Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Kwa mu zigida mu tunde momundema

Kwa mu zigida mu tunde momundema

‘Karunga yige ga mu zigida mu tunde momundema mu wize mouzera wendi wokutetura.’—1 PET. 2:9.

MARUSUMO: 116, 102

1. Singonona eyi ya horokere pezonauko lyaJerusarema.

MOMVHURA 607 komeho a wize Jesus pevhu, vakwayita woVababironi mepitisiro lyahompa Nebukadenesara kwa ya homwene sitata saJerusarema. Kuhamena edipago eli lya horokere, Bibeli kwa uyunga asi: ‘Nebukadenesara ta dipaga vadinkantu Vajuda navaava womontembeli. Age kapi ga kere nonkenda nomuntu a kare mudinkantu ndi mugara ndi mukadi gokuvera ndi mukangure. . . . Age kwa swakererere po ntembeli nositata nonombara daso nadinye, nougawo waso, ta bamagura po hena makuma.’—2 Hist. 36:17, 19.

2. Erondoro musinke Jehova ga geve koVajuda ntani yisinke ya va horokerere?

2 Vantu womoJerusarema va divire asi sitata ngava si zonagura po. Komeho yi ka horoke, Karunga kwa ruganesere vaporofete mokurondora Vajuda asi nsene va twikira kuteza po Veta zendi, age nga va gava momawoko goVababironi. Vajuda wovanzi kwa fire moyita, ano ava va hupire po kwa va twere kounkwate koBabironi. (Jer. 15:2) Ngapi omu lya fene eparu lyawo mounkwate? Eyi ya horokerere Vaisraeli mounkwate waBabironi, Vakriste nawo ya va horokera ndi? Nsene yimo, siruwoke?

EPARU MOUNKWATE

3. Ngapi omu wa lisigire ukaro woVajuda mounkwate waBabironi napa va kere Vaisraeli ngovapika moEgipite?

3 Eyi va pumbire vaporofete ya sikire mo. Kupitira mwaJeremiya, Jehova kwa tanterere ava va ka kere mounkwate mokutambura ukaro wawo. Age kwa va tanterere asi: “Tungeni mambo mu kare mo. Limeni yikunino mu lye eyi yina kuyima mo. Ruganeneni kwange morwayo, morwa nsene yi wapa, none tomu wapa.” (Jer. 29:5, 7) Owo va limburukwire mpangera zaKarunga hansa va haferere eparu moBabironi. Awo va va pulisilire kurugana yirugana yavene. Ntani va kere nemanguruko lyokugenda mosirongo. MoBabironi yimo ngava ruganene unangesefa wounene ntani maumbangi kulikida asi Vajuda wovanzi kwa ka divire kurugana unangesefa ano vamwe kwa kere noudivi mokuhonga yininke. Vajuda vamwe kwa kera nongawo. Ukaro wawo mounkwate womoBabironi kwa lisigire noukaro ou va kere nawo Vaisraeli ngovapika moEgipite.—Resa Exodus 2:23-25.

4. Wolye hena va ka kere mounkwate ntani ngapi omu ya kundamene ukareli wawo kwaKarunga?

4 Nampili ngomu Vajuda va gwene yihepwa yawo yopanyama, ngapi kuhamena ukareli wawo kwaJehova? Ntembeli zaJehova nosizambero kwa yi zonagwire po ntani vapristeli kapi ngava vhuru kusikisa mo nawa sirugana sawo. Vakareli vaKarunga wovalimburukwi nawo kwa ka kere mounkwate nampili ngomu va dilire kuzona. Nampili ngoso awo va hetekerere ko kusikisa mo Veta zaKarunga. Pasihonena, Ndaniyera novakwawo vatatu Saduraka, Mesaka naAbetenego kwa tokwere asi nokulinyateka si vene pampo mokulya nondya edi va silikire Vajuda. Ntani twa yi diva asi Ndaniyera nkenye apa nga kanderere kwaKarunga. (Ndan. 1:8; 6:10) Nye kapi ya kere ureru koVajuda ava va tjilire Karunga mokusikisa mo nayinye yomoveta morwa awo kwa kere mepangero lyovapagani.

