1. Me yọ nọ sabu lẹrhẹ ihworho Osolobrugwẹ tiomanu Babylon Rode, enọ ego ya na kpahenrhọ?

UVUẸN urhomu-ẹmro re yono vrẹn na, ọwan i yono kpahen oborẹ Ilele Kristi ri fuevwan i ru rhiẹ evrẹn rẹn Babylon Rode. Ọrẹn, iyẹnrẹn esiri ọ havwiẹ taghene aye i daji erhirhiẹ ọrana bẹmẹdẹ-ẹ. Manẹ Ẹmro Osolobrugwẹ rọ tare taghene “Vẹnrẹn nẹ uvuien rhe, ihworho mẹ,” o vwo rho fiemru-u, orhianẹ o vwo ohworho owuorowu ro tiomanu ẹga efian-an. (Se Revelation 18:4.) Ọwan i vwo omwemẹ re ne rhe ọke rẹ ihworho Osolobrugwẹ e tiomanu ẹga efian! Ọrẹn, jenẹ a kpahenrhọ enọ enana: Orhienbro ọgo yẹ emọ uyono i Baibol na i bruru sekpahen i Babylon Rode, ẹgbukpe 1914 o ki te? Marhẹ aye i fioma rhọ owian aghwoghwo na te, uvwre ọke uvweri akpọ ephian ọrukaro na? Nime a ghwọghwu aye jeghwai yẹ aye ọkpọvi, ọnana nọ lẹrherẹ aye rhiẹ evrẹn rẹn Babylon?

2. Orhienbro ọgo yẹ emọ uyono i Baibol na i bruru, sekpahen ẹga efian?

² E ki fiuvweri akpọ ephian ọrukaro, Charles Taze Russell ọrhẹ igbehian yen ni mẹrẹnvwrurhe taghene ishọshi na i vwe yono urhomẹmro i Baibol na-a. Omarana, aye ni brorhiẹn taghene aye i rhe kwomakugbe ẹga efia-an. Uvuẹn  November 1879, Zion’s Watch Tower no mo dje emevigbanhon aye fiotọre, ọke rọ rionbọrhọ ẹga efian, nọ tare: “Ishọshi ephian ra ta taghene aye i fonron harẹn i Kristi, ọrẹn aye e kwomakugbe usuon akpọ na, ame i tenren aye, jeghwai se aye oborẹ i Baibol na o djerie rhọ, taghene aye ishọshi igberadja.”—Se Revelation 17:1, 2.

3. Udjoghwẹ ọgo yẹ emọ uyono i Baibol na i kpare, ro djephia taghene aye i vwẹruọ oborẹ o mevirhọ ra na kẹnoma rẹn ẹga efian? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

³ Ihworho ra zofẹn Osolobrugwẹ, i rhe oborẹ aye ine vi ru. Aye i rheri taghene aye i mẹrẹn ebrurhọ Osolobrugwẹ-ẹ, orhianẹ aye a ji hobọtua irueru ẹga efian. Omarana, buebun emọ uyono i Baibol na, ni ya ileta taghene aye i tiomanu ishọshi aye ne. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, aye ne se ileta na uvuẹn ẹghware ishọshi aye. Ọrẹn uvuẹn ekete re vwe kwe taghene aye i se ileta na phia, ezẹko ne dje ileta na vwe ihworho ephian ri ha uvuẹn ishọshi na. Aye a guọlọ fioma rhọ irueru owuorowu ro sekpahen ẹga efia-an! Uvuẹn ọke ọrọrọ, aye i rha damiẹ se ileta na ọrẹ afiede, ọnọ sabu so ukpokpogho ọduado vwe aye. Ọrẹn, uvwre ẹgbukpe 1869 nyarhẹn, onyerẹnkugbe ishọshi na ọrhẹ otu re suẹn, ọrhọ gbanhon ghwomara-an. Nime ofẹn ọrhọ havwiẹ ghwomara-an, ihworho ri ha uvuẹn ẹkwotọre na ni vwo ugbomọphẹ rẹ aye ine lele awọrọ tẹmro kpahen i Baibol na, jeghwai tiomanu ishọshi efian ra ha mwu.

