Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Ke Fakatumau Tou Ola ‵Lei Faka-te-Agaga i se Fenua Fakaa‵tea

Ke Fakatumau Tou Ola ‵Lei Faka-te-Agaga i se Fenua Fakaa‵tea

“Ko tausi ne au au tulafono i toku loto.”​—SALA. 119:11.

PESE: 14292

1-3. (a) Faitalia me ne a ‵tou fakanofonofoga, se a te mea e ‵tau o fakamuamua ne tatou? (e) Ne a fakalavelave e fe‵paki mo latou kolā e tauloto ki se ‵gana fou, kae ne a fesili e mafai o ‵sae aka? (Ke onoono ki te ata i te kamataga)

E LAU i afe o Molimau a Ieova i aso nei e ga‵lue ma‵losi i te fakataunuga o te fakaasiga ki te folafolaatuga o te tala ‵lei “ki fenua katoa, mo matakāiga, ‵gana mo tino katoa.” (Fa. 14:6) E mata e aofia koe i a latou kolā e tauloto ki se suā ‵gana? E mata, e tavini atu koe e pelā me se misionale io me se tino telā e galue i se fenua telā e lasi te manakoga i ei, io me ko oti ne kamata o kau atu koe ki se fakatasiga a te fakapotopotoga i se ‵gana fakaa‵tea i tou fenua?

2 E pelā me ne tavini a te Atua, e ma‵nako katoa tatou o fakamuamua a ‵tou ola ‵lei faka-te-agaga e penā foki mo ‵tou kāiga. (Mata. 5:3) I nisi taimi, e mafai o faigata ki a tatou ke fai a sukesukega totino kolā e aoga ona ko te fakalavelave i mea e uke. Kae ko latou kolā e tavini atu i se fenua fakaa‵tea e fe‵paki foki mo nisi fakalavelave.

3 Mai tafa o te tauloto ki se ‵gana fou, a latou kolā e tavini i se fenua fakaa‵tea e manakogina ke fakamautinoa aka me fagai faeloa olotou loto ki mea‵kai faka-te-agaga ma‵keke. (1 Koli. 2:10) Kae mafai pefea ne latou o fai te mea tenā māfai e se mafai ne latou o malamalama katoatoa i te ‵gana telā e fakaaoga i te fakapotopotoga tenā? Kaia foki e ‵tau mo mātua Kelisiano o fakamautinoa aka i te Muna a te Atua e ‵goto tonu atu ki loto o olotou tama‵liki?

SE MEA FAKAMATAKU KI TE OLA ‵LEI FAKA-TE-AGAGA

4. Se a te mea e mafai o fakamataku ki ‵tou feitu faka-te-agaga? Taku mai se fakaakoakoga.

4 A te sē mafai o malamalama i te Muna a te Atua i se ‵gana fakaa‵tea e mafai o fai pelā me se mea fakamataku ki ‵tou ola ‵lei i te feitu faka-te-agaga. I te lima senitenali T.L.M., ne fakaasi atu ne Neemia te manavase i te taimi ne iloa ei ne ia me i nisi tamaliki a te kau Iutaia kolā ne ‵foki mai Papelonia e se mafai o fai‵pati ki te ‵gana Epelu. (Faitau te Neemia 13:23, 24.) Ne ‵galo atu i tama‵liki konei a te lotou iloga e pelā me ne tavini a te Atua ona ko te sē mafai o malamalama katoatoa i te Muna a te Atua.—Nee. 8:2, 8.

5, 6. Se a te mea ne fatoa iloa aka ne mātua kolā e tavini atu i se fenua fakaa‵tea, kae kaia?

5 Ne fatoa iloa aka ne nisi mātua Kelisiano kolā e tavini atu i fenua fakaa‵tea me i te fia‵fia o olotou tama‵liki ki te munatonu ko kamata o matafitafi. Ona ko te sē maina ‵lei i te ‵gana i taimi o fakatasiga, ne seki otia ei a loto o tama‵liki i polokalame faka-te-agaga kolā e fai i Fale Tapuaki. “Kafai ko fai‵pati ki mea faka-te-agaga, a te loto mo lagonaga e ‵tau o otia i ei,” ko pati a Pedro [1] kolā ne au‵mai mo tena kāiga mai Afelika ki Saute ki Ausetalia.—Luka 24:32.

6 Kafai e fai‵tau tatou i se ‵gana fakaa‵tea, e se ‵goto tonu ki tou loto a ‵tou mea e faitau e pelā mo tatou ma fai‵tau ki ‵tou ‵gana totino. E se gata i ei, a te se mafai o fesokotaki faka‵lei atu i se ‵gana fakaa‵tea e mafai o fakavāivāi ki te mafaufau mo te feitu faka-te-agaga. Tela la, kafai e fakatumau ne tatou a te ola o te ‵tou manakoga ke tavini atu ki a Ieova i se koga telā e fai‵pati ki se suā ‵gana, e fai ei ke puipui faka‵lei a ‵tou ola ‵lei faka-te-agaga.—Mata. 4:4.

NE PUIPUI TE OLOTOU OLA ‵LEI FAKA-TE-AGAGA

7. Ne a taumafaiga ne fai ne tino Papelonia ke fakamasani a Tanielu ki tuu mo talitonuga a latou?

7 I te taimi ne ave fakapagota ei a Tainielu mo ana taugasoa, ne taumafai a tino Papelonia ke fakamasani latou ki olotou tuu mai te akoako atu ki te “‵gana Papelonia.” E se gata i ei, ne tuku atu ne ofisa ma‵luga kolā e akoako ne latou a Tanielu mo ana taugasoa ne igoa Papelonia. (Tani. 1:3-7) A te igoa o Tanielu ko Peletisala, ko te atua maluga o Papelonia. Ne manako a te tupu ko Nepukanesa ke faka‵mafa atu ki a Tanielu a te manatu me maluga atu te atua o Papelonia ki te Atua o Tanielu ko Ieova.—Tani. 4:8.

8. Se a te mea ne fesoasoani atu ki a Tanielu ke fakatumau tena ola ‵lei i te feitu faka-te-agaga i te taimi ne nofo ei a ia i se fenua fakaa‵tea?

8 E tiga eiloa ne tuku atu a toe mea‵kai gali a te tupu ki a ia, ne “fakaiku aka ne Tanielu i tena loto” ke se kai a ia ki ei “i a ia ma lailai.” (Tani. 1:8NW) Ona ko te mea ne tumau faleoa a ia i te sukesuke ki “tusitusiga tapu” i tena ‵gana totino, ne fakatumau ne ia tena ola ‵lei i te feitu faka-te-agaga i te taimi ne nofo ei a ia i se fenua fakaa‵tea. (Tani. 9:2) Tela la, mai tua o se 70 tupu tausaga ne oko atu ei a ia ki Papelonia, ne fakaaoga eiloa tena igoa Epelu.—Tani. 5:13.

9. E pelā mo te mea e fakaasi mai i te Salamo 119, ne aoga pefea te Muna a te Atua ki te faisalamo?

9 Ne maua ne te tino ne tusi ne ia te Salamo 119 a te malosi i te Muna a te Atua ke tu ‵kese ei a ia. Ne fakafesagai atu a ia ki faifaiga fakatauemu a nisi tino i loto i te palesi. (Sala. 119:23, 61) Kae ui ei, ne talia eiloa ne ia a pati a te Atua ke ‵goto tonu ki tena loto.—Faitau te Salamo 119:11, 46.

KE FAKATUMAU TOU OLA ‵LEI FAKA-TE-AGAGA

10, 11. (a) I te taimi e suke‵suke ei tatou ki te Muna a te Atua, se a te ‵tou fakamoemoega? (e) E mafai pefea o fakataunu ne tatou te ‵tou fakamoemoega tenā? Fakamatala mai.

10 E tiga eiloa e fakalave‵lave ‵ki tatou i tiute mo galuega o te Malo, e manakogina eiloa ke fakaavanoa ne tatou ne taimi ki ‵tou sukesukega totino mo tapuakiga a kāiga. (Efe. 5:15, 16) A te ‵tou fakamoemoega, e se ko te faitau fua ne tatou ne nāi itulau io me ko te fakatoka fua ne tali ke mafai o fai se tusaga i fakatasiga. E ma‵nako tatou o fakamautinoa aka me talia ne tatou te Muna a te Atua ke ‵goto ‵tonu ki ‵tou loto kae fakamalosi ei ‵tou fakatuanaki.

11 Ke fakataunu te ‵tou fakamoemoega tenā, e ‵tau o maua ne tatou se kilokiloga paleni ki manakoga o nisi tino i te taimi e suke‵suke kae mafau‵fau tatou ki ‵tou manakoga faka-te-agaga totino. (Fili. 1:9, 10) E ‵tau o masaua ne tatou me kafai e fakatoka tatou ki te galuega talai, fakatasiga, io me se tofiga, e mafai o se fakagalue ne tatou a ‵tou mea ne faitau ki a tatou eiloa. Ke fai se fakaakoakoga: E tiga eiloa e ‵tau o tami ne se tino kukā ana mea‵kai a koi tuai o avatu ki luga i te taipola, e se mafai ne ia o ola fua ki mo mea‵kai kolā ne tami ne ia. Kafai e manako a ia ke tumau i te ola ‵lei, e ‵tau mo ia o fakatoka ne mea‵kai ‵gali kae aoga ma ia. I se auala tai ‵pau, e ‵tau mo tatou o taumafai ke fagai ‵tou loto ki mea‵kai faka-te-agaga kolā e fakamalie ei ‵tou manakoga totino.

12, 13. Kaia ne aoga ei ki te tokoukega o latou kolā e tavini i se fenua fakaa‵tea a te sukesuke faeloa i olotou ‵gana totino?

12 A te tokoukega o latou kolā e tavini atu i se fenua fakaa‵tea, e lavea ne latou te aoga ke sukesuke faeloa ki te Tusi Tapu i te ‵gana telā ne ‘fa‵nau mai mo latou.’ (Galu. 2:8) Ko oti foki ne iloa ne misionale me i te tumau o latou i te ma‵losi i fenua fakaa‵tea kolā e ‵galue latou i ei, e se mafai o fakalago‵lago fua ki te malamalama i mea faka-te-agaga kolā e maua ne latou i fakatasiga.

13 A Alain, telā ne tauloto ne ia te ‵gana Pelesia mō se valu tausaga, ne fakaasi ‵tonu mai ne ia penei: “Kafai e fakatoka au mō fakatasiga i te ‵gana Pelesia, e manavase fua au ki te ‵gana. Ona ko toku mafaufau koi aofia malosi i te taulotoga o te ‵gana, ne fai ei ke se ‵goto tonu ki toku loto a mea kolā e faitau ne au. Tenā te pogai e fakaavanoa faeloa ne au ne taimi ke sukesuke ki te Tusi Tapu mo nisi tusi aka i taku ‵gana eiloa.”

KE FAKA‵GOTO KI LOTO O AU TAMA‵LIKI

14. Se a te mea e ‵tau o fakamautinoa aka ne mātua, kae kaia?

14 E ma‵nako ma‵losi a mātua Kelisiano o fakamautinoa aka i te Muna a te Atua e ‵goto malielie atu ki mafaufau mo loto o olotou tamaliki. Mai tua o te taviniga i se koga telā e fai‵pati ki se ‵gana fakaa‵tea mō se tolu tupu tausaga, ne lavea ne Serge mo tena avaga ko Muriel i te lā tamaliki tagata telā ko 17 ana tausaga ne seki katoatoa tena fiafia ki galuega o te Malo. “Ne fakafi‵ta ki a ia te fano i te galuega talai kae faipati ki se ‵gana fakaa‵tea, e se pelā mo taimi muamua ne fiafia ‵ki a ia o talai i tena ‵gana totino, telā ko te ‵gana Falani,” ko pati a Muriel. “I te taimi ne iloa aka ne māua me ne taofi ne te tulaga tenei a te gasolo ki mua o te mā tama tagata i te feitu faka-te-agaga,” ne fai mai a Serge, “ne mafaufau ei māua ke toe foki ki te mā fakapotopotoga mua.”

Ke fakamuatinoa aka me ne ‵goto tonu atu a te munatonu ki loto o otou tama‵liki (Ke onoono ki palakalafa 14, 15)

15. (a) Ne a pogai e mafai o fakamalosi aka ei a mātua ke ‵foki ki se fakapotopotoga telā e maina ‵lei ei olotou tama‵liki i te ‵gana? (e) Se a te fakamalosiga e tuku mai i te Teutelonome 6:5-7 ki mātua?

15 Ne a pogai e mafai o fakamalosi ei a mātua ke toe ‵foki ki se fakapotopotoga telā e fakaaoga te ‵gana tela e maina ‵lei i ei olotou tama‵liki? A te mea muamua, e ‵tau o fakaiku aka ne latou me e lava ‵lei a taimi mo mea faigaluega ke fakamalosi aka te a‵lofa o olotou tamaliki ki a Ieova i te taimi e akoako ei ki se ‵gana fakaa‵tea. Te lua, māfai ko lavea ne latou me ko seai se fia‵fia i olotou tamaliki ki polokalame faka-te-agaga io me ko te ‵gana fakaa‵tea telā e fakaaoga i te koga e tavini ei latou. I vaegā fakanofonofoga penā, e mafai ne mātua Kelisiano o mafau‵fau ke toe foki ki se fakapotopotoga telā e fakaaoga te ‵gana telā e maina ‵lei ei olotou tamaliki ke oko loa ki te taimi ko ‵mautakitaki ei te munatonu i olotou tama‵liki.—Faitau te Teutelonome 6:5-7.

16, 17. Ne mafai pefea ne nisi mātua o akoako a olotou tama‵liki i te feitu faka-te-agaga i te taimi e ‵nofo atu ei latou i se fenua fakaa‵tea?

16 I te suā feitu, ne maua aka ne nisi mātua a auala ke akoako ei olotou tama‵liki i te olotou ‵gana totino kae ‵kau atu foki eiloa latou ki se fakapotopotoga io me se potukau telā e fai‵pati ki se ‵gana fakaa‵tea. A Charles, se tamana e tokotolu ana tama fa‵fine kolā e ‵nofo olotou tausaga mai i te 9 ki te 13 tausaga, e ‵kau ki se potukau telā e fai‵pati ki te ‵gana Lingala. Ne fai mai a ia: “Ne fakaiku aka ne matou ke fai a omotou sukesukega mo tapuakiga a kāiga mo tama‵liki i te ‵gana eiloa a matou. Kae aofia foki ne matou a fakaakoakoga mo tafaoga i te ‵gana Lingala ko te mea ke mafai ne latou o tauloto kae fia‵fia ki te ‵gana tenei.”

Ke taumafai o tauloto ki te ‵gana telā e fakaaoga i te koga tenā, kae ke fai tusaga i fakatasiga (Ke onoono ki palakalafa 16, 17)

17 A Kevin se tamana e tokolua ana tama fa‵fine kolā ko taki valu kae lima lā tausaga ne gasuesue ke faka‵lei aka te fakalavelave ki te sē lava o te malamalama i fakatasiga kolā e fai i se ‵gana fakaa‵tea. Ne fakamatala mai ne ia: “A māua mo taku avaga e fai a mā sukesukega mo mā tama fa‵fine i te ‵gana Falani telā ko te motou ‵gana. Ne fai foki ne māua se fakamoemoega ke ‵kau faeloa ki fakatasiga i te ‵gana Falani fakatasi i te masina, kae ne fakaaoga faka‵lei ne matou a omotou malōlōga ke ‵kau atu ki fono o atufenua kolā e fai i te ‵gana totino a matou.”

18. (a) Se a te fakatakitakiga i te Loma 15:1, 2 e mafai o fesoasoani atu ke fakaiku aka ne koe te ‵toe mea ‵lei ki au tama‵liki? (e) Ne a nisi manatu fesoasoani ne tuku mai ne nisi mātua? (Ke onoono ki te fakamatalaga mai lalo.)

18 E tonu, e tuku atu loa ki kāiga takitasi ke fakaiku aka ne latou te ‵toe mea aoga ki te ola ‵lei faka-te-agaga a olotou tama‵liki. [2] (Kala. 6:5) A Muriel, tela ne sae mai muamua, ne fakaasi tonu mai ne tou fafine me i a laua mo tena avaga ne fakamuamua ne laua a te tāua o te feitu faka-te-agaga o te lā tama tagata i lō lā manakoga. (Faitau te Loma 15:1, 2.) Kae i te taimi ne toe mafau‵fau laua ki ei, ne fai mai a Serge me kāti ne fai eiloa ne laua te fakaikuga tonu. Ne fai mai tou tagata: “Talu mai i te taimi ne ‵foki ei matou ki te fakapotopotoga telā e fai‵pati ki te ‵gana Falani, ne gasolo aka o malosi te mā tama i te feitu faka-te-agaga kae ne papatiso ei a ia. Nei la, e tavini atu a ia e pelā me se paenia tumau. Kae mafaufau foki a ia o foki ki se potukau telā e fakaaoga te ‵gana fakaa‵tea!”

FAKA‵GOTO TONU ATU TE MUNA A TE ATUA KI TOU LOTO

19, 20. E mafai pefea o fakaasi atu ne tatou a te ‵tou a‵lofa ki te Muna a te Atua?

19 I tena alofa, ne fai ei ne Ieova a tena Muna ko te Tusi Tapu, ke avanoa i se fia selau o ‵gana ko te mea ke mafai ne ‘tino katoa o iloa tonu ne latou a te munatonu.’ (1 Timo. 2:4) E iloa ne ia me ‵lei atu ki tino ke fakama‵lie a olotou manakoga faka-te-agaga māfai e fai‵tau ne latou a ana mafaufauga i te ‵gana eiloa telā e malama‵lama ‵lei ei latou.

20 Faitalia me ne a ‵tou fakanofonofoga totino, e ‵tau o fakaiku aka ne tatou ke fagai ‵tou loto ki mea‵kai faka-te-agaga ma‵keke. Mai i te suke‵suke faeloa ki te Tusi Tapu i te ‵gana eiloa telā e malama‵lama ‵lei ei tatou, ka fakatumau ei te ola ‵lei o tatou mo ‵tou kāiga i te feitu faka-te-agaga kae ka fakaasi atu ei ne tatou me fakatāua malosi ne tatou a muna a te Atua.—Sala. 119:11.

^ [1] (palakalafa 5) Ko oti ne ‵fuli a igoa.

^ [2] (palakalafa e 18) Ke maua ne fakatakitakiga mai i te Tusi Tapu kolā e mafai o fesoasoani atu ki tou kāiga, ke onoono ki te mataupu “Raising Children in a Foreign Land—The Challenges and the Rewards” i te lōmiga a The Watchtower i a Oketopa 15, 2002.