Nen video ma nwang'ere

Nyuth yiyoyic i lembang’ola pa Yehova

Nyuth yiyoyic i lembang’ola pa Yehova

Yiyoyic utie . . . giranyutha ma piemere ngo mi gin ma fodi juneno ngo.”​—EBR. 11:1

WER: 54, 125

1. Wacikara ninyutho ang’o pi yiyoyic mwa mi Jukristu?

YIYOYIC mi Jukristu utie kite ma pire tek lee. Dhanu zoo ngo m’utie kude. (2 Thes. 3:2) Re Yehova umiyo ni jaratic pareman acel acel ‘kadhiri moko mi yiyoyic.’ (Rum. 12:3; Gal. 5:22) Dhanu ceke m’utie ku yiyoyic gicikiri ninyutho foyofoc ma lee dit pire.

2, 3. (a) Ng’atu m’utie ku yiyoyic copo nwang’u mugisa ma kani? (b) Wabidwoko wang’ penji ma kani?

2 Yesu Kristu yero nia Won mi polo re ma ng’iyo ng’atini pi nibino i bang’e nikadhu kud i bang’ Wode. (Yoh. 6:44, 65) Nibedo ku yiyoyic i Yesu uketho dubo mwa copo wekere. Lembuno uyabu iwa bende odayo mi bedo ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova. (Rum. 6:23) Wagam watimo ang’o pi ninwang’u mugisa ma rukeno ngi e? Calu watie judubo, waromo mwa ku tho. (Zab. 103:10) Ento Yehova neno piny moko ma ber i iwa. Nimakere ku bero ma yawe mbe m’etimo iwa, eyabu adundewa pi ninyang’ i lembanyong’a. Eno re m’uketho wacaku ninyutho yiyoyic i Yesu ma watie bende ku genogen pi kwo ma rondo ku rondo​—Som 1 Yohana 4:9, 10.

3 Ento i andha, yiyoyic utie ang’o? Nyo ejik kende kende iwi paru ma ng’atini copo bedo ko iwi mugisa ma Mungu kanu piwa? Re penji ma pire tek zoo utie nia wacikara ninyutho yiyoyic mwa nenedi?

“NYUTH YIYOYIC I ADUNDENI”

4. Kekor nia pirang’o yiyoyic tie lembe ma juparu apara kende ngo.

4 Yiyoyic utie kende kende ngo ninyang’ i lembakeca pa Mungu. Ento etie tego moko ma lee ma cwalu ng’atini nikwo nimakere ku yeny ma Mungu yenyo. Nibedo ku yiyoyic i yore mi both ma Mungu yiko cwalu Jakristu mandha nirweyo lembanyong’a ni dhanu mange. Jakwenda Paulo ukoro kumae: “Tek ibetuco ku dhogi kamaleng’ nia Yesu tie Rwoth, man iyiyo kud adundeni nia Mungu cere ku kind ju m’utho, ibiboth. Kum kara ng’atini ubed won bedopwe, ukwayu ebed ku yiyoyic i adundene. Ento kara ebothi, ukwayu etuc kamaleng’ pi yiyoyic pare ku dhoge”​—Rum. 10:9, 10; 2 Kor. 4:13.

5. Pirang’o yiyoyic tie piny ma pire tek lee, man wacopo medara nigwok’ebed tek nenedi? Kemii lapor moko.

5 Ubenen kamaleng’ nia, rwom ma watie ko mi kwo rondo ku rondo i ng’om ma nyen ma Mungu ung’olo ujengere iwi yiyoyic mwa ma wacikara bende nigwoko ubed ma tek. Wacopo poro yeny mi gwoko yiyoyic mwa ubed ma tek ku yeny mi pii ma yen bedo ko. Yen ma kwo ukoc ku yen m’ayika pilembe yen ma kwo beloko ayine. Kan ekoso pii, yen ma kwo caku ner, ka thoy utie saa ceke ke emedere nidongo. Yen m’ubedongo ma ber copo thwo athwoya zoo de kan ekoso pii m’etie ku yenyne. Yiyoyic mwa de kumeno. Tek wawil kude ci ebiner man ebitho. (Luka 22:32; Ebr. 3:12) Ento, ka waketho wiwa i kume, ebibedo kwo man ebimedere “nidongo,” man wabibedo “tek i yiyoyic.”​—2 Thes. 1:3; Tt 2:2.

LEMBE MA BIBLIA UKORO IWI YIYOYIC

6. Juebrania 11:1 ukoro lembe ario ma kani iwi yiyoyic?

6 Lembe ma Biblia ukoro iwi yiyoyic nwang’ere i Juebrania 11:1. (Som.) Yiyoyic ucungo iwi lembe ario mae: (1) “Lembe ma jugeno”: Eno copo keth’i iye lembe ma Mungu ng’olo nia bitimere i nindo m’ubino ma re fodi gitimiri ngo, calu ve ajiki mi lembe ma reco man bino pa ng’om ma nyen. (2) “Gin [m’unuti, ma re] fodi juneno ngo.” Wec mi dhu Jugiriki ma joloko nia “giranyutha ma piemere ngo” i verse maeni ubenyutho “giranyutha ma juyiyo” mi gin mandha ma re nen ungo, calu ve bedonuti pa Yehova Mungu, Yesu Kristu, jumalaika man bende tic ma Ker mi polo ubetimo. (Ebr. 11:3) Wacopo nyutho nenedi nia genogen mwa tie ma tek, man nia wayiyo nia gin ma nen ungo ma Lembe pa Mungu uweco i wigi tie andha? Nikadhu kud i wec man timo mwa. Ka gimbe ci nwang’u yiyoyic mwa rem ku piny moko.

7. Lapor pa Noa ubekonyowa nenedi ninyang’ i thelembe mi bedo ku yiyoyic? (Nen cal mir acaki.)

7 Juebrania 11:7 ukoro pi yiyoyic pa Noa kumae: “I ng’ei ma Noa unwang’u cimowang’ pa Mungu i kum gin ma fodi unen ungo, elworo Mungu man egiero avur pi nibodho juruot pare.” Noa unyutho yiyoyic pare kinde m’egiero avur ma dit. Ma jiji mbe, dhanu ma gibedo nikwo kugi upenjo nia pirang’o ebedo kagiero piny lee dit tho rukeca. Nyo Noa ubedo ling’ kunoke nyo eyero igi nia gidyeng’ i kum lembe m’uneno gin? Tak de ngo! Yiyoyic ucwale nirweyo igi aketha cwinye man etwong’ogi pi pokolembe pa Mungu ma bibino. Noa ugam uyero tap wec ma Mungu ukwayu nia eyer ni dhanune; eyero kumae: ‘Ang’olo nikelo ajiki iwi weg kum ceke, kum ng’om upong’ ku rop pigi . . . Abikelo pii ma dit iwi ng’om pi ninyotho weg kum ceke ma kwo ma nwang’ere the polo. Piny mi wi ng’om ceke bi nyothere.’ Bende, ma jiji mbe, Noa ukoro kamaleng’ ni dhanu maeca gin ma gicikiri nitimo pi niboth; eyero lembe ma e ma Mungu ngolo: ‘Wucikuru nimondo i avur.’ Pi ninyutho nia etie ku yiyoyic, Noa ubedo ni “jarwey mi bedopwe.”​—Tha. 6:13, 17, 18; 2 Pet. 2:5.

8. Tipo ma leng’ pa Mungu ucwalu Yakobo ma jalub pa Yesu nikoro ang’o iwi thelembe pa yiyoyic mandha mi Jukristu?

8 Cicopere nia Yakobo ukiewo barua pare ceng’ni i ng’ei ma Mungu yuyo iwi jakwenda Paulo pi nikoro lembe iwi yiyoyic. Calu Paulo, Yakobo bende ukoro nia yiyoyic mandha mi Jukristu tie kende kende ngo niyiyo; ento enen i timo. Yakobo ukiewo kumae: “Kenyuth ira yiyoyic peri m’umbe timo man an abinyutho iri yiyoyic para ku timo.” (Yak. 2:18) Yakobo umedo ku ninyutho tung’ tung’ ma kamaleng’ m’utie i kind niyiyo ayiya kende ku ninyutho yiyoyic. Pajogi de giyiyo nia Mungu nuti, re gimbe ku yiyoyic mandha. Kare ninyutho yiyoyic mandha, gibekiedo i dhu Mungu kara lembakeca pare kud upong’. (Yak. 2:19, 20) Ento, Yakobo upenjo pi ng’atu mange ma con m’ubino ku yiyoyic ma tek kumae: “Nyo Abraham ma wegwa jukwane ngo ni won bedopwe ni kum timo, i ng’ei m’ethiero Isak ma wode iwi pemlam? Wuneno, yiyoyic pare unyuthere ku timo man yiyoyicne udoko cuu nikadhu kud i timo pare.” Pi niketho nwoc iwi lembe ma nia yiyoyic ucikere ninyuthere nikadhu kud i timo, Yakobo umedo kumae: “Eyo, tap calu ma kum m’umbe tipo en e avu, kumeno bende yiyoyic m’umbe timo en e avu.”​—Yak. 2:21-23, 26.

