1. Ukẹro ọgo yo fori na ha ni esegburhomẹmro?

ESEGBURHOMẸMRO uruemru ọghoghanren. Orhiẹ ihworho ephian yi vworie-e. (2 Thess. 3:2) Ọrẹn, Jehova ọ yẹ idibo yi ‘esegburhomẹmro.’ (Rom. 12:3; Gal. 5:22) O fori nẹ ihworho ephian ri vwo esegburhomẹmro i dje ọdaremẹro phia.

2, 3. (a) Ebrurhọ ego ya na yẹ ohworho ro vwo esegburhomẹmro? (b) Enọ ego ya na kpahenrhọ?

² Jesu Kristi ọ tare taghene Ọsẹ ye rọ ha obẹ odjuwu o se ihworho kẹrẹ oma nyoma yen. (John 6:44, 65) Ohworho orho dje esegburhomẹmro kpahen i Jesu, no vwo uphẹn ra na ha ọdandan yen rhomie. Ọrana no rhie uphẹn firhọ rẹ ohworho na ono vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. (Rom. 6:23) Marhẹ ọwan i ru mwuovwan ebrurhọ ọnana? Nime ọwan eruedandan, ọwan e mwuovwan ebrurhọ ọrana bi-i. (Ps. 103:10) Ọrẹn, Jehova nọ mẹrẹn emru orhorhomu uvuẹn oma ọwan. Fọkiẹ ẹghẹlẹ ọphẹ ọnẹyen, no rurie nẹ ọwan i sabu rhe kpahen iyẹnrẹn esiri na. Omarana, ọwan ne dje esegburhomẹmro kpahen  i Jesu, jeghwai tẹnrovi arhọ ri bemẹdẹ rọ sa obaro na.—Se 1 John 4:9, 10.

³ Me yẹ esegburhomẹmro? O mevirhọ ebrurhọ rẹ ọwan i fiẹrorhọ taghene Osolobrugwẹ ọnọ yẹ ọwan ọvo? Habaye, izede ego yẹ ọwan ine ru dje esegburhomẹmro ọwan phia?

4. Dje oborẹ ọsoriẹ esegburhomẹmro ọ ghwẹ oborẹ e vwẹruọ ye kpekpa.

⁴ Re ne vwo esegburhomẹmro, ọ ghwẹ ọrẹ ene vwẹruọ ọhọre Osolobrugwẹ ọvo. Ọnana oborẹ o mwu ohworho ru ọhọre Osolobrugwẹ. E rhe vwo esegburhomẹmro kpahen izede Osolobrugwẹ ono simi ọwan, ọnọ lẹrhẹ ọwan ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na harẹn ihworho. Ọnyikọ Paul ọrhọ ta: ‘Wu rhe ghwoghwo rhẹ unu ọnọ taghene i Jesu yẹ Ọrovwori, jeghwai dje esegburhomẹmro phia uvuẹn ọmudu ọnọ taghene Osolobrugwẹ ọ rhọmeriẹn nẹ uhwu, ne wu ne simirhọ. Nime uvuẹn ọmudu na yẹ ohworho o dje esegburhomẹmro phia kpahen emru ọsoso, ọrẹn unu na yẹ ohworho o ghwoghwo usimirhọ.’—Rom. 10:9, 10; 2 Cor. 4:13.

5. Mesoriẹ esegburhomẹmro ọ ghanren, marhẹ ọwan ine ru ruie ghanhon? Dje udje yi.

⁵ Itiọrurhomẹmro, uphẹn rẹ ọwan ine vwo arhọ ri bẹmẹdẹ uvuẹn akpọ ọkpokpọ rọ sa na, o sekpahen ọrẹ ọwan ine vwo esegburhomẹmro jeghwai ruie gbanhon. A ha esegburhomẹmro ọwan dje owawọ rọ guọlọ ame. Owawọ ro nyerẹn o wene ọke ephian. Owawọ o hwuẹ nime a kpọtiẹ rhẹ ame-e, ọrẹn o nyerẹn orhianẹ a kpọtiẹ ọke ephian. Omaran esegburhomẹmro ọwan ọ ji havwọ. Ono hwu orhianẹ ọwan a hẹrote yi-i. (Luke 22:32; Heb. 3:12) Ọrẹn, arha dabu hẹrote esegburhomẹmro ọwan, nẹ ono rho nyerẹn, esegburhomẹmro ọwan nẹ ọnọ ji gbanhon.—2 Thess. 1:3; Titus 2:2.

