Kalap go long lista

Kalap go long lista bilong ol tok

Yu “Holim Strong Gutpela Tingting na Save”?

Yu “Holim Strong Gutpela Tingting na Save”?

WANPELA liklik mangi i stap long wanpela ples i stap longwe tru long taun, na em i stap rabis. Ol manmeri long ples i ting olsem em i no smat long tingting, olsem na ol i save mekim pani long em. Taim ol visita i kam long ples, sampela man i mekim pani long em long ai bilong ol visita. Ol i save holim 2-pela koin na soim long em. Wanpela em bikpela silva koin na narapela em liklik gol koin—liklik gol koin i gat bikpela strong moa winim bikpela silva koin. Ol i save tokim em: “Kisim koin yu laikim.” Dispela mangi i save kisim silva koin na ranawe.

Wanpela taim, wanpela visita i askim em, “Yu save tu olsem gol koin i winim tru silva koin?” Liklik mangi i smail na tok, “Yes, mi save.” Visita i askim em, “Sapos olsem, orait wai na yu kisim silva koin? Sapos yu kisim gol koin, yu bai gat bikpela mani moa!” Liklik mangi i tok, “Sapos mi kisim gol koin, ol manmeri i no inap pilai moa wantaim mi. Yu save mi kisim hamas silva koin?” Dispela mangi i bihainim pasin we inap helpim ol bikpela man—em savetingting.

Baibel i tok: “Yu mas was gut na holim strong gutpela tingting na save bilong yu. . . . Na bai yu wokabaut gut long rot na bai i no gat wanpela samting i sutim lek bilong yu.” (Snd. 3:21, 23) Sapos yumi kliagut long mining bilong “gutpela tingting na save,” na olsem wanem yumi inap bihainim long wokabaut bilong yumi, dispela bai lukautim yumi na yumi no inap larim wanpela samting i “sutim lek” na pundaunim yumi long bilip.

MINING

Savetingting em i narapela long pasin bilong kisim save na pasin bilong kliagut long wanpela tok. Taim man i lain long ol samting, dispela i makim olsem em i gat save. Sapos man i kliagut long save em i kisim, em inap tingim hau dispela save bai helpim em. Taim man i kisim save na kliagut long en, na bihainim long laip bilong em, dispela i makim olsem em i gat savetingting.

Insait long sotpela haptaim, man inap ritim na kliagut long ol tok i stap long buk Tru Tru Baibel i Tok Wanem? Long taim bilong Baibel stadi, em inap bekim stret ol askim. Em inap go long ol miting na bekim gut ol tok. Em i wok long kamap strong long bilip. Tasol yu ting dispela i makim olsem em i kisim savetingting? Ating nogat. Em inap lain kwik long ol samting. Tasol sapos em i bihainim gut save em i kisim, dispela i soim olsem em i wok long kisim savetingting. Sapos em i tingting gut paslain long em i mekim wanpela samting, na gutpela samting i kamap long disisen bilong em, dispela i soim klia olsem em i bihainim savetingting.

Long Matyu 7:24-27, Jisas i mekim tok piksa long 2-pela man i wokim haus. Wanpela “man i gat savetingting.” Em i tingim samting inap kamap bihain, olsem na em i wokim haus antap long ston. Em i skelim gut ol samting na luksave long samting inap kamap bihain. Sapos em i wokim haus antap long wesan, em i no inap tromoi bikpela mani na em bai wokim haus insait long sotpela taim. Tasol em i no mekim olsem, nogat. Em i bihainim savetingting na em i luksave long hevi inap kamap. Olsem na em i wokim haus antap long ston, na taim bikpela win na ren i kam, haus bilong em i sanap strong na i no pundaun. Orait yumi laik save, Hau bai yumi inap kisim na holim strong savetingting?

ROT BILONG KISIM SAVETINGTING

Namba 1: Tingim tok i stap long Maika 6:9 (NW ): “Ol man i gat savetingting bai pret long nem bilong [God].” Taim yumi pret long nem bilong Jehova, dispela i makim olsem yumi rispektim em. Yumi bai tingim tru mining bilong dispela nem, na yumi bai tingim tu ol lo bilong God. Yu bai rispektim man sapos yu save gut long tingting bilong em. Yu inap trastim em na kisim skul long em, na bihainim gutpela pasin bilong em long mekim ol wok. Taim yumi laik mekim wanpela disisen, yumi bai larim ol lo bilong Jehova i stiaim yumi. Yumi bai skelim olsem dispela disisen bai mekim wanem long pasin bilong yumi long pas gut wantaim Jehova. Dispela bai soim olsem yumi bihainim savetingting.

Namba 2 samting: Sindaun 18:1 i tok: “Man i save stap wanpis, em i save tingting long em yet tasol. Maski sapos ol arapela man i gat gutpela tingting, dispela man i no laikim tingting bilong ol.” Sapos yumi no was gut, yumi inap lusim pasin bilong pas gut wantaim Jehova na lain bilong em. Sapos yumi laik abrusim pasin bilong i stap wanpis, orait yumi mas lusim sampela haptaim long bung wantaim ol manmeri husat i soim rispek long nem bilong God na ol lo bilong em. Oltaim yumi mas bung wantaim ol bratasista long kongrigesen. Taim yumi go long miting, yumi mas redim bel na tingting bilong yumi bambai yumi inap pilim tru ol tok i kamap.

Na tu, sapos yumi beten na tokim Jehova long olgeta samting i stap long bel na tingting bilong yumi, yumi bai i go klostu moa long em. (Snd. 3:5, 6) Taim yumi ritim Baibel na ol pablikesen em oganaisesen bilong Jehova i redim, dispela bai opim bel na tingting bilong yumi na yumi bai luksave long ol gutpela samting bai kamap long pasin yumi bihainim. Yumi mas redi long kisim tok kaunsel em ol elda na ol wasman i givim. (Snd. 19:20) Sapos yumi mekim olsem, yumi no inap sakim olgeta “gutpela tingting,” nogat, yumi bai strongim pasin bilong bihainim savetingting.

HAU BAI SAVETINGTING I HELPIM FAMILI?

Savetingting inap lukautim ol famili. Baibel i kirapim maritmeri long soim “bikpela rispek” long man bilong em. (Efe. 5:33) Maritman i ken mekim wanem bambai meri i rispektim em? Sapos em i fosim meri long rispektim em, meri bai rispektim em sotpela taim tasol. Meri bai rispektim man taim man i stap wantaim em; taim man i no stap, meri i no inap rispektim em. Maritman i mas skelim olsem pasin bilong em bai kirapim meri long bihainim wanem kain pasin long bihain. Sapos man i soim pasin laikim na pasin helpim, dispela bai kirapim meri long soim bikpela rispek long em. Tasol maski man i no bihainim pasin bilong holi spirit, meri Kristen i mas rispektim yet man bilong em.—Gal. 5:22, 23.

Baibel i tok tu olsem man i mas laikim meri bilong em. (Efe. 5:28, 33) Ating meri i laik bai man bilong em i mas wok yet long laikim em, olsem na em i no tokim man bilong em long sampela samting we man i gat rait long save long en. Tasol yu ting meri i bihainim savetingting? Wanem samting bai kamap taim man i painimaut long ol samting em meri i haitim long em? Yu ting man bai laikim em moa yet? Ating em bai hatwok long laikim tru meri bilong em olsem long pastaim. Olsem na sapos meri i makim taim i stret na stori gut long man long sampela hevi i bin painim em, man bai laikim tru onest pasin bilong meri. Dispela bai kirapim man long laikim moa yet meri bilong em.

Pasin yu bihainim long stretim pikinini long nau bai opim rot o pasim rot bilong yu long toktok gut wantaim em long bihain

Ol pikinini i mas bihainim tok bilong papamama na larim papamama i skulim ol long pasin Jehova i laikim. (Efe. 6:1, 4) Papamama i mas stori gut long pikinini long ol samting em i ken mekim na ol samting em i no ken mekim, na toksave tu long panismen em bai kisim sapos em i sakim tok. Papamama i gat savetingting bai stori gut long pikinini long wai na em i mas bihainim tok bilong ol.

Olsem wanem sapos pikinini i mekim tok i soim olsem em i no rispektim papa o mama? Sapos papamama i toktok strong o panisim pikinini, dispela inap semim em na em i no inap tokim papamama long ol samting i stap long tingting bilong em. Tasol long bel bilong pikinini, em bai kros long papamama na ating em i no inap pas gut moa wantaim ol.

Papamama husat i wok long kisim savetingting, ol bai skelim gut pasin bilong ol long stretim pikinini, na ol bai tingting long hau dispela bai helpim pikinini long bihain. Sapos pikinini i mekim tok i soim olsem em i no rispektim papa o mama, ol i no ken sem na hariap tumas long stretim em. Taim ol yet i stap, papamama i ken bihainim pasin isi na pasin laikim na stori gut long pikinini olsem Jehova i laik bai em i mas givim biknem long papamama, na dispela bai helpim laip bilong em yet long nau na i go inap oltaim oltaim. Taim pikinini i rispektim papamama, em bai luksave olsem em i givim biknem long Jehova. (Efe. 6:2, 3) Pikinini bai pilim tru gutpela pasin bilong papamama long stretim em, na em bai luksave olsem ol i tingim em, na em bai rispektim ol moa yet. Dispela bai kirapim pikinini long toktok wantaim papamama sapos sampela bikpela samting i kamap.

Sampela papamama i no laik mekim pikinini i bel hevi, olsem na ol i no save stretim pikinini long rong em i mekim. Wanem samting bai kamap long pikinini taim em i kamap bikpela? Yu ting em bai stap daun long Jehova na luksave olsem ol lo bilong God bai helpim em? Yu ting em bai redim bel na tingting bilong em long kisim ol tok i kam long Jehova, o nogat?—Snd. 13:1; 29:21.

Man bilong sapim diwai o katim ston bilong wokim stetiu bilong wanpela samting, em i save plenim gut wanem kain piksa em bai sapim o katim. Em i no save katim o sapim nating na ting olsem dispela piksa bai luk nais. Ol papamama i gat savetingting i save lusim bikpela haptaim long kisim save long ol lo bilong Jehova na bihainim long laip bilong ol, na long dispela rot ol i stap daun long nem bilong em. Ol i stap klostu long Jehova na oganaisesen bilong em, olsem na ol i kisim savetingting na mekim wok long en long strongim famili bilong ol.

Long olgeta wan wan de, yumi save mekim ol disisen we inap mekim sampela samting long laip bilong yumi long bihain. Olsem na sapos yu laik mekim disisen, no ken kirap kwik na mekim. Lusim sampela haptaim long tingting gut long samting bai kamap bihain. Askim Jehova long helpim yu, na bihainim savetingting bilong em. Sapos yumi mekim olsem, yumi bai holim strong savetingting na yumi bai kisim laip.—Snd. 3:21, 22.