Aver yem sha atineakaa

Aver yem sha mver u atineakaa

Na Uityendezwa mba Yehova Jighjigh

Na Uityendezwa mba Yehova Jighjigh

“Jighjigh u nan yô, . . . ka ikyav i akaa a i nengen a mi ga la.”—HEB. 11:1.ftn.

ATSAM A A GBER YÔ, KA: 54, 125

1. Gba u se nengen jighjigh u nan u Mbakristu la nena?

JIGHJIGH u nan u Mbakristu la ka ieren i doon tsung. Ka uumace cii ve lu a ieren ne ga. (2 Tes. 3:2) Nahan kpa, Yehova na hanma or u nan civir un cii “kwar u jighjigh u nan.” (Rom. 12:3; Gal. 5:22) Gba u mba ve lu a jighjigh u nan cii, vea lu a iwuese tsung.

2, 3. (a) Aluer or na jighjigh yô, nana zua a averen a nyi? (b) Ka mbampin mba nyi se lu timen sha mi hegene?

2 Yesu Kristu kaa ér Ter na u sha la, ka a urugh ior a va a mi hen a na sha ikyev i Wan Na. (Yoh. 6:44, 65) Or ka nana na Yesu jighjigh yô, kwagh la a na i de nan a asorabo a nan. Maa kwagh ne di a bugh nan ian i yan ikyar a Yehova gbem sha won. (Rom. 6:23) Ka nyi se er ve se zough a averen a doon tsung nee? Er se lu mbaasorabo yô, ka ku tseegh u kom sha a vese ye. (Ps. 103:10) Kpa Yehova nenge ér se fatyô u eren kwagh u dedoo. Er a zungu mhôônom yô, yange bugh ishima yase sha u se ungwa loho u dedoo la. Kwagh ne na yô, se hii u nan Yesu jighjigh, a awashima u va zuan a uma u tsôron.—Ôr 1 Yohane 4:9, 10.

3 Kpa jighjigh u nan jim yô, ka nyi? Jighjigh u nan saa sha u fan averen a Aôndo a tende zwa u nan se la tseeghlee? Man u hemban cii je yô, ka sha igbenda i nyi nahan i gbe kpee u se tese ser se na jighjighi?

“NA JIGHJIGH KEN ISHIMA YOU”

4. Pase er i hii ve jighjigh u nan a lu u fan awashima u Aôndo tseegh ga yô.

4 Gba u se na jighjigh a hemba di u fan kwagh u awashima u Aôndo tseegh la. Jighjigh u nan ka a er tom ken or sha gbenda u vesen, nahan a mgbegha nan u eren ishima i Aôndo. Or ka nana na Yesu jighjigh ér Aôndo tindi un sha u se zua a myom sha ikyev na yô, kwagh la a mgbegha nan u pasen mbagenev loho u dedoo. Apostoli Paulu kaa ér: ‘Aluer u pase sha zwa wou wer, Yesu ka Ter, shi u na jighjigh ken ishima you wer, Aôndo nder Un shin Mbakpenev yô, ú war. Gadia ka ken ishima ka i na jighjigh sha u zuan a ishô ye, shi ka sha zwa ka i pase sha u zuan a myom ye.’—Rom. 10:9, 10; 2 Kor. 4:13.

5. Hii nan ve jighjigh u nan a lu kwagh u hange hange, man se er nan ve una za hemen u tavera? Tese ikyav.

5 Kwagh ne tese wang je ér, ishimaverenkeghen i se lu a mi i va lun uma gbem sha won ken tar u he u Aôndo una va a mi la, har sha u lun a jighjigh u nan shi eren kwagh u una seer taver un yô. Jighjigh u nan ngu er kon u i môôr u nahan. Gba u se za hemen u urun u mngerem, sha er a kpe u iyol shi ua za hemen u vesen yô. Kpa aluer se ur u mngerem tsembelee ga yô, ua use, maa ua kpe kera. Nahan aluer se kpa se ver ishima sha kwagh u jighjigh wase tsembelee ga yô, una use a kpe kera. (Luka 22:32; Heb. 3:12) Kpa aluer se ver ishima sha mi yô, una lu her shi una “seer” taver, shi a ‘kpe un iyol’ kpaa.—2 Tes. 1:3; Titu 2:2.

KWAGH U BIBILO I PASE SHA KWAGH U JIGHJIGH U NAN YÔ

6. Ka sha igbenda ihiar i nyi nahan, Mbaheberu 11:1 a pase kwagh u a lu jighjigh u nana?

6 Bibilo pase kwagh u a lu jighjigh u nan la ken Mbaheberu 11:1. (Ôr.) Jighjigh u nan har sha akaa ahar a se nengen a mi sha ashe a bong ne ga yô. Kwagh u hiihii yô, ka “kwagh u ishimaverenkeghen yase i lu sha mi la.” Kwagh ne kua akaa a i tende zwa u va eren ken hemen, kpa a lu a er ga la, er shighe u Aôndo una bee a iferkwagh cii kera shi una va a tar u he la nahan. Kwagh u sha uhar yô, jighjigh u nan ka “ikyav i akaa a i nengen a mi ga” la. Ishember i ken zwa Grika i i gem ér “ikyav i akaa a i nengen a mi ga” la, ngi ôron kwagh u “ikyav i i tese wang” ér, kwagh u i nengen a mi ga la, ka kwagh u mimi yô. Ikyav i tesen yô, se na jighjigh ser Yehova man Yesu Kristu man mbatyomov, mba kpôô kpôô, shin er se nengen a ve ga nahan kpaa. Shi kape Tartor u sha la kpa, i lu je la. (Heb. 11:3) Se tese ser ishimaverenkeghen yase la ngi her, shi se na jighjigh a akaa a se lu a nenge a mi ga, a Mkaanem ma Aôndo ma er kwagh sha mi la nena? Se tese sha aeren ase man sha kwaghôron wase, man aluer ka nahan ga yô, jighjigh wase la yina.

7. Ikyav i Noa la wase se u fan kwagh u a lu u or nan jighjigh la nena? (Nenge foto u a lu sha mhii u ngeren ne la.)

7 Mbaheberu 11:7 pase kwagh u jighjigh u nan u Noa la, kaa ér: ‘Zum u Aôndo wa un kwagh sha akaa a i lu a nenge a mi ga la yô, a wa ikyo a gba tso sha u yiman ya na.’ Noa yange tese ér un ngu a jighjigh u nan sha u gban zege tso. Yange mbawanndor a na vea pine un er hii ve lu gban zege tso la je ka u henen a hen ga. Noa ungwa ve ato shin kaa a ve ér ve kôr ityough vevee? Mayange ga cii! Jighjigh na la yange mgbegha un u pasen ior mbara kwagh vangertiôr shi tan ve icin sha mtim u Aôndo wa ishima u van a mi la. Alaghga tsô, Noa ôr ior mbara mkaanem ma Aôndo ôr un la jighilii nahan, ér: “Mkur u uumace cii va sha ishigh Yagh ve; gadia ve iv a apera sha tar . . . Me va a mngerem sha tar deemee, sha u timin hanma kwagh u uma cii, u a lu a iôôn i uma ken a na, sha won, kera; hanma kwagh u sha tar cii una kpe.” Shi Noa yange pase ior mbara kwagh u gba u vea er keng ve vea war la je ka u henen a hen ga. A ôr ve kwagh u Aôndo kaa un la, ér: ‘Nyôr nen ken tso.’ Sha nahan yô, Noa seer tesen jighjigh u nan na sha u “yôôn kwagh u perapera.”—Gen. 6:13, 17, 18; 2 Pet. 2:5.

8. Aôndo yange mgbegha orhenen Yakobu pase nyi sha kwagh u jighjigh u nan u mimi u Mbakristu laa?

8 A shi nan kpa, apostoli Paulu yange ôr kwagh u jighjigh u nan u Aôndo mgbegha un ve ôr la, ica gba ga maa Yakobu kpa nger washika na la ôr kwagh u jighjigh u nan. Yakobu pase kwagh u jighjigh u nan u mimi u Mbakristu la ér gba u una luun a aeren, a lu u nan jighjigh tseegh tsô ga, er Paulu nahan. Yakobu nger wener: “Tesem jighjigh wou u nan u aeren a lu sha mi ga la, man mo di me tese u jighjigh wam u nan sha aeren a am.” (Yak. 2:18) Yakobu za hemen u pasen mkposo u a lu hen atô u nan jighjigh tseegh tsô la, man u or tesen jighjigh u nan sha aeren la wang. Ujijingi mba bov na jighjigh ér Aôndo ngu, kpa mba a jighjigh u nan u mimi la ga. Er ve lu a jighjigh u nan u mimi la ga yô, mba nôngon tsung ér mbaawashima mba Aôndo ve de kur ga. (Yak. 2:19, 20) Kpa Yakobu ôr kwagh u Aberaham u lu a jighjigh u nan tsung la, maa pine ér: “Kera ka sha aeren man i na Aberaham ter wase ishô zum u a na nagh sha wan na Isaka sha atse a nanden nagh sha mi la ye gaa? U nenge er jighjigh u nan a lu eren tom a aeren a na imôngo, nahan jighjigh u nan hingir vough sha aeren la.” Been yô, shi a pase er i gbe u jighjigh u nan una luun a aeren yô, ér: “Er iyol i lun a jijingi ga i lu kpenegh yô, kape jighjigh u nan u lun a aeren ga di kpaa, a lu kpenegh nahan la.”—Yak. 2:21-23, 26.

9, 10. Apostoli Yohane wase se u fan er i gbe hange hange u se na jighjigh nena?

9 Apostoli Paulu man orhenen Yakobu yange mba er kwagh u jighjigh u nan anyom nga kar ka hembe 30 nahan yô, apostoli Yohane va nger Ivangeli na man uwashika mbagenev utar. Yohane yange pase kwagh u a lu jighjigh u nan u mimi u Mbakristu la wang, er mbangeren Bibilo mbagenev mba Aôndo mgbegha ve ve nger kwagh u jighjigh u nan la nahan kpa? Ken mbangeren Bibilo mba ve er kwagh u jighjigh u nan la cii, ka Yohane a hembe eren tom a ishember i ken zwa Grika, i ashighe agen ka i gema ér “na jighjigh” la ye.

10 Ikyav i tesen yô, Yohane kaa ér: “U nan ne Wan jighjigh yô, nan ngu a uma u tsôron; kpa u nan hembe Wan ato yô, nana nenge a uma ashe ga, kpa iyugh i Aôndo ngi sha a nan.” (Yoh. 3:36) Jighjigh u nan u Mbakristu la wa u kuran atindi a Yesu la kpa ker. Ashighe kpishi Yohane yange a ter mkaanem ma Yesu ma ma tese ér gba u se za hemen u nan jighjigh la.—Yoh. 3:16; 6:29, 40; 11:25, 26; 14:1, 12.

11. Se tese ser se mba a iwuese sha mimi u se fe la nena?

11 Se mba a iwuese kpishi er Yehova yange pase se mimi sha ikyev i icighan jijingi na shi wase se se na loho u dedoo la jighjigh yô! (Ôr Luka 10:21.) Gba u mayange je se de u sughun Yehova er a urugh se a ve a mi hen a na sha ikyev i Wan na, u a lu “Orhemen man Orkuren u jighjigh wase u nan” la ga. (Heb. 12:2) Aluer se soo u tesen iwuese sha mhôônom ma Yehova a zungu se la yô, gba u se za hemen u taver jighjigh wase u nan, sha u eren msen shi henen Mkaanem ma Aôndo.—Ef. 6:18; 1 Pet. 2:2.

Tese jighjigh u nan wou sha u eren tom u pasen loho u dedoo la hanma shighe u ian i dugh cii (Nenge ikyumhiange i sha 12 la)

12. Ka akaa a nyi nahan i gbe u se eren u tesen ér se na jighjighi?

12 Gba u se za hemen u nan uityendezwa mba Yehova mbara jighjigh. Gba u se er nahan sha u eren akaa a a tese mbagenev wang ér, se na uityendezwa mbara jighjigh yô. Ikyav i tesen yô, gba u se za hemen u pasen kwagh u Tartor u Aôndo shi eren tom u geman ior hingir mbahenen la. Shi ka se za hemen u ‘eren akaa a doon a ior cii, kpa jim je yô, mbananjighjigh’ a vese imôngo. (Gal. 6:10) Heela tseegh ga, ka se nôngo kpoghuloo se “dugh tseor kua aeren a na la [ken a vese] kera,” nahan se palegh nyityôkwagh i ia fatyô u nan se vôron ken jijingi la cii.—Kol. 3:5, 8-10.

IMAAGH KI KEN JIJINGI KI GEN KI KIA WASE SE YÔ, KA U NAN AÔNDO JIGHJIGH

13. Ieren i “nan Aôndo jighjigh” la ngi hange hange nena, man Bibilo i pase ieren ne nena, man ka sha ci u nyi?

13 Bibilo kaa ér: “Á fatyô u doon Aôndo ishima ga, saa sha jighjigh u nan. Gadia or u nan kporom hen Aôndo yô, ka u nana na jighjigh keng er ngu, man shi Un ne mba ve lu keren Un la injar” kpaa. (Heb. 11:6) Mkaanem ma Aôndo pase kwagh u a lu “u nan Aôndo jighjigh” la ér, ka “imaagh” ki kia wase or ve nana hingir Orkristu u mimi shi nana undu mimi shon ga yô. (Heb. 6:1) Mbakristu ka vea waan imaagh kira cii yô, i gba u vea “seer” aeren a hange hange agen ‘sha jighjigh ve u nan’ la, sha er vea ‘lu ken dooshima u Aôndo’ yô.—Ôr 2 Peteru 1:5-7; Yuda 20, 21.

14, 15. Gba u se lu a dooshima, a lu jighjigh u nan tseegh ga sha ci u nyi?

14 Mbangeren Ruamabera u Mbakristu u ken Zwa Grika la yange ve pase er jighjigh u nan a lu hange hange yô, sha u teren ieren ne ikwa uderi imôngo. Mba a vande teren ieren i Mbakristu igen ciligh ciligh er jighjigh u nan nahan ga. Kwagh ne tese ér jighjigh u nan ka ieren i Mbakristu i i hembe lun hange hange yôô?

15 Paulu yange tôô jighjigh u nan kar sha dooshima, maa nger wener: “Mea lu a jighjigh u nan je una kuma u moughon a iwo, kpa mea lu a dooshima ga yô, m ngu ma kwagh je ga.” (1 Kor. 13:2) Yesu yange pase er ieren i soon Aôndo la i hembe cii yô, shighe u na mlumun sha mpin ne la, ér: “Atindi cii ka hanmô ker a lu tindi u tamena?” (Mat. 22:35-40) Ka sea lu a dooshima yô, kwagh ne a wase se se lu a aeren a hange hange agen kpishi, kua jighjigh u nan kpaa. Bibilo kaa ér: “Dooshima . . . ne jighjigh sha akaa cii.” Dooshima ka a wase or nan na akaa a Aôndo a er ken Mkaanem nam ma mimi la, jighjigh.—1 Kor. 13:4, 7.

16, 17. I pase kwagh u jighjigh u nan man dooshima ken Ruamabera nena, kpa ka ieren i nyi i hembe ciilii, man ka sha ci u nyi?

16 Er jighjigh u nan man dooshima ve lu hange hange yô, mbangeren Ruamabera u Mbakristu u ken Zwa Grika la, yange ve ter aeren ne kwa kimbir kimbir, man ashighe kpishi ve ter a ken hwangekwaghôron shin ishemberkwaghôron môm. Ikyav i tesen yô, Paulu yange taver anmgbianev nav ishima ér ve ‘har perutya u jighjigh u nan man dooshima’ iyol. (1 Tes. 5:8) Peteru nger ér: ‘Yesu doo ne ishima shin er ne lu a nenge a Na ga je kpaa; ne mba nengen a Na ga nahan kpaa ne mba nan Un jighjigh.’ (1 Pet. 1:8) Yakobu yange pine anmgbianev nav mba i shighe ve mkurem la ér: ‘Aôndo kera tsuwa mbaatsanev mba ken tar ne sha u ve̱ lu mbanyarev ken jighjigh u nan man shi mbayandyako u tartor u A tende zwa a mba Un doo ve ishima la gaa?’ (Yak. 2:5) Yohane di nger wener: ‘Tindi u Aôndo yô, ka un ne; ka u sé na iti i Wan Na Yesu Kristu jighjigh man shi ka u se̱ doo ayol a ase’ kpaa.—1 Yoh. 3:23.

17 Er jighjigh u nan a lu hange hange nahan kpa, avegher a ieren ne agen a a va bee shighe u se nenge mkur u uityendezwa mba Aôndo man ishimaverenkeghen yase la. Kpa mayange a gba u se de u tesen Aôndo man mbawanndor a vese dooshima ga. Sha nahan yô, Paulu nger wener: “Hegen yô, akaa ne nga lun her, ka jighjigh u nan man ishimaverenkeghen kua dooshima, nga atar je; kpa kwagh u hemban ken a yô, ka dooshima.”—1 Kor. 13:13.

JIGHJIGH U NAN NGU EREN TOM KPOGHULOO NYIAN

18, 19. Anmgbianev mba tesen jighjigh u nan sha gbenda u vesen nyian nena, man ka an nan ne ve kwagh a lu nahana?

18 Sha ayange a ase ne, ior mba Yehova mba tesen ér ve na Tartor u Aôndo a ver la jighjigh. Kwagh ne na yô, ior mba hemban miliôn anigheni nahan, mba ken paradiso u ken jijingi la tar sha won cii. Ka ijiir i anmgbianev ve lu tesen ityamegh ki jijingi u Aôndo la kpoghuloo yô. (Gal. 5:22, 23) Nenge imba er anmgbianev ve lu tesen jighjigh u nan u mimi man dooshima u mimi la sha gbenda u vesen sha wono!

19 Orumace môm ngu u nan ne ve kwagh a lu nahan ga. Ka Aôndo a er kwagh ne ye. (Yes. 55:13) Se mba a iwuese tsung er a bugh se gbenda u zuan a ‘myom sha jighjigh u nan’ yô. (Ef. 2:8) Paradiso wase u ken jijingi la una za hemen u doon shi vesen zan zan tar cii ua kar ivin a uumace mba lun vough shi eren perapera shi lun saan saan, sha er a wuese iti i Yehova gbem sha won yô. Nahan yô, se za nen hemen u nan uityendezwa mba Yehova jighjigh!