4. Ọke re fiuvweri akpọ ephian ọrukaro, marhẹ onyerẹnkugbe ihworho Osolobrugwẹ ọrhẹ Babylon Rode na ọ havwọ?

⁴ Emọ uyono i Baibol na ni mẹrenriẹn vwrurhe taghene, orhiẹ imizu aye, igbehian aye ọrhẹ ishọshi na ọvo, yẹ aye ina ta riẹn kpahen orhiẹn aye i bruru na-a. O fori nẹ akpọ na ephian ọ mẹrẹn oborẹ Babylon Rode na o ghini mevirhọ, taghene ghini ẹga igberadja! Fọkiẹ ọrana, uvwre December 1917 ọrhẹ ọtonrhọ 1918, ibiẹ emọ uyono i Baibol ri havwiẹ ni tiobọnu itrati na “The Fall of Babylon” ro te 10,000,000 harẹn ihworho, ọnana no mo ghwolo aphiphẹn ishọshi na phia. Ilori ẹga na, na tuekwẹre; ọrẹn emọ uyono i Baibol na i dabu gbomarhọ owian ọghoghanren ọnana. Aye i brorhiẹn rẹ aye ina huvwele Osolobrugwẹ taghene ọye yo suẹn ukperẹ ono rhiẹ ọrẹ onyakpọ. (Acts 5:29) Me ya na sabu yono nẹ ọnana? E yonorin taghene ukperẹ Ilele Kristi ine rhiẹ evrẹn rẹn Babylon Rode ọke uvweri akpọ ephian ọrukaro na, aye ne tiomanẹ ẹga efian jeghwai ha userhumu rẹn awọrọ nẹ aye i ji tiomanu ẹga efian.

5. Me yo djerie phia taghene imizu na i vwobọrhọ owian aghwoghwo na ọke uvweri akpọ ephian ọrukaro na?

⁵ Vẹrhẹ bi, ọwan i vwo ekwerhọ taghene i Jehova ọ tuekwẹre kpahen ihworho enẹyen, nime aye e vwobọrhọ owian aghwoghwo na rhẹ oruru ọke uvweri akpọ ephian ọrukaro na-a. Ame ni rorori taghene fọkiẹ ọnana yi Jehova o kwe rẹn Babylon Rode no mwu ihworho yi riẹ evrẹn ibiọke. Ọrẹn, imizu ehworhare ọrhẹ emẹse ri fuevwan ga i Jehova uvwre ẹgbukpe 1914 riẹ 1918, ni djerie phia taghene, ihworho Osolobrugwẹ ọke ọrana, i damoma ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. O ji vwo oborẹ o djerie phia taghene ẹmro  enana ghini urhomẹmro. Iyẹnrẹn ukoko na ra dabu rhe fiotọre ne na, ni dje iyẹnrẹn ri ha uvuẹn i Baibol na fiotọre.

6, 7. (a) Ebẹnbẹn ego yẹ emọ uyono i Baibol na i fikparobọ uvuẹn ọke uvweri akpọ ephian ọrukaro na? (b) Dje udje oborẹ o djerie phia taghene emọ uyono na i vwo oruru.