5. Yisinke Jehova ga tumbwidilire vantu vendi ntani morwasinke lya karerere etumbwidiro lyokutetukisa?

5 Nye Vaisraeli va gwene hena mpito zokukarera nawa Karunga ndi? Kapi pwa kere ehuguvaro morwa Vababironi kapi ngava mangurura nonkwate dawo. Nye Jehova kapi za mu konderere veta ozo. Ngamomu ga yi tumbwidilire age ga ya mangwilire vantu vendi. Nonkango daKarunga nkenye apa kusika mo.—Jes. 55:11.

VAKRISTE NAWO VA KERE MOUNKWATE NDI?

6, 7. Morwasinke pana karere ekwatogano lyepe kuhamena mounkwate woBabironi zonene ou va kere vantu vaKarunga vantaantani?

6 Vakriste nawo va kere mounkwate ngwendi ou va kere Vajuda moBabironi ndi? Nomvhura dononzi kwa yi kwete egano asi vakareli vaKarunga vantaantani kwa zire mounkwate woBabironi momvhura 1918 ntani kwa va mangwilire mo momvhura 1919. Nye nampili ngoso pana kara ekwato egano lyepe morwa nokonda edi natu ka zogera mosirongwa esi nesi sokukwama ko.

7 Koneka asi: Babironi zonene kwa fanekesa maukarelikarunga nagenye goyimpempa. Nsene asi vantu vaKarunga kwa kere mounkwate woBabironi momvhura 1918 ntudi posiruwo sina yipo va kere moupika womaukarelikarunga goyimpempa. Nye maumbangi kulikida asi nomvhura dononzi komeho zoyita yokuhova youzuni, vakareli vaKarunga wovagwaveka yipo va tamekere kumanguruka mo moupika woBabironi zonene. Poyita oyo awo kwa pitire momahepeko, nye kapi ga tundilire komaukarelikarunga goyimpempa nye komapangero. Yipo nye, vantu vaJehova kapi va tamekere kukara mounkwate woBabironi zonene momvhura 1918.

SIRUWOKE VAKRISTE VA KERE MOUNKWATE WOBABIRONI ZONENE?

8. Faturura omu marongo goyimpempa ga tamekere. (Tara efano pepenuno 21.)

8 Momvhura 33 poPentekoste, mayovi goVajuda navamwe kwa va gwavekere nompepo zokupongoka. Vakriste owo kwa ya kere “ezimo eli va horowora, mbunga zovapristeli zopasiuhompa, muhoko gokupongoka.” (Resa 1 Peturusa 2:9, 10.) Vapositoli kwa litulire mo mokutakamesa nombungakriste dovantu vaKarunga. Nye apa vapositoli va ya fire, tapa horoka vamwe ‘ava ngava uyunga yininke yoyimpempa, asi va gwane ko varongwa.’ (Yirug. 20:30; 2 Tes. 2:6-8) Sinzi sovagara owo kwa kere noyitumbukira monombungakriste ngwendi vatareli wonombunga. Makura tava tameke kulipa yipundi nomadina gomanene, nampili ngomu Jesus ga tente asi: “Namuvenye vezimo limwe tupu.” (Mat. 23:8) Vagara vekuto ava va here marongo gaAristotle naPlato tava tameke kuronga vantu marongo goyimpempa aga ga lilimbire noNonkango daKarunga.

9. Faturura omu ukarelikarunga womarongo goyimpempa wa tamekere kuruganena kumwe nepangero lyoVaroma.

9 Momvhura 313 konyima zokutengura Jesus meguru, ukarelikarunga womarongo goyimpempa kwau tambwire paveta mupangeli goVaroma gomupagani gedina Constantine. Kutunda opo, ukarelikarunga owo yipo wa tamekere kuruganena kumwe nepangero. Pasihonena, apa lya pwire epongo lyovapitisili wonongereka omu ga hamenene Constantine, yipo va tokwere kutjida mo mosirongo muruti gedina Arius morwa ga nyokere kutambura asi Jesus yige Karunga. Mepangero lyaTheodosius goVaroma (kutundilira momvhura 379-395 konyima zokutengura Jesus meguru), ngereka zoVakatolika ezi ngazi rugana yininke yosipagani kwa ya kere ukarelikarunga wopaveta mepangero lyoVaroma. Vanahistoli kwa tumbura asi posiruwo sina Varoma wovapagani kwa monekere ngwendi asi Vakriste. Nye posiruwo sina ava ngava rongo marongo goyimpempa yipo va tamekere kulipakerera nomaukarelikarunga govapagani gemepangero lyoVaroma nokuyakara Babironi zonene. Nampili ngoso, pwa kere kambunga koVakriste wovagwavekwa ava va hetekerere ko kukarera Karunga, nye kwato ogu ngava pakere mbili. (Resa Mateusa 13:24, 25, 37-39.) Awo kwa kere mounkwate woBabironi zonene.

10. Yisinke ya vaterere vamwe va nyokere po marongo goyimpempa gongereka?

10 Posiruwo sina, vantu wovanzi ngava vhuru kuresa Bibeli moRugereka ndi moRuratina. Awo va vhulire kuhetakanesa marongo gomoBibeli neyi nga zi rongo ngereka ezi lya kwatesere ko epangero lyoVaroma. Kuliza neyi ngava resa moBibeli, vamwe va nyokerere po marongo goyimpempa gongereka ozo nye kwa kere siponga sosinene kupwagesa magano gawo.

11. Ngapi omu Bibeli za kere mononkondo dovampitisili wongereka?

11 Mwa za siruwo, wovasesu tupu ngava vhuru kuresa Rugereka ndi Ruratina. Ntani vampitisili wongereka kwa homokerere owo ngava hara kutoroka Bibeli momaraka aga ngava uyunga vantu. Ngoyitundwamo, vampitisili wongereka navamwe ava va lirongere yiwo va vhulire kukara noBibeli, nampili ngomu ya kere asi kapisi vampitisili navenye wongereka va divire kuresa nokutjanga. Nkenye ogu nga patanesa marongo gongereka ngava mu tengeke momudona. Vakareli wovalimburukwi vaKarunga wovagwavekwa va hepere kuponga mokahore-hore. ‘Mbunga ozo zovapristeli’ wovagwavekwa kapi va vhulire kusikisa mo sirugana sawo, ngwendi moomu ya horokerere Vajuda apa va ka kere mounkwate womoBabironi. Yipo nye Babironi zonene kwa tulire vantu mounkwate.

UZERA TAU MONEKA

12, 13. Nokonda musinke mbali edi da vaterere vantu va manguruke mo kanunu-kanunu moBabironi zonene? Faturura.

12 Vakriste wousili va gwene mpito mokukarera nawa Karunga noumanguruki ndi? Nhi! Marongo gousili gomoBibeli kwa tamekere kuyamoneka, morwa nokonda mbali domulyo. Zokuhova kuna kara apa va tamekere kuruganesa ehina lyokunduruka koyiha yomvhura 1450. Komeho pa ya kare ehina lyokunduruka, Bibeli ngava zi tjangurura nomawoko. Bibeli kwa kere ndiro ntani kapi ya kere ureru kuzigwana. Maumbangi kulikida asi ayo ngayi gusa makwedi murongo yipo muntu ogu ga kere noudivi a tjangurure Bibeli zimwe nomawoko. Ntani hena poyipepa eyi ngava tjangwilire Bibeli kwa kere ndiro. Nye pokuruganesa ehina, muntu ogu ga kere noudivi walyo, age nga vhuru kunduruka yipepa yokusika po-1 300 mezuva.

Ehina lyokunduruka nouradi wovatoroki woBibeli kwa va terere vantu va manguruke mo mounkwate woBabironi zonene (Tara paragarafu 12, 13)

13 Konda zauvali kuna kara uradi ou va kere nawo vagara ava va torokere Bibeli momaraka aga ngava uyunga vantu wovanzi, koyiha yomvhura 1500. Awo ngava toroka nampili ngomu va yi divire asi kuvhura va va dipage. Oyo kwa handukisire ngereka. Vampitisili wongereka kapi va here vantu va rese Bibeli. Nye apa va zi torokere momaraka, vantu yipo va tamekere kuziresa. Ngomu ngava resa, awo ngava pura mapuro asi: ‘Kupi oku va yi tjanga moBibeli yokukahepa momundiro gwanarunye? ndi kuhamena emisa lyovafe? ndi kuhamena vapapa ndi varuti?’ Mapuro ogo kwa handukisire vampitisili wongereka. Awo kwa lizuvhire asi vantu kuna kuvaswaura. Ngereka tazi tameke kuhomokera vantu. Vagara novakadi ngava va twara konompanguro morwa kwa nyokere marongo gosipagani gongereka, gamwe aga ga tundilire kwaAristotle naPlato, vagara ava va parukire nomvhura dononzi komeho Jesus Kristusa a wize pevhu. Ngereka ngazi tokwere vantu konomfa ano epangero yilyo ngali va dipaga. Sitambo kwa kere mokuhagekesa vantu va dire kuresa Bibeli nokupura mapuro. Ngendeseso ozo za tompokere. Nye, pwa kere vamwe wouradi ava va dilire kutjira Babironi zonene. Awo va gwene usili womoNonkango daKarunga makura kwa here kudiva ko yoyinzi. Yipo va tamekere kanunu-kanunu kumanguruka mo moBabironi zonene.

14. (a) Yisinke ya vaterere vantu va kwate egano usili womoBibeli koyiha yomvhura 1870? (b) Faturura eyi ga rugene Russell mokupapara ukarelikarunga ou ngau rongo usili womoBibeli.

14 Wovanzi ava va here kulironga Bibeli, kwa tjwayukilire koyirongo oku kwa dilire kukara epukiso lyenene lyonongereka. Awo kwa here kuresa nokulironga Bibeli novakwawo pwa hana gokuvasilika. Mosirongo saAmerika, yimo Charles Taze Russell novakwawo va ka tamekere kulironga kumwe Bibeli koyiha yomvhura 1870. Sitambo saRussell kwa here kudiva ukareli ou ngau rongo usili womoBibeli. Age nga hetakanesa marongo gomaukarelikarunga gokulisiga-siga kumwe neyi azi rongo Bibeli. Ta ya yi dimburura asi kwato ukarelikarunga ou ngau sikisa mo nawa-nawa Nonkango daKarunga. Siruwo simwe, Russell ta ya pongo novampitisili womaukarelikarunga nositambo asi nampo nava tambura usili womoBibeli ou ga gwene novakwawo yipo vampitisili owo va ka ronge womonombunga dawo. Nye awo kapi va yi tambwire. Russell novakwawo va nongwenene asi: Kapi tava vhuru kuruganena kumwe nava va tokomena kukwaterera koukarelikarunga woyimpempa.—Resa 2 Vakolinte 6:14.

15. (a) Siruwoke Vakriste wousili va tamekere kukara mounkwate woBabironi zonene? (b) Mapuro musinke ngava ka limburura mosirongwa sokukwama ko?

15 Tuna lirongo asi Vakriste wousili kwa tamekere kukara mounkwate woBabironi zonene konyima tupu zonomfa dovapositoli. Nye pana kara mapuro asi: Maumbangi musinke gana kulikida asi nomvhura dononzi komeho zomvhura 1914 yipo vagwavekwa va tamekere kumanguruka mo mounkwate woBabironi zonene? Ayo usili asi Jehova kapi ga haferere vakareli vendi morwa kapi va litulire mo unene mokuzuvhisa posiruwo soyita yokuhova youzuni ndi? Ntani koveli vanavazinyetu ava va tezere po ulimburukwi wawo posiruwo sina makura Jehova kapi ga va tambwire hena ndi? Nsene asi Vakriste kwa kere mounkwate woBabironi zonene konyima zonomfa dovapositoli, siruwoke nye va ya mangurukire mo? Aga kuna kara mapuro gomawa. Ngatu ka gwana malimbururo mosirongwa sokukwama ko.

Ehina lyokunduruka nouradi wovatoroki woBibeli kwa va terere vantu va manguruke mo mounkwate woBabironi zonene (Tara paragarafu 12, 13)