Skip to content

Skip to table of contents

Ngāueʻi Hoʻo Tui ki he Ngaahi Talaʻofa ʻa Sihová

Ngāueʻi Hoʻo Tui ki he Ngaahi Talaʻofa ʻa Sihová

“Ko e tuí . . . ko e fakahāhā hā mahino ʻo e ngaahi meʻa moʻoni ʻoku ʻikai mātā.”​—HEP. 11:1.

HIVA: 54, 43

1. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo ʻetau tuí?

 KO E tuí ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku maʻu ʻe he kakai kotoa pē. (2 Tes. 3:2) Ka ʻoku ʻoange ʻe Sihova ʻa e tuí ki he kotoa ʻo e faʻahinga ʻoku nau lotu kiate iá. (Loma 12:3; Kal. 5:22) He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi hono ʻomai ʻe Sihova ʻa e tuí!

2, 3. (a) Ko e hā ʻa e ʻaonga ʻoku tau maʻu ʻi hono maʻu ʻa e tuí? (e) Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi te tau lāulea ki ai he taimi ní?

2 Naʻe foaki mai ʻe Sihova hono ʻAlo ʻofeiná koeʻuhí ko e tokotaha kotoa pē ʻoku tui kia Sīsuú ke ne lava ʻo maʻu ʻa e fakamolemole ʻo ʻene ngaahi angahalá. ʻOku malava heni ke hoko ai ʻa e kakaí ko e ngaahi kaumeʻa ʻo Sihova pea moʻui taʻengata. (Sione 6:44, 65; Loma 6:23) He anga-ʻofa ē ʻa Sihova kia kitautolú! Neongo ko e kau angahala kitautolu pea tuha mo e maté, naʻe vakai ʻa Sihova te tau malava ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku leleí. (Saame 103:10) Naʻá ne tokoniʻi kitautolu ke tau ako ʻa e ongoongo lelei fekauʻaki mo Sīsū mo ʻene feilaulaú. ʻI he kamata ke tau maʻu ʻa e tui kia Sīsū pea muimui kiate iá, ʻe lava ke tau fakatuʻotuʻa atu ki he moʻui taʻengatá!​—Lau ʻa e 1 Sione 4:9, 10.

3 Ka ko e hā ʻe lava ke tau ako lahi ange fekauʻaki mo e tuí? Kapau ʻoku tau ʻiloʻi pē ʻa e meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻa kitautolú mo e meʻa te ne fai ʻi he kahaʻú, ʻoku ʻuhinga iá ʻoku tau maʻu ʻa e tuí? Tau sio angé ki ha toe meʻa kuo pau ke tau fai.

“NGĀUEʻI ʻA E TUI ʻI HO LOTÓ”

4. ʻI heʻetau maʻu ʻa e tuí, ʻoku anga-fēfē ʻene kaunga kia kitautolú?

4 ʻI heʻetau maʻu ʻa e tui kia Sihova mo Sīsuú, ʻoku ʻikai ko ʻetau ʻilo pē ki he meʻa kuó na faí mo e meʻa te na fai mai maʻa kitautolú. ʻOku tau toe maʻu ha holi mālohi ke moʻui ʻi he founga kuó na akoʻi ke tau moʻui aí. Pea ʻoku tau vēkeveke ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻilo ki ai. Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Kapau ʻokú ke talaki fakahāhā ʻa e ‘pōpoaki ko iá ʻi ho ngutú tonu,’ ʻa e pehē ko ia ko Sīsū ʻa e ʻEikí, peá ke ngāueʻi ʻa e tui ʻi ho lotó naʻe fokotuʻu hake ia ʻe he ʻOtuá mei he maté, ʻe fakahaofi koe. He ko e lotó ʻoku fai ʻaki ʻe ha taha ʻa hono ngāueʻi ʻo e tuí ke maʻu ai ʻa e māʻoniʻoní, ka ko e ngutú ʻoku fai ʻaki ʻe ha taha ʻa e talaki fakahāhaá ke maʻu ai ʻa e fakamoʻuí.”​—Loma 10:9, 10; 2 Kol. 4:13.

5. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e tuí, pea ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau fai ke mālohi ai ʻetau tuí? ʻOmai ha fakatātā.