⁶ Itiọrurhomẹmro, Ilele Kristi ri havwiẹ ọke uvweri akpọ ephian ọrukaro na nẹ ẹgbukpe 1914 riẹ 1918, i se omamọ oseri ọke ọrana. Ọ lọhọ rẹ aye ine ru ọnana-a, fọkiẹ iroro ezẹko. Ọrukaro, oborẹ aye a mai ruẹ ọke ọrana, ọyẹ aye e tiobọnẹ ẹbe harẹn ihworho. Uvuẹn ẹgbukpe 1918, ọke rẹ ihworho re suẹn a ta taghene aye i vwa ha ọbe na The Finished Mystery ruiruo-o, nọ mọ bẹn harẹn imizu na omamọ. Aye e ji yono oborẹ aye ine ru sabu ha i Baibol ọvo ghwoghwo-o, aye i fiẹrorhọ taghene The Finished Mystery na yọ nọ rhọ “tẹmro na” harẹn ihworho. Ọreva ye, emiamo re se Spanish Influenza, nọ homaphia uvuẹn ẹgbukpe 1918. Nime emiamo na ọ ha ekete ephian, nọ bẹn harẹn imizu na rẹ aye ine riẹ otafe ye ghwoghwo. Udabọ ebẹnbẹn enana ọrhẹ erọrọ, ọsoso emọ uyono i Baibol na ephian, i ru ekete omẹgbanhon aye o teri e ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na.

⁷ Uvuẹn ẹgbukpe 1914 ọvo, ibiẹ ẹko emọ uyono i Baibol na ni dje iruẹn udje re se “Photo-Drama of Creation” rẹn ihworho ri te 9,000,000. Iruẹn udje ọnana ro vwo ifoto ọrhẹ ikpekporo na, ọ ta kpahen oborẹ emama i ru tonrhọ ọrhẹ oba ẹgbukpe uriusiorin na. Ọnana omamọ efikparobọ ọke ọrana. Roro kpahiẹn. Ihworho ri ni iruẹn udje ọrana uvuẹn ẹgbukpe 1914, i bun ghwẹ ọsoso ighwoghwẹmro ri ha uvuẹn akpọ na inyenana! Iyẹnrẹn o djerie phia taghene uvuẹn ẹgbukpe 1916, ihworho ri te 809,393, yi riẹ uyono uvuẹn United States, uvuẹn ẹgbukpe 1918 ihworho na ni bun te 949,444. Emọ uyono i Baibol na i ghini vwo oruru!

8. Marhẹ ye ru ha userhumu rẹn imizu na, nẹ aye i sẹrorẹ onyerẹnkugbe aye rhẹ i Jehova ọke uvweri akpọ ephian ọrukaro na?

⁸ Dedevwo e fiuvweri akpọ ephian ọrukaro, emọ uyono i Baibol ri nẹ ekete erọrọ rhe, i ji mẹrẹn urhebro ro nẹ i Baibol ọrhẹ ẹbẹ ukoko na rhe. Ẹkwaphiẹrhotọre  enana, ni yẹ imizu na omẹgbanhon nẹ aye i sabu wian owian aghwoghwo na. Richard H. Barber, ro vwo oruru ọke ọrana, nọ karorhọ: “Ame i vwo iniruo okinhariẹ ezẹko ra kpare Watch Tower riẹ Canada, ro rhiẹ ẹkwotọre ra ta taghene a vwa ha ọbe na ruiruo-o. Mi vwo uphẹn mie dje ọbe na The Finished Mystery vwe imizu ezẹko rẹ igọmẹti i ha ọrẹ aye mie aye. Omizu Rutherford nọ tare taghene ame i ru ẹkwaphiẹrhotọre re ne riẹ omẹvwa uvuẹn amwa eduado ri ha uvuẹn United States, nẹ ame i jeghwai dje ihworho ri na tẹmro nyarhẹn neneyo aye i ha urhebro rẹn imizu na.”

9. (a) Mesoriẹ ihworho Osolobrugwẹ a guọlọ ọkpọvi ọrhẹ ọghwọghwu uvwrẹ ẹgbukpe 1914 ye fiẹ 1919? (b) Me yẹ ọnana o vwo djephia?