6. Izede eva ego yi Hebrews 11:1 o dje esegburhomẹmro rhọ?

⁶ Baibol na o dje oborẹ esegburhomẹmro o mevirhọ uvuẹn Hebrews 11:1. (Se yi.) A bọn esegburhomẹmro kpahen ekwakwa eva ra vwa mẹrẹn: (1) ‘Oborẹ e fiẹrorhọ’—ọnana ọnọ sabu sekpahen ekwakwa re veri taghene ina homaphia ọrẹn a ji phia-a, jerẹ udje oba enyerẹn ọkon ọnana ọrhẹ akpọ ọkpokpọ rọ sa na. (2) ‘Oborẹ a vwa mẹrẹn.’ Ẹmro ọnana uvuẹn i Greek, o sekpahen ‘imwẹro re djephia’ kpahen oborẹ a vwa mẹrẹn, jerẹ imwẹro kpahen i Jehova, Jesu Kristi, emakashe na ọrhẹ ekwakwa ri sekpahen Uvie na. (Heb. 11:3) Marhẹ ene ru djephia taghene ọwan i vwo imwẹro kpahen ekwakwa ra vwa mẹrẹn ri Baibol na ọ ta kpahen? Nyoma ẹmro ọrhẹ iruemru ọwan—enana yi na lẹrhẹ esegburhomẹmro ọwan gba.

7. Marhẹ udje i Noah ọ ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ oborẹ o mevirhọ re ne vwo esegburhomẹmrọ? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁷ Hebrews 11:7 ọ hunute esegburhomẹmro i Noah, ‘Nyoma esegburhomẹmro, ọke ra yẹ i Noah erhetio kpahen oborẹ ọ vwọ ji mẹrẹn, no dje ofẹnzẹ Osolobrugwẹ phia jeghwai kanren owọ neneyo ekrun ọnẹyen i sabu simirhọ.’ Noah o dje esegburhomẹmro ọnẹyen phia nyoma ọ kanren owọ ọduado na. O vwo ẹfro-o, ihworho ri rhirhiẹ kẹrẹ i Noah i nọ riẹn oborẹ ọsoriẹ ọ kanren owọ ọduado na. Noah o kudu gbinẹ ọ ta rẹn aye taghene aye i kparẹ akpọ aye nyarhẹn? Ẹjo, o ru omara-an! Fọkiẹ esegburhomẹmro i Noah o vwori, no ghwoghwori jeghwai ha erhetio phia kpahen oghwọghọ rọ sa na. Ọkezẹko  i Noah o ghwoghwo harẹn ihworho na ọgbọ buebun kpahen oborẹ i Jehova ọ ta riẹn na: ‘Mi brorhiẹn mi na ghwọghọ ọsoso oborẹ o nyerẹn uvuẹn otọrakpọ na ne, nime ozighi ọ vuọn otọrakpọ na fọkiẹ aye . . . Mi na ha ukude ghwọghọ akpọ na ọrhẹ kemru kemru re nyerẹn uvuien. Kemru kemru ri ha uvuẹn akpọ na ine hwu.’ Habaye, Noah o ghwoghwo harẹn ihworho na ọgbọ buebun oborẹ aye ine ru simirhọ, nọ tare: ‘Are ina vi ro owọ na.’ Omarana, Noah no dje esegburhomẹmro phia, nyoma o rhiẹ ‘oghwoghwẹmro ọvwata.’—Gen. 6:13, 17, 18; 2 Pet. 2:5.