5 ʻOku hā mahino, ke maʻu ʻa e moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau maʻu ʻa e tuí pea kuo pau ke tau tauhi ke mālohi ʻetau tuí. ʻOku hangē ʻa e tuí ha fuʻu ʻakaú. ʻOku fiemaʻu ke tau fuʻifuʻi maʻu pē ʻa e fuʻu ʻakaú koeʻuhí ke moʻui lelei ai pē mo hokohoko atu ʻene tupú. Ka ʻo kapau heʻikai ke tau ʻoange ki ai ha vai feʻunga, ʻe mae ia pea mate. ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku fiemaʻu ke tau fakapapauʻi ʻoku kei “moʻui lelei” mo “tupulaki” ʻetau tuí.​—Tai. 2:2; 2 Tes. 1:3; Luke 22:32; Hep. 3:12.

ʻOKU FAKAMATALAʻI ʻE HE TOHI TAPÚ ʻA E ʻUHINGA ʻO E TUÍ

6. Ko e hā ʻa e founga ʻe ua ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e tuí ʻi he Hepelū 11:1?

6 ʻI he Hepelū 11:1, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe he Tohi Tapú ʻa e ʻuhinga ʻo e tuí. (Lau.) (1) Ko e tuí “ko e ʻamanekina ʻosi fakapapauʻi ia ʻo e meʻa kuo fai ʻa e ʻamanaki ki ai.” Ko e ngaahi meʻa ʻoku tau ʻamanaki ki aí ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e kahaʻú. Ko e fakatātaá, ʻoku tau fakapapauʻi ʻe ngata ʻa e fulikivanú pea ʻe ʻi ai ha māmani foʻou. (2) Ko e tuí “ko e fakahāhā hā mahino,” pe ko e fakamoʻoni papau, “ʻo e ngaahi meʻa moʻoni ʻoku ʻikai mātā.” ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻi hēvani ʻa Sihova ko e ʻOtuá, Sīsū Kalaisi, ko e kau ʻāngeló, mo e Puleʻangá, neongo ʻoku ʻikai lava ke tau sio ki ai. (Hep. 11:3) ʻE lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻoku tau maʻu moʻoni ʻa e tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá pea ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ke tau sio ki aí? ʻOku tau fakahaaʻi ia fakafou ʻi heʻetau founga moʻuí pea fakafou ʻi heʻetau leá mo e ngāué.

7. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Noá ke tau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa hono maʻu ʻo e tuí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

7 Ko e hā ʻoku tau ako mei he tui ʻa Noá? Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko Noa, “hili ʻene maʻu ʻa e fakatokanga fakaʻotua fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kuo teʻeki mātaá, naʻá ne fakahāhā ʻa e manavahē-ʻOtuá peá ne langa ha ʻaʻake ki hono fakahaofi ʻa hono falé.” (Hep. 11:7) Koeʻuhí ko e tui ʻa Noa ki he meʻa naʻe tala ange ʻe Sihová, naʻá ne langa ai ʻa e fuʻu ʻaʻaké. Mahalo naʻe ʻeke ange ʻe hono kaungāʻapí ʻa e ʻuhinga naʻá ne langa ai ʻa e ʻaʻaké. ʻOku lava ke tau fakapapauʻi naʻe ʻikai ke fakalongolongo ai pē ʻa Noa. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko Noá “ko ha tokotaha malangaʻi ʻo e māʻoniʻoní.” (2 Pita 2:5) Naʻá ne fakatokanga ki he kakaí naʻe ʻamanaki ke ʻomai ʻe he ʻOtuá ha lōmaki ke fakaʻauhaʻaki ʻa e fulikivanú. Naʻá ne tala ange nai kia kinautolu ʻa e meʻa tofu pē naʻe tala ange kiate ia ʻe Sihová: “Kuo ongo mai kiate au kuo aʻu ʻa e kakano kotoa pe ki hono ngataʻanga; he ko e meʻa ʻiate kinautolu kuo opeope ʻi he fonua ʻa e fakamalohi,” pea “ko au e ʻoku ou teu ʻomi ʻa e lomaki, ko e fuʻu vai ke ʻufiʻufi ʻa e fonua, ke fakaʻauha ʻa e kakano kotoa pe ʻi he lalo langi ʻa ia ʻoku ʻi ai ha manava moʻui: ʻIlonga ha meʻa ʻoku ʻi he fonua ʻe mate.” Pea kuo pau pē naʻe fakamatalaʻi ʻe Noa ki he kakaí ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ke nau fai ka nau hao aí. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihova: “Te ke hu koe ki he aake.”​—Sēn. 6:13, 17, 18.

8. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sēmisi fekauʻaki mo e tuí?

8 Naʻe toe tohi ʻa Sēmisi fekauʻaki mo e tuí. Ngalingali naʻá ne fai eni hili pē ʻa e tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Hepeluú. Naʻe tohi ʻe Sēmisi: “Fakahā mai kiate au ʻa hoʻo tui taʻekau ai ʻa e ngaahi ngāué, pea te u fakahā atu ʻeku tuí ʻaki ʻeku ngaahi ngāué.” (Sēm. 2:18) Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sēmisi ʻo pehē ke maʻu ʻa e tuí, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he tuí pē. ʻOku tui ʻa e kau tēmenioó ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua, ka ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e tui kia Sihová. ʻI hono kehé, ʻoku nau fakafepakiʻi mālohi ia. (Sēm. 2:19, 20) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ʻe ha taha ʻa e tuí, te ne fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá ʻaki hono fai ʻa e ngaahi ngāue lelei. Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe ʻĒpalahamé. Naʻe tohi ʻe Sēmisi: “ʻIkai ko ʻetau tamai ko ʻĒpalahamé naʻe lau ia ʻokú ne māʻoniʻoni ko e meʻa ʻi he ngaahi ngāué ʻi he hili ko ia ʻene ʻoatu ʻa ʻAisake ko hono fohá ʻi he ʻōlitá? ʻOkú ke sio ai ko ʻene tuí naʻe ngāue fakataha ia mo ʻene ngaahi ngāué pea ko ʻene tuí naʻe fakahaohaoaʻi ia ʻe heʻene ngaahi ngāué.” Naʻe fakamamafaʻi leva ʻe Sēmisi ko e tui ʻoku ʻikai ha ngaahi ngāué ʻoku taʻeʻaonga ʻaki ʻene pehē: “Hangē ko ia ko e mate ʻa e sinó ʻi he ʻikai ha laumālié, ʻoku pehē pē ʻa e mate ʻa e tuí ʻi he ʻikai ha ngaahi ngāué.”​—Sēm. 2:21-23, 26.

9, 10. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e pehē ke ngāueʻi ʻa e tui ki he ʻAló?

9 Laka hake ʻi he taʻu ʻe 30 ki mui ai, naʻe tohi ʻe Sione ʻene Kōsipelí mo e tohi ʻe tolu. Hangē ko e kau hiki Tohi Tapu kehé, naʻe mahinoʻi ʻe Sione ʻa e ʻuhinga ʻo e tuí. Naʻe tuʻo lahi hono ngāueʻaki ʻe Sione ʻi heʻene tohí ʻa e veape faka-Kalisi ʻa ia ʻoku liliu he taimi ʻe niʻihi ko e “ngāueʻi ʻa e tuí” ʻi he faka-Pilitāniá.

10 Ko e fakatātaá, naʻe fakamatala ʻa Sione: “Ko ia ʻokú ne ngāueʻi ʻa e tui ki he ʻAló ʻokú ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá; ko ia ʻokú ne talangataʻa ki he ʻAló heʻikai te ne mamata ki he moʻuí, ka ʻoku nofo maʻu ʻiate ia ʻa e houhau ʻa e ʻOtuá.” (Sione 3:36) Ke ngāueʻi ʻa e tui ki he ʻAló, kuo pau ke tau talangofua kia Sīsū. Ko e moʻoni, ʻi heʻetau vakai ki he ngaahi tohi ʻa Sioné, naʻe toutou leaʻaki ai ʻe Sīsū ʻo pehē, ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá kuo pau ke tau ngāueʻi ʻa e tui kiate ia mo ʻene Tamaí.​—Sione 3:16; 6:29, 40; 11:25, 26; 14:1, 12.

11. ʻE lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻoku tau houngaʻia ʻia Sihova ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻa e moʻoní?

11 Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova hono laumālie māʻoniʻoní ke tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo ia mo hono ʻAló pea tokoniʻi kitautolu ke maʻu ʻa e tui kiate kinauá. (Lau ʻa e Luke 10:21.) ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau houngaʻia ʻi he meʻa kotoa kuo fai mai ʻe Sihová? ʻOku fiemaʻu ke ʻoua ʻaupito ʻe tuku ʻetau fakamālō kiate iá ʻi heʻene fakaʻatā kitautolu ke tau maʻu ha vahaʻangatae mo ia fakafou ʻia Sīsū, ʻa ia ko e “Fakafofonga Tefito pea mo e Tokotaha-Fakahaohaoa ʻo ʻetau tuí.” (Hep. 12:2) Pea ʻoku fiemaʻu ke tau hanganaki fakaivimālohiʻi ʻetau tuí ʻaki ʻa e lotu maʻu pē kia Sihova mo ako ʻene Folofolá.​—ʻEf. 6:18; 1 Pita 2:2.

Ngāueʻi hoʻo tuí ʻaki hono tala ki he niʻihi kehé ʻa e ongoongo leleí ʻi hoʻo maʻu pē ha faingamālie (Sio ki he palakalafi 12)

12. Kapau ʻoku tau maʻu ʻa e tuí, ko e hā te tau faí?

12 ʻOku totonu ke tau hanganaki fakahāhā ʻi heʻetau ngaahi tōʻongá ʻoku tau maʻu ʻa e tui mālohi ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová. Ko e fakatātaá, ʻoku tau malanga maʻu pē ki he kakaí fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea tokoniʻi kinautolu ke nau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū. ʻOku tau toe hanganaki fai ʻa e “ngāue ʻoku leleí ki he tokotaha kotoa, kae tautautefito ki he faʻahinga ʻoku fekauʻaki mo kitautolu ʻi he tuí.” (Kal. 6:10) Pea ʻoku tau ngāue mālohi ke “huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá mo ʻene ngaahi tōʻongá” koeʻuhí ʻoku ʻikai ke tau fiemaʻu ke maumauʻi ʻe ha meʻa ʻetau kaumeʻa mo Sihová.​—Kol. 3:5, 8-10.

TUI KI HE ʻOTUÁ KO E KONGA IA ʻETAU MAKATUʻUNGÁ

13. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e “tui ki he ʻOtuá”? ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ia ʻe he Tohi Tapú, pea ko e hā hono ʻuhingá?

13 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻI he ʻikai kau ʻa e tuí ʻoku ʻikai malava ke fakahōifuaʻi lelei ʻa e ʻOtuá, he ko ia ʻokú ne fakaofiofi atu kiate iá kuo pau ke ne tui ʻoku ʻi ai ia pea ʻokú ne hoko ko e tokotaha fakapale ia ʻo e faʻahinga ʻoku nau kumi tōtōivi kiate iá.” (Hep. 11:6) ʻOku toe fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e “tui ki he ʻOtuá” ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa muʻomuʻa kuo pau ke maʻu ʻe he kau Kalisitiane moʻoní. Ko e konga ia ʻo ʻetau “makatuʻunga.” (Hep. 6:1) Kae tuku kehe ʻa e tuí, ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu mo e ngaahi ʻulungaanga mahuʻinga kehe kae lava ke tau kaumeʻa ai mo Sihova pea tauhi maʻu ia.​—Lau ʻa e 2 Pita 1:5-7; Sute 20, 21.

14, 15. ʻI hono fakahoa ki he ʻofá, ʻoku mahuʻinga fēfē ʻa e tuí?

14 ʻOku lave ʻa e kau hiki Tohi Tapú ki he tuí ʻo lahi ange ia ʻi ha toe ʻulungaanga kehe. ʻOku ʻuhinga ení ko e tuí ʻa e ʻulungaanga mahuʻinga taha ʻoku fiemaʻu ke tau maʻú?

15 Naʻe fakahoa ʻe Paula ʻa e tuí ki he ʻofá. Naʻá ne tohi: “Kapau ʻoku ou maʻu ʻa hono kotoa ʻo e tui ke u hiki ai ha ngaahi moʻunga, ka ʻoku ʻikai te u maʻu ʻa e ʻofá, ko e meʻa noa pē au.” (1 Kol. 13:2) Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e “fekau ʻoku lahi taha ʻi he Laó” ko e ʻofa ki he ʻOtuá. (Māt. 22:35-40) ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻofá ke tau maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga kehe ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e ʻofá ʻoku “tui ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.” Ko ia ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻofá ke tau falala, pe tui ki he meʻa kotoa pē ʻoku tala mai ʻe he ʻOtuá ʻi he Tohi Tapú.​—1 Kol. 13:4, 7.

16, 17. Ko e hā e lau ʻa e Tohi Tapú ʻo kau ki he tuí mo e ʻofá? Ko fē ʻi he ongo ʻulungaanga ko ení ʻoku lahi angé, pea ko e hā hono ʻuhingá?

16 Ko e tuí mo e ʻofá ko e ongo ʻulungaanga mātuʻaki mahuʻinga ia, pea ʻoku faʻa lave fakataha ʻa e kau hiki Tohi Tapú kia kinaua. Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Paula hono fanga tokouá ke nau “tui ʻa e sifa-fatafata ko e tuí mo e ʻofá.” (1 Tes. 5:8) Naʻe tohi ʻa Pita fekauʻaki mo Sīsū: “Neongo naʻe ʻikai ʻaupito te mou sio kiate ia, ʻoku mou ʻofa ʻiate ia. Neongo ʻoku ʻikai te mou mātā ia he lolotongá ni, ka ʻoku mou ngāueʻi ʻa e tui kiate ia.” (1 Pita 1:8) Naʻe ʻeke ʻe Sēmisi ki hono fanga tokoua paní: “ʻIkai naʻe fili ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻoku masiva ʻi he vakai ʻa e māmaní ke nau hoko ʻo koloaʻia ʻi he tuí pea hoko ko e kau ʻea ʻo e Puleʻangá, ʻa ia naʻá ne talaʻofaʻaki ki he faʻahinga ʻoku ʻofa ʻiate iá?” (Sēm. 2:5) Naʻe tohi ʻa Sione ʻo pehē ko e fekau ʻa e ʻOtuá “ke tau maʻu ʻa e tui ki he huafa ʻo hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí pea ke tau feʻofaʻaki.”​—1 Sio. 3:23.

17 Ka naʻe tohi foki ʻe Paula: “Ka ko eni, ʻoku kei tolonga pē ʻa tui, ʻamanaki, ʻofa, ʻa e tolú ni; ka ko e tuʻu-ki-muʻa taha ʻo kinautolú ni ko e ʻofá.” (1 Kol. 13:13) ʻI he kahaʻú, ʻe ʻikai toe fiemaʻu ke tau tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e māmani foʻoú koeʻuhí ʻe hoko moʻoni ia. Te tau maʻu ʻa e moʻui fiefia ʻa ia ʻoku lave ki ai ʻa e Tohi Tapú. Ka ʻoku fiemaʻu ke tau ʻofa maʻu pē ki he ʻOtuá pea ki he kakaí. Ko e moʻoni, ko ʻetau ʻofa kia kinautolú ʻe tupulaki ia ʻo taʻengata.

KUO TĀPUAKIʻI ʻE SIHOVÁ ʻETAU TUÍ

18, 19. Ko e hā ʻa e ola ʻo hono maʻu ʻa e tuí ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻahó ni, pea ko hai ʻokú ne tuha mo e fakahīkihiki ko ení?

18 Kuo maʻu ʻe he kakai ʻa Sihová ʻi he ʻahó ni ʻa e tui ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea ʻoku nau poupouʻi ia. Pea ʻoku nau feʻofaʻaki. ʻOku hoko ení koeʻuhí ʻoku nau fakaʻatā ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne tataki ʻenau moʻuí. (Kal. 5:22, 23) Ko e hā hono olá? Laka hake ʻi he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe toko valu miliona takatakai ʻi he māmaní kuo nau melino mo fāʻūtaha ʻi heʻenau ngaahi fakatahaʻangá. ʻOku hā mahino, ko e tuí mo e ʻofá ko e ongo ʻulungaanga ʻoku mālohi.

19 ʻOku malava pē ʻa e fāʻūtaha ko ení ʻi he tokoni hotau ʻOtuá. ʻOkú ne tuha mo e fakahīkihiki ko iá. (ʻAi. 55:13) ʻOku tau houngaʻia moʻoni ʻi he malava ke ne ʻai ia ke ‘fakahaofi ai kitautolu fakafou ʻi he tuí.’ (ʻEf. 2:8) ʻE hokohoko atu hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e kakai tokolahi ange ke nau maʻu ʻa e tui kiate iá. Fakaʻosí leva, ʻe fonu ʻa e māmaní kotoa ʻi he kakai haohaoa, māʻoniʻoni mo fiefia ʻa ia te nau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻo taʻengata!