⁹ Orhiẹ ọsoso oborẹ emọ uyono i Baibol na i ruru uvuẹn ẹgbukpe 1914 riẹ 1919, yi serhọ rhẹ oborẹ i Baibol na ọ tare-e. Dedevwo aye i vwo omamọ ẹhẹn, imizu na a dabu rhe oborẹ o mevirhọ rẹ aye ina huvwele igọmẹti-i. (Rom. 13:1) Omarana, aye arha sabu je vwobọrhọ uvweri-i, jerẹ udje, ọke rẹ ohworho ro sun United States ọ ta taghene May 30, 1918, orhiẹ ẹdẹ rẹ aye ina nẹrhomo fọkiẹ ufuoma, ukoko na nọ ta rẹn Ilele Kristi na taghene aye i vwobọrhọ ẹrhomo ẹnẹ ọnana. Ihworho ezẹko ne koko igho nẹ aye i sabu toro igho ra na hobọtua uvweri na, ihworho ezẹko dede i tobọ riẹ uvweri na rhẹ okpọghọ. Ọrẹn, ono rhiẹ oborẹ ọsọre ra na ta taghene ne mwu ihworho Osolobrugwẹ riẹ evrẹn nime aye i guọlọ ọghwọghwu ọrhẹ ọkpọvi. Ọrẹ ovẹnẹ, aye i vwẹruọ owian aye rẹ aye ine tiomanu ẹga efian, aye i tobọ joma tiomanu ẹga efian ne, uvwrẹ ọke uvweri akpọ ephian ọrukaro na.—Se Luke 12:47, 48.

10. Orhienbro ọgo yẹ emọ uyono i Baibol na i bruru sekpahen ọghanromẹ arhọ?

¹⁰ Dedevwo emọ uyono i Baibol na e vwẹruọ oborẹ o mevirhọ re ne je vwobọrhọ uvweri jerẹ oborẹ owan i vwẹruọ ye inyenana-a, ọrẹn aye i rheri taghene ọsọre rẹ aye ine kpe ohworho. Omarana, ezẹko ri kpare okpọghọ riẹ uvweri na, e kwe kpe ohworho-o. Ezẹko, ri vwe kwe kpe ohworho ne dje aye riẹ obaro uvweri na, neneyo aye i hwu rhẹ uvweri na.

11. Me yẹ otu re suẹn i ruru fọkiẹ emevigbanhon emọ uyono i Baibol na?

¹¹ Ọrẹ imwẹro, Dẹbolo ọ tuekwẹre fọkiẹ emevigbanhon imizu na, dedevwo aye a tobọ nyalele uruemru-urhi na gba-a. Fọkiẹ ọrana, Dẹbolo “nọ ha ukpokpogho phia nyoma urhi na.” (Ps. 94:20) Olotu isodja ọrẹ United States re se James Franklin Bell, no djephia ọke ro lele Omizu J. F. Rutherford ọrhẹ W. E. Van Amburgh tẹmro, taghene otu ra ha urhi mwuẹ uvuẹn United States i guọlọ ha urhi mwu ne kpe ohworho ro vwo kwe riẹ uvweri. Franklin Bell nọ dabu rionbọrhọ emọ uyono i Baibol na, fọkiẹ ekwẹre nọ tare: “A ha urhi na mwu-u, nime ohworho ro sun United States re se Wilson o kwerhọ ye-e; ọrẹn ame i rhe oborẹ obọ ono ru te are, obọ ame ono te are!”

12, 13. (a) Mesoriẹ e mwu imizu ehworhare ẹrẹnren rhẹ ekanron? (b) Imizu na i kparehaso urhi Jehova nime aye i ha uvuẹn ekanron? Dje yi fiotọre.

¹² Otu re suẹn na, ni ghini ru oborẹ aye i tare na. Aye ni mwu Omizu Rutherford, Van Amburgh ọrhẹ awan erhan erọrọ ra kobaro uvuẹn ukoko na  rhẹ ekanron. Ọke rẹ Oguẹnzọn na o brorhiẹn na, nọ tare: “Ukoko rẹ ihworho enana i havwọ na, o mwofẹn ghwẹ ẹko isodja i German . . . Orhiẹ usuon igọmẹti na ọvo yẹ aye i tenre-en, ọrẹn aye i jeghwai kparehaso ilori ẹga ishọshi na ephian. A ha oja re aye omamọ.” (Faith on the March, p. 99, rẹ A. H. Macmillan, ọ yare) Na ghini ha oja re aye omamọ. Ne fi emọ uyono i Baibol ẹrẹnren na rhẹ ekanron uvuẹn Atlanta, Georgia. Ọrẹn, ọke uvweri akpọ ephian ọrukaro na o vwoba, ne tiobọnu imizu na jeghwai kpare iroro vrẹn ẹzọn na.

¹³ Tobọ te ọke aye a ha uvuẹn ekanron na, ehworhare ẹrẹnren na i nyalele oborẹ i Baibol na ọ tare, jerẹ oborẹ aye i vwẹruọ ye. Aye ni tare uvuẹn ọbe rẹ aye i ya vwe ohworho ro sun United States taghene: “E dje ọhọre Ọrovwori na phia uvuẹn Eyaya Ọfuanfon na, ‘Are i vwe kpe ohworho-o,’ omarana, kohworho kohworho rọ homakpahontọre rẹn Ọrovwori na, ọ vwọ samọ ha arudo kparehaso ọphọ omẹhakpahontọre ọnẹyen nọ kpare ekwerhọ Osolobrugwẹ fughwẹ-ẹ, ọnana ọnọ jeghwai rhua oghwọghọ vwe yi. Omarana, ihworho enana i sabu ha arudo kpe ohworho-o.” Aye i dje uduefigbere phia! Ọrẹ imwẹro, imizu enana e vwo ẹhẹn rẹ aye ine vwobọrhọ uvweri-i!

14. Dje oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen oborẹ ọ phiare uvwre ẹgbukpe 1914 fiẹ 1919.

¹⁴ Malachi 3:1-3 ọ ta kpahen ọke na, nọyẹ ẹgbukpe 1914 riẹ ọtonrhọ 1919, re ne ru “emọ i Levi” ra djẹha na fon. (Se yi.) Uvwre ọke ọnana, Jehova Osolobrugwẹ, ro rhiẹ “Ọrovwori urhomẹmro na,” ọrhẹ i Jesu Kristi ro rhiẹ “ohworho rọ kpare iyẹnrẹn ọphọ na,” ni rhiẹ oghwa ẹga ẹhẹn na, nẹ aye i dabu ni ihworho ra ga uvuẹn avwaye. Ọke aye a ghwọghwu aye hin, Jehova no ruru aye fon, nẹ aye i sabu wian ewian erọrọ. Uvuẹn ẹgbukpe 1919, Jehova nọ ha “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwaren na” mwu, nọ hẹrote ihworho yi. (Matt. 24:45) Ihworho Osolobrugwẹ i tiomanu oriẹriẹme i Babylon Rode ne. Nẹ ọke ọrana rhe, nyoma ẹghẹlẹ ọphẹ i Jehova, ihworho buebun ne rhe ọhọre Osolobrugwẹ jeghwai vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Marhẹ oma ọ merhenrẹn ọwan te fọkiẹ ebrurhọ enana! ^[1]

15. Nime ọwan i sabu tiomanu i Babylon Rode, marhẹ ọnọ họbọte ọwan lele?

¹⁵ Marhẹ ọ merhen oma te, re tiomanu Babylon Rode! Omẹdamu Echu ro no ti ogame urhomẹmro nẹ akpọ na, o se fughwẹ ne. Ọrẹn, ọwan i vwa kpare iroro vrẹn oborẹ ọsoriẹ Osolobrugwẹ ọ yẹ ọwan ugbomọphẹ ọnