hembireko Muriel oservi vaʼekue mas de 3 áño peteĩ kongregasión noñeñeʼẽihápe iñidióma. Péro upéi ohechakuaa ifamília orekóva 17 áño naikyreʼỹveiha predikasiónpe ni rreunionhápe. Muriel heʼi: “Che memby ndopredikasevéi kuri pe idióma oñeñeʼẽha ore kongregasiónpe. Péro anteve igústo vaʼekue chupe opredika ore idiómape, francéspe”. Sergio katu heʼi: “Roñemeʼẽvo enkuénta ko situasión ojokoha ore famíliape oprogresa hag̃ua espirituálmente, rodesidi jeýnte roho ore kongregasionkuépe”.

Ejapókena opa ikatúva pe añetegua opoko hag̃ua ne família korasõre (Ehecha párrafo 14 ha 15)

15. a) ¿Mbaʼépa ikatu oipytyvõ tuakuérape oikuaa hag̃ua tekotevẽpa ova hikuái de kongregasión? b) ¿Mbaʼe konséhopa omeʼẽ tuakuérape Deuteronomio 6:5-7?

15 Tuakuéra oreko vaʼerã enkuénta mokõi mbaʼe ova jey mboyve pe kongregasión oñeñeʼẽhápe pe idióma ifamília ontende porãva. Primero, opytátanterõ hikuái, ohecha vaʼerã itiémpotapa ha oĩpa iposivilidápe oipytyvõ ifamíliape oñemoag̃ui hag̃ua Jehováre, ha omboʼe hag̃ua chupekuéra ótro idióma. Segundo, ohecha vaʼerã hikuái noiméipa ifamíliape ndoitiravéinte pe predikasión ha rreunión, térãpa añetehápe oforsa hína chupe pe idióma. Koʼã situasiónpe, tuakuéra ikatu odesidi ova jeytanteha pe idióma haʼekuéra ontende porãhápe. Upéi, umi mitã omombareteve rire ife, ikatu ova jey hikuái pe kongregasión oñeñeʼẽhápe ótro idióma (elee Deuteronomio 6:5-7).

16, 17. ¿Mbaʼépa ojapo heta tuakuéra omboʼe porã hag̃ua ifamíliape oservi aja peteĩ kongregasión extranhérape?

16 Heta sy ha túa oheka fórma omboʼe hag̃ua ifamíliape pe añetegua iñidiómape, oservi aja hikuái peteĩ grúpo térã kongregasión oñeñeʼẽhápe ótro idióma. Carlos ningo mbohapy itajýra, peteĩva oreko 9, ótra 12, ha ótra katu 13 áño. Ko família oapoja peteĩ grúpo oñeʼẽva idióma lingála. Carlos heʼi: “Che ha che rembireko rombostudia che rajykuérape ore idiomaitépe, ha avei rojapo ore idiómape pe estúdio de família. Péro ropraktika avei idióma lingálape rokomenta hag̃ua rreunionhápe, umi presentasión predikasionrã ha umi salúdo. Rojapo jepi avei huégo upe idiómape. Péicha umi mitã vyʼápe oaprende pe lingála”.

Eaprende pe idióma oñeñeʼẽva ne kongregasiónpe ha eñehaʼã ekomenta (Ehecha párrafo 16 ha 17)

17 Kevin ningo mokõi itajýra, peteĩva oreko 5 áño ha pe ótra katu 8. Ko túa ohechakuaa tekotevẽha ojapo álgo pórke itajyrakuéra nontendepái pe rreunión. Kevin heʼi: “Che ha che rembireko rostudia umi mitãndi ore idiomaitépe, francéspe. Avei rodesidi roasisti una ves al mes peteĩ rreunión ojejapóva francéspe. Upéicha avei roaprovecha ore vakasión roho hag̃ua umi asambléa ojejapóva ore idiómape”.

18. a) ¿Mbaʼéichapa Romanos 15:1, 2 oipytyvõ tuakuérape odesidi porã hag̃ua? b) ¿Mbaʼe suherénsiapa omeʼẽ tuakuéra? (Ehecha pe nóta).

18 Káda família odesidi vaʼerã mbaʼépa ou porãvéta umi mitãme, ikatu hag̃uáicha osegi oñemoag̃ui Jehováre [2](Gál. 6:5). Muriel, pe ermána ñamensiona vaʼekue ajeʼi, orrekonose haʼe ha iména oservisetereíramo jepe peteĩ kongregasión noñeñeʼẽihápe iñidióma, odesidímante ova oipytyvõ hag̃ua ifamíliape ohayhuve hag̃ua Jehovápe (elee Romanos 15:1, 2). Koʼág̃a Sergio ohechakuaa odesidi porã hague hikuái. Haʼe heʼi: “Rova guive pe kongregasión fransésape, ore família oprogresa ha upe rire ojevautisa. Koʼág̃a oikóma chugui prekursór rregulár, ha opensáma voi ohóvo oservi peteĩ grúpo oñeñeʼẽhápe ótro idióma”.

EHEJA TOPOKO NE KORASÕRE ÑANDEJÁRA ÑEʼẼ

19, 20. ¿Mbaʼéichapa jahechaukáta jahayhuha Ñandejára Ñeʼẽ?

19 Jehová ningo ohayhu entéro yvypórape. Upévare otradusika la Biblia hetaiterei idiómape ikatu hag̃uáicha “opaichagua tapicha ojesalva ha oikuaa porã pe añetegua” (1 Tim 2:4). Ñandejára oikuaa porã jaleéramo Iñeʼẽ ñane idiomaitépe, ñañemoag̃uivetaha hese.

20 Upéicharõ, entéro ñañehaʼãmbaite vaʼerã ñamombarete ñane amista Jehovándi. Upearã tekotevẽ jastudia meme la Biblia ñane idiómape. Avei ñaipytyvõ vaʼerã ñande famíliape oĩ porã hag̃ua espirituálmente. Péicha jajapóramo, jahechaukáta añetehápe jahayhuha Ñandejára Ñeʼẽ (Sal. 119:11).

^ [1] (párrafo 5) Oñekambia umi téra.

^ [2] (párrafo 18) Retopavéta heta konsého familiakuérape g̃uarã La Atalaya 15 de octubre de 2002-pe, pe artíkulo hérava “La crianza de los hijos en un país extranjero: desafíos y galardones”.