9, 10. Jakwenda Yohana ukonyowa nenedi ninyang’ nia pire tie tek ninyutho yiyoyic?

9 I ng’ei oro ma kadhu 30, jakwenda Yohana ukiewo Lembanyong’a iwi Yesu man barua bende adek. Nyo en de ecwaku ayi ma tung’ tung’ ma jurugor mange mi Biblia ukoro ko thelembe pa yiyoyic mandha mi Jukristu? Yohana utiyo ku wec mi dhu Jugiriki ma saa moko juloko nia “ninyutho yiyoyic” nikadhu jurugor mi Biblia mange ceke.

10 Ku lapor, Yohana ukoro kumae: “Ng’atu m’unyutho yiyoyic i Wod, etie ku kwo ma rondo ku rondo; ng’atu m’uworo ngo Wod bineno ngo kwo, ento kwinyo pa Mungu bibino i wiye.” (Yoh. 3:36) Yiyoyic mi Jukristu uketh’i iye niworo lembe ceke ma Yesu ung’olo. Wang’ ma pol, Yohana ubed udwogo iwi wec pa Yesu m’unyutho nia jucikiri nimedidri ameda ninyutho yiyoyic.​—Yoh. 3:16; 6:29, 40; 11:25, 26; 14:1, 12.

11. Wacopo nyutho foyofoc ma watie ko pi ng’eyo lemandha nenedi?

11 Wabefoyo Yehova lee dit pilembe etiyo ku tipo pare ma leng’ m’ukonyowa ninyang’ i lemandha man ninyutho yiyoyic i lembanyong’a! (Som Luka 10:21.) Wacopo jigo ngo nyanok de nifoyo Yehova pi tel m’etelo kowa i bang’e nikadhu kud i bang’ Wode ma tie “Jatela ma dit mi yiyoyic mwa man ng’atu m’ubepong’e bik.” (Ebr. 12:2) Pi ninyutho foyofoc pi bero maeno ma yawe mbe, ukwayu wamedara nigwoko yiyoyic mwa ubed ma tek nikadhu kud i rwo man i ponjo Lembe pa Mungu.​—Efe. 6:18; 1 Pet. 2:2.

Rwey lembanyong’a saa moko ci ka kare nen pi ninyutho yiyoyic peri (Nen udukuwec mir 12)

12. Wacopo nyutho yiyoyic nenedi?

12 Ukwayu wamedara bende ninyutho yiyoyic i lembakeca pa Mungu. Ubemito dhanu mange de ginen kamaleng’ nia wabenyutho yiyoyic ma kumeno. Ku lapor, wabemedara asu nirweyo lembanyong’a mi Ker pa Mungu man bende wabedikara i tic mi ketho dhanu udok julub. Wabemedara bende nitimo “bero ni dhanu ceke, ento asagane ni juyic wadwa.” (Gal. 6:10) M’umedo maeno wabeii ku tego mwa zoo pi “nikabu ng’atu ma con cen ku timo pare de,” pi nigwokara i kum piny moko ci ma copo kwiyowa i thenge mi tipo.​—Kol. 3:5, 8-10.

YIYOYIC I MUNGU TIE ACEL M’I KIND KATHERE MWA

13. Pirang’o pi “yiyoyic i Mungu” tie tek lee, man etie ve ang’o, man pirang’o?

13 Biblia uyero kumae: “M’umbe yiyoyic ecopere ngo ninyayu mutoro i Mungu, pilembe ng’atu m’ubecoro i vut Mungu, ucikere niyiyo nia enuti man nia edoko ng’atu ma miyo sukulia ni dhanu m’ubeyenye ku cwinygi ceke.” (Ebr. 11:6.) Lembe pa Mungu uyero nia “yiyoyic i Mungu” tie acel mi kind “kathere” m’ukwayere ni ng’atu moko ci m’ubemito nidoko man nibedo Jakristu mandha. (Ebr. 6:1) I kum kathere maeno, Jukristu gicikiri “nimedo i kum yiyoyic [migi]” kite mange ma pigi tek dupa ‘pi nimediri nibedo i mer pa Mungu.’​—Som 2 Pethro 1:5-7; Yd 20, 21.

14, 15. Ka jupime ku mer, junwang’u nia pi yiyoyic tek rukani?

14 Ju m’ukiewo Lembagora mi Jugiriki mi Jukristu gidwogo iwi yiyoyic wang’ dak swa pi niketho nwoc i wiye man pi ninyutho nia pire tie tek lee. Kite mange mi Jukristu ma juweco pire rukeno umbe acel de. Nyo eno ubenyutho nia yiyoyic utie kite mi Jukristu ma pire tek nisagu zoo?

15 Kinde m’ebedo pimo tung’ tung’ m’utie i kind yiyoyic ku mer, Paulo ukiewo kumae: “Tek atie ku yiyoyic ma tek mandha m’aromo ting’o ko gudi atero kaka mange, ento ambe ku mer, nwang’u atie gin moko ngo.” (1 Kor. 13:2) Yesu uketho nwoc iwi kite ma pire tek nisagu zoo mi mer ma wacopo maru ko Mungu i saa m’edwoko wang’ penji ma e: “Cik ma kani ma dit nisagu i kind Cik pa Mungu?” (Mat. 22:35-40) Mer ugwaku kum kite mi Jukristu ma pigi tek dupa, uketh’i iye yiyoyic. Biblia uyero kumae “Mer geno gin ceke.” Etie ku yiyoyic i gin ma Mugu uyero i Lembe mandha pare.​—1 Kor. 13:4, 7.

16, 17. Juweco pi yiyoyic ku mer karacelo nenedi i Lembagora, re ma kani m’usagu zoo, man pirang’o?

16 Calu ma pi yiyoyic ku mer tie tek lee, ju m’ukiewo Lembagora mi Jugiriki mi Jukristu gibed giweco pi kite ario maeno karacelo kaka ma pol, wang’ ma dupa ginwang’iri kadok i leni ma rom de. Paulo ukwayu i bang’ umego pare nia “girony asi mi yiyoyic man mi mer.” (1 Thes. 5:8) Pethro ke ukiewo kumae: ‘Kadok nwang’u fodi wuneno [Yesu] ngo, re wumare. Kadok nwang’u kawoni wubenene ngo de, re wutie ku yiyoyic i iye.’ (1 Pet. 1:8) Yakobo ulund upenjo umego pare ma juwiro kumae: “Nyo Mungu ung’iyo ngo dhanu ma ng’om neno ni jucan kara gibed julonyo i yiyoyic man gilag Ker m’eng’olo ni dhanu ma gimare?” (Yak. 2:5) Yohana ukiewo pare kumae: “Cik pa [Mungu] ne ni eni: nia wabed ku yiyoyic i nying’ Wode ma Yesu Kristu man wamarara i kindwa.”​—1 Yoh. 3:23.

17 Kadok nwang’u yiyoyic utie piny ma pire tek de, lembe moko mi iye kadhu cen kinde ma waneno nia lembakeca pa Mungu moko upong’o man kinde ma dong’ wakadhu kud i lembe moko ma walar wageno nia bitimbere. Ento, yeny ma watie ko mi medo mer ma wamaru ko Mungu man dhanu wadwa ameda bijik ungo nyanok de. Eno re m’uketho Paulo ukiewo kumae: “Re pi kawoni, gin adek maeni ginuti: yiyoyic, genogen, man mer; ento ma dit m’usagu zoo kud i kindgi utie mer.”​—1 Kor. 13:13.

GIRANYUTHA MA TEK MI YIYOYIC

18, 19. Giranyutha ma tek mi yiyoyic ma kani ma wabeneno tin eni, man ng’a m’uromo ku yung’ pi lembene?

18 I nindo ma tin, dhanu pa Yehova gibemediri niyiyo nia Ker pa Mungu dong’ ubebebimo. Eno uketho dhanu ma kadhu milioni abora i wang’ ng’om zoo gibekwo i paradizo mi tipo, ma tie kaka m’upong’ ku nying’ tipo pa Mungu. (Gal. 5:22, 23) Eno tie giranytha ma lee mi yiyoyic ku mer mandha mi Jukristu.

19 Ng’atu acel de mbe ma copo culo pi lembuno. Mungu mwa re m’uketho etimere kumeno. Tic maeno ma wang’u ijo, ma tie giranyutha ma nyothere tak de ngo, “ubeyiko nying’ Yehova.” (Isa. 55:13) I andha, etie “giramia m’uai i bang’ Mungu” nia “waboth ni kum yiyoyic.” (Efe. 2:8) Paradizo mwa mi tipo bimedere nilal ku mugisa nitundo ma ng’om zoo bipong’ ku dhanu ma leng’, ma weg bedopwe, man jumutoro kara gipak nying’ Yehova pi nja. Dong’ ubekwayu wamedara ninyutho yiyoyic i lembakeca pa Yehova ceke!