8. Me yẹ ẹhẹn ọfuanfon o mwu odibo James ya kpahen esegburhomẹmro?

⁸ James ọ ya iyẹnrẹn ọnẹyen ogege ọnyikọ Paul ọ ya kpahen oborẹ esegburhomẹmro o mevirhọ hin. Jerẹ Paul, James o djerie fiotọre taghene obọdẹn esegburhomẹmro o vwo vwo imwẹro ọvo-o; ọ guọlọ owian. ‘Dje esegburhomẹmro ọnọ rọ vwọ wian mẹ, ni mi ne dje esegburhomẹmro mẹ wẹn nyoma ewian mẹ.’ (Jas. 2:18) James no dje ovẹnẹ rọ havwiẹ ra na ghwai kwerhọ emru ọrhẹ re ne dje esegburhomẹmro phia. Ikpodje i vwo ekwerhọ taghene Osolobrugwẹ o nyerẹn, ọrẹn aye e vwo esegburhomẹmro  kpahiẹ-ẹn. Omarana, aye na kparehaso ọhọre Osolobrugwẹ. (Jas. 2:19, 20) Ọrẹ ovẹnẹ, James nọ ta kpahen ọhworhare ro vwo esegburhomẹmro ọke ahwanren, nọ nọren: ‘E se Abraham ro rhiẹ ọsẹ ọwan ọvwata nyoma ewian yen, ọke rọ ha Isaac ze izobo oberun agbarha na? Are i mẹrẹnvwrurhe taghene o dje esegburhomẹmro ọnẹyen phia nyoma ewian yen, esegburhomẹmro ọnẹyen nọ gbare nyoma ewian yen.’ Nọ dabu ha ihwẹmro na phia taghene ewian ye dje esegburhomẹmro phia, James nọ tare: ‘Jerẹ oborẹ ohworho ro vwo mwuẹhẹn o hwu ne, omaran esegburhomẹmro rọ vwọ wian o ji hwu.’—Jas. 2:21-23, 26.

9, 10. Marhẹ ọnyikọ John ọ lẹrhẹ ọwan vwẹruọ ọghanromẹ re dje esegburhomẹmro phia?

⁹ Ẹgbukpe ọgban a vrẹn hin, ọnyikọ John nọ ya iyẹnrẹn kpahen i Jesu, nọ jeghwai ya ileta esa. O vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ ihworho erọrọ ri ya i Baibol na i dje fiotọre kpahen obọdẹn esegburhomẹmro? Uvuẹn Baibol na, ọnyikọ John yọ mai hunute ẹmro na, ‘dje esegburhomẹmro phia.’

¹⁰ Jerẹ udje, John nọ tare: ‘Ohworho ro vwo esegburhomẹmro kpahen Ọmọ na ono vwo arhọ ri bẹmẹdẹ; ohworho rọ vwọ huvwele Ọmọ na, ọ mẹrẹn arhọ-ọ, ọrẹn ekwẹre Osolobrugwẹ ọ havwiẹ hariẹn.’ (John 3:36) Esegburhomẹmro Olele Kristi o sekpahen ọrẹ ọnọ huvwele urhi Jesu. John ọ hunute ẹmro i Jesu ọgbọ buebun, ro djephia taghene ene rhe dje esegburhomẹmro phia ọke ephian.—John 3:16; 6:29, 40; 11:25, 26; 14:1, 12.

11. Marhẹ ọwan ine ru dje ọdaremẹro phia kpahen urhomẹmro na?

¹¹ O fori nẹ ọwan i dje ọdaremẹro phia nime, Jehova ọ ha ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen dje urhomẹmro na phia harẹn ọwan, nẹ ọwan i sabu dje esegburhomẹmro kpahen iyẹnrẹn esiri na! (Se Luke 10:21.) O fori nẹ ọwan i rha kpẹmẹ i Jehova ọke ephian, nime o serẹ ọwan nyoma Ọmọyen ro rhiẹ ‘Ọkobaro ọrhẹ Orugba esegburhomẹmro ọwan.’ (Heb. 12:2) Ne dje ọdaremẹro ọwan phia fọkiẹ ẹghẹlẹ ọphẹ ọrana, o fori ne ru esegburhomẹmro ọwan gbanhon nyoma ẹrhomo ẹnẹ ọrhẹ Baibol na e yono.—Eph. 6:18; 1 Pet. 2:2.

12. Izede ego yẹ ọwan ine ru dje esegburhomẹmro phia?

¹² O fori nẹ ọwan i rhe dje esegburhomẹmro kpahen ive Osolobrugwẹ. Ọwan ine vi dje ọnana phia nẹ ihworho erọrọ i mẹriẹn. Jerẹ udje, ọwan e ghwoghwo Uvie Osolobrugwẹ jeghwai vwobọrhọ owian re ru idibo. Ọwan e ji ‘ru oborẹ orhomurun harẹn ihworho ephian, maido ihworho ọwan ọrhẹ aye i gba ha uvuẹn esegburhomẹmro na.’ (Gal. 6:10) Ọwan a ji damoma ne ‘ku uruemru ahwanren na ọrhẹ irueru yi nu,’ a jeghwai kẹnoma rẹn irueru ri ne ti ọwan nẹ ogame Osolobrugwẹ.—Col. 3:5, 8-10.

13. Marhẹ ‘esegburhomẹmro kpahen Osolobrugwẹ’ ọ ghanren te, me ya hariẹ dje, mesoriẹ?

¹³ Baibol na ọ tare: ‘Erhe vwo esegburhomẹmro-o, ọnọ bẹn re ne ru ọhọre Osolobrugwẹ, nime kohworho kohworho ro no ti kẹrẹ Osolobrugwẹ, o vi vwo imwẹro taghene ọye o nyerẹn, ọye yọ jeghwai kwosa harẹn ihworho ra dabu guọliẹ.’ (Heb. 11:6) Baibol na ọ tare taghene esegburhomẹmro kpahen Osolobrugwẹ, ọ ha usuẹn ‘usimo’ ra vi guọlọ na sabu rhiẹ Olele Kristi urhomẹmro. (Heb. 6:1) Sekpahen usimo ọrana, Ilele Kristi ina vi ha iruemru eghoghanren erọrọ ba esegburhomẹmro aye, neneyo aye i sabu ‘sẹrorẹ oma aye rhẹ  uvuẹn ẹguọlọ Osolobrugwẹ.’—Se 2 Peter 1:5-7; Jude 20, 21.

14, 15. Arha ha ẹguọlọ vwanvwọn esegburhomẹmro, marhẹ esegburhomẹmro ọ ghanren te?

¹⁴ Eri ya i Baibol na i dabu dje ọghanromẹ re ne vwo esegburhomẹmro nyoma aye a hunute yi ọgbọ buebun. O vwo uruemru Ilele Kristi ọrọrọ ra hunute ọgbọ buebun jerẹ oborẹ a hunute esegburhomẹmro-o. Ọnana no mevirhọ taghene esegburhomẹmro yẹ uruemru Olele Kristi rọ mai ghanren?

¹⁵ Paul nọ ha esegburhomẹmro vwanvwọn ẹguọlọ ọke rọ ya: ‘Mi rhe vwo esegburhomẹmro mi ne ghwie igbenu nẹ ekete aye i havwọ, ọrẹn mie vwo ẹguọlọ-ọ, mie fiemru owuorowu-u.’ (1 Cor. 13:2) Jesu ọ kanrunumwu uruemru ọghoghanren ro rhiẹ ẹguọlọ ọke rọ kpahenrhọ onọ na: ‘Ọgo yẹ akama rọ maido uvuẹn Urhi na?’ (Matt. 22:35-40) Ẹguọlọ o sekpahen iruemru erọrọ buebun, esegburhomẹmro ọ ha usuien. Baibol na nọ tare: ‘Ẹguọlọ . . . o vwo imwẹro kpahen kemru kemru.’ O vwo esegburhomẹmro kpahen oborẹ Osolobrugwẹ ọ tare uvuẹn i Baibol na.—1 Cor. 13:4, 7.

16, 17. Marhẹ ya hunute esegburhomẹmro ọrhẹ ẹguọlọ lele uvuẹn i Baibol na, ọrẹn ọgo yọ maido, mesoriẹ?

¹⁶ Fọkiẹ ọghanromẹ esegburhomẹmro ọrhẹ ẹguọlọ, ihworho ri ya i Baibol na i hunute iruemru enana ọgbọ buebun. Paul ọ ha urhebro harẹn imizu uvuẹn ukoko na nẹ aye i ‘ku ọsete udu ọrẹ esegburhomẹmro ọrhẹ ẹguọlọ rhọ.’ (1 Thess. 5:8) Peter nọ yare: ‘Dedevwo are a mẹrẹn i Jesu-u, are i vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Dedevwo are a mẹriẹn ọke ọnana-a, ọrẹn are e dje esegburhomẹmro kpahiẹn.’ (1 Pet. 1:8) James ọ nọ eri ne lele i Jesu sun: ‘Orhiẹ Osolobrugwẹ yọ djẹ ihworho ri rhiẹ ivwiegbere uvuẹn otọrakpọ na, nẹ aye i rhiẹ edafe uvuẹn esegburhomẹmro na, jeghwai ha Uvie ro ve harẹn eri vwo ẹguọlọ kpahiẹn riuku?’ (Jas. 2:5) John nọ yare: ‘Ọnana yẹ akama Osolobrugwẹ o je harẹn ọwan taghene: ọwan i vwo esegburhomẹmro kpahen odẹ ọmọyen Jesu Kristi jeghwai vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan.’—1 John 3:23.

¹⁷ Dedevwo esegburhomẹmro ọ ghanren omamọ, uruemru ọnana ono nie ọke ive Osolobrugwẹ i rugba ne. Ọrẹn, ọwan ine vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ ereva ọwan bẹmẹdẹ. Omarana, Paul nọ yare: ‘Ọrẹn, ekwakwa esa enana ine rhirhiẹ ye: esegburhomẹmro, ifiẹrorhọ ọrhẹ ẹguọlọ; ọrẹn ọrọ maido usuẹn aye yẹ ẹguọlọ.’—1 Cor. 13:13.

18, 19. Odjephia esegburhomẹmro ọgo yẹ ọwan a mẹrẹn inyenana, ọrọmo ye ne jiri fọkiẹ ọnana?

¹⁸ Uvuẹn ẹdẹ ọwan na, ọwan i vwo esegburhomẹmro taghene Uvie Osolobrugwẹ o suẹn obẹ odjuwu ne. Ọnana nọ lẹrhẹ okugbe rhirhiẹ uvwre Iseri Jehova ri vrẹn oduduru ẹrẹnren. Ọnana yẹ ekete ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ ọ havwọ. (Gal. 5:22, 23) Ọnana ghini odjephia esegburhomẹmro ọrhẹ ẹguọlọ Ilele Kristi urhomẹmro!

¹⁹ Orhiẹ omẹgbanhon ituakpọ ya sabu ru ọnana-a. Osolobrugwẹ ọvo yo ru ọnana. Owian igbevwunu ọnana ọ ha ‘odidi vwe i Jehova, ọnana oka ro no rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ.’ (Isa. 55:13) Itiọrurhomẹmro, nyoma ‘ẹghẹlẹ Osolobrugwẹ’ yẹ ọwan ine vwo ‘esimirhọ nyoma esegburhomẹmro.’ (Eph. 2:8) Onyerẹnkugbe rọ ha uvwre Ilele Kristi ono rhirhiẹ ye bọmọke akpọ na ọnọ vuọn rhẹ ihworho ri gbare, ihworho evwata, rẹ oma ọ merhan, ri ne rhe jiri odẹ i Jehova bẹmẹdẹ. Jenẹ ọwan i rhe dje esegburhomẹmro kpahen ive i Jehova!