Ẹdẹ owu, ọpha owu nẹ ọ nọ idama na, “We rhe taghene igho oro na yọ mai ghanren ghwẹ idọlọ ọfuanfon na?” Ibiẹ idama na nọ tare, “Ee mi rheri.” Ọpha na nọ nọ riẹn “Mesoriẹ wa ha idọlọ ọfuanfon na? Wu rha ha oro na igho ọnọ ono bunrhọ!” Ibiẹ idama na nọ tare, “Mi rha ha igho oro na, ihworho i vwa samọ lele mẹ ruiruẹn ọrana ghwomara-an, wu rhe uchunu igho mi koko ne?” Imirẹghwa buebun ina sabu mẹrẹn erere nẹ ikuegbe ibiẹ idama ọrana, nime ọ ha ẹghwanren ruiruo.

Baibol na ọ tare: ‘Sẹrorẹ ẹghwanren ra ha ruiruo ọrhẹ omẹgbanhon iroro. Ọke ọrana ne wu ne vwo omefuon, wu vwa samọ jeghwai kprọ oghwẹ-ẹ.’ (Prov. 3:21, 23) Omarana, re rhe oborẹ ‘ẹghwanren’ o mevirhọ ọrhẹ oborẹ ana ha ye ruiruo lele, ọ sẹrorẹ ọwan. Ọnana ọ ha userhumu rẹn ọwan kẹnoma rẹn ekwakwa ri na sabu lẹrhẹ ọwan seriotọre uvuẹn ogame i Jehova.

Ẹghwanren ra ha ruiruo ọ vẹnẹ irherhe ọrhẹ ọmẹrẹnvwrurhe. Ohworho ro vwo irherhe o rhe ekwakwa buebun. Ohworho ro vwo ọmẹrẹnvwrurhe o vwẹruọ oborẹ emru ọ havwọ. Ohworho ro vwo ẹghwanren ọ ha irherhe ọrhẹ ọmẹrẹnvwrurhe ruiruo izede ro serhọ.

Jerẹ udje, ọkezẹko ohworho ọnọ sabu se ọbe na What Does the Bible Really Teach? jeghwai vwẹruọ ye ogege. Ọnọ sabu kpahenrhọ enọ gbagba ọke re yonie. Ọnọ sabu rhe riẹ uyono ukoko na jeghwai rha kpahanrhọ enọ uvuẹn uyono ukoko na. Enana ephian ina sabu djephia taghene o ruẹ riaro uvuẹn ogame i Jehova, ọrẹn o mevirhọ taghene ọ ha ẹghwanren ruiruo ne? Ghwai rhomara-an. Ọkezẹko o rhe ẹbe omamọ. Ọrẹn, ọrhọ ha urhomẹmro ro yono na ruiruo ne, jeghwai ha irherhe ọrhẹ ọmẹrẹnvwrurhe ruiruo izede ro serhọ, nọyẹ ọ ghwanran ne. Orho brorhiẹn rọ gbare, ro djephia taghene o roro kpahen oborẹ ono nẹ erhumu orhienbro yi rhe, no djephia taghene ọ ha ẹghwanren ruiruo.

Matthew 7:24-27 ọ hunute udje i Jesu kpahen awanva ri bọn oghwa. Ọhworhare owu usuẹn aye awanva na ‘ọvwẹghwanren.’ O roro kpahen oborẹ ọnọ sabu phia obaro na, nọ bọn oghwa ọnẹyen rhẹ oberun atita. Ọ ha ẹghwanren ruiruo. Ọye o roro taghene ono ku jeghwai phẹrẹ ọrhọ bọn oghwa na rhẹ oberun eyẹ-ẹn. Izede ẹghwanren, o roro kpahen oborẹ ono nẹ erhumie rhe. Ọke rẹ ogiribo o zu, oghwa na orho se-e. Ọwan ina sabu nọ, Marhẹ ọwan ine ru sabu vwo jeghwai sẹrorẹ ẹghwanren ra ha ruiruo na?

Ọrukaro, djokarhọ oborẹ Micah 6:9 ọ tare: ‘Ihworho ra ha ẹghwanren ruiruo, ina zofẹn odẹ  Osolobrugwẹ.’ Na zofẹn odẹ i Jehova o mevirhọ taghene ọwan ine mwuọghọ riẹn. O mevirhọ ọrẹ ene mwuọghọ rẹn oborẹ odẹ na o mevirhọ jeghwai ru lele irhi enẹyen. Na sabu mwuọghọ rẹn ohworho, o fori ne rhe oborẹ ohworho na o roro lele. Ọke ọrana wu na sabu hẹrosuiẹ, yono mie yi jeghwai hẹrokelie. Ọwan erhe roro kpahen oborẹ irueru ọwan ọnọ hobọte onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova, ọwan i rha jeghwai bọn orhienbro ọwan kpahen irhi enẹyen, ọke ọrana ọwan a ha ẹghwanren ruiruo ne.

Ọreva, Proverbs 18:1 ọ tare: ‘Kohworho kohworho ro ru omayen san, ọ guọlọ ọdamẹ omobọ ye; Ọ vwọ ha ẹghwanren ruiruo-o.’ Ọwan arha jomarhotọre-e, ọwan ina sabu kẹnoma rẹn i Jehova ọrhẹ ihworho yi. Ne je rhe ru oma ọwan san, o fori ne kwomakugbe ihworho ra zofẹn odẹ i Jehova ra jeghwai mọrọn irhi enẹyen. O fori ne riẹ uyono ukoko na ọke ephian. O fori ne rhie ẹhẹn ọwan firhọ jeghwai ha uphẹn rẹn ẹmro na no te ọmudu ọwan ọke ọwan a ha uvuẹn uyono.

Habaye, ọwan i rha nẹrhomo nẹ ẹhẹn rhe vwe i Jehova, ọnọ lẹrhẹ ọwan ti kẹriẹ. (Prov. 3:5, 6) Ọwan i rha dabu rhie ẹhẹn ọwan firhọ ọke ọwan e se i Baibol na ọrhẹ ẹbe ukoko na, ọnọ lẹrhẹ ọwan roro kpahen oborẹ ono nẹ erhumu orhienbro ọwan rhe, jeghwai brorhiẹn rọ gbare. O fori na ji ha urhebro rẹ imizu ri te edje ne a yẹ  ọwan. (Prov. 19:20) Ọke ọrana, ọwan ni na sẹrorẹ ẹghwanren ra ha ruiruo.

Ẹghwanren ra ha ruiruo ọ sẹrorẹ ekrun. Jerẹ udje, Baibol na ọ ha urhebro rẹn ane nọ ‘họghọ okokodo’ rẹn esa ye. (Eph. 5:33) Marhẹ esa ono ru mẹrẹn ọghọ okokodo ọrana? Ọrhọ gba aniẹ nọ họghọ okokodo riẹn, aniẹ na ọ vwọ samọ họghọ riẹn jiri-i. Nẹ aye i ja rha kunu, ane na ọnọ sabu họghọ riẹn ọrhọ ha uvuẹn oghwa. Ọrẹn, ọnọ họghọ riẹn ọke ro nẹ oghwa ne? Ọrana ọ sabu phia-a. O fori no roro kpahen obaro na. Orho dje iruemru jerẹ ẹguọlọ ọrhẹ uruemru esiri phia, ane na ọnọ họghọ okokodo riẹn. Ọrẹn, o fori nẹ ane ro rhiẹ Olele Kristi ọ họghọ rẹn esa ye, sẹ o mwuovwan yen yanghene o mwuovwan ye-en.—Gal. 5:22, 23.

Baibol na ọ ji ta taghene esa o vwo ẹguọlọ kpahen aniẹ. (Eph. 5:28, 33) Nẹ esa ọ sabu vwo ẹguọlọ kpahen aniẹ, ane ọnọ sabu roro taghene o fo nọ ta rẹn esa ye kpahen oborẹ o ru sọ-ọ. Ọrẹn, ọ ha ẹghwanren ruiruo uvuẹn erhirhiẹ ọrana? Me yo no nẹ erhumie rhe, esa ye orho rhe kpahen oborẹ aniẹ o ru sọ na? Ono ji vwo ẹguọlọ kpahiẹn? Ọnọ bẹn. Ukpomaran, ane na ọrhọ guọlọ ọke ro serhọ ta ren esa ye kpahen oborẹ o ru sọ, esa ye ono vwo ọdaremẹro kpahen uruemru rọ ta urhomẹmro na. Ẹguọlọ ro vwo kpahen aniẹ nẹ ono kodorhọ.

O fori nẹ emọ i huvwele esẹ ọrhẹ izu aye, na jeghwai yono aye uvuẹn izede i Jehova. (Eph. 6:1, 4) Ọnana no mevirhọ taghene esẹ ọrhẹ izu i ha irhi buebun rẹn emọ na? O sekpahen ọrẹ emọ na ine rhẹ kpahen irhi ra yẹrẹ aye ọvo-o, yanghene oborẹ ono nẹ erhumie rhe aye arha nyalele irhi na-a. O fori nẹ esẹ ọrhẹ izu ra ha ẹghwanren ruiruo, i ha userhumu rẹn emọ aye vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ aye ina huvwele aye.

Jerẹ udje, gba ha ye taghene ọmọ owu no hinmaro kpahen ọsẹ ye yanghene izie. Arha van ghwie yanghene fa ye ọnọ sabu lẹrhẹ ofa ruiẹ, yanghene lẹrhiẹ kudu. Ọrẹn uvuẹn ẹhẹn yen, evwan e biomiẹ, ọnana ọnọ sabu lẹrhiẹ vwo utuoma kpahen ọsẹ ye ọrhẹ izie.

Emiọmọ ra ha ẹghwanren ruiruo, ine roro kpahen izede rẹ aye ina ghwọghwu emọ aye ọrhẹ oborẹ ono ru hobọte emọ na obaro na. Emiọmọ i vwa kiki tuekwẹre kpahen emọ na nime emọ na i phọpherẹ aye-e. Ọkezẹko aye ina sabu lele ọmọ na roro kugbe ọrẹ odjahen, jeghwai dje yi fiotọre harẹn ọmọ na taghene orho mwuọghọ harẹn ọsẹ ye ọrhẹ izie, ono vwo arhọ ri bẹmẹdẹ. Ọmọ na orho djephia taghene o mwuọghọ harẹn eri vwiẹriẹ, nẹ ọnọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọye o mwuọghọ harẹn i Jehova. (Eph. 6:2, 3) Ona uyono ọnana ọnọ sabu te ẹhẹn ọmọ na. Ọmọ na nẹ ọnọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọsẹ ye ọrhẹ izie i ghini vwo ẹguọlọ kpahiẹn, nẹ ọnọ lẹrhẹ ẹguọlọ ọmọ na o vwo kpahen ọsẹ ye ọrhẹ izie kodorhọ. Ọnana ọnọ jeghwai lẹrhẹ ọmọ na nekpẹn userhumu mie ọsẹ ye ọrhẹ izie, ẹmro ọrọrọ ọrhọ homaphia.

Emiọmọ ezẹko ina sabu roro taghene o fo nẹ aye i lẹrhẹ evwan biomu emọ aye-e, omarana aye i vwa rha van ghwu aye-e. Ọrẹn, me yọ nọ phia ọmọ na ọrhọ ghwanren ne? Ọnọ zofẹn i Jehova jeghwai mẹrẹnvwrurhe taghene orhiẹ emru ẹghwanren ra na nyalele irhi Osolobrugwẹ? Ono rhie ẹhẹn ọrhẹ ọmudu ọnẹyen firhọ nẹ i Jehova o yonie, gbinẹ ọnọ kẹnoma rẹn ihworho Osolobrugwẹ?—Prov. 13:1; 29:21.

Ohworho rọ ma ekwakwa, ọ dabu kwaphiẹ ekwakwa rhọ hẹrhẹ oborẹ ọ guọlọ ma. Ọ vwọ ghwai fiẹrorhọ taghene ekwakwa ine rhomu-u. Emiọmọ ra ha ẹghwanren ruiruo, e yono kpahen irhi Jehova jeghwai ha aye ruiruo, omarana aye na zofẹn odẹ i Jehova. Nyoma aye e kwomakugbe ihworho i Jehova, aye na ha ẹghwanren ruiruo jeghwai bọn ekrun aye gbanhan.

Ọke ephian, ọwan a dẹrughwaroghwẹ orhienbro ri na hobọte akpenyerẹn ọwan obaro na. Ukperẹ ọwan ine brokpakpa brorhiẹn, o fori ne roro vwẹre. Roro kpahen oborẹ ono nẹ erhumie rhe. Nẹrhomo vwe i Jehova nọ yọ ọkpọvi, jeghwai ha ẹghwanren ruiruo. Ọke ọrana, ọwan a ha ẹghwanren ruiruo ne, nẹ ọnọ yẹ ọwan arhọ ri bẹmẹdẹ obaro na.—Prov. 3:21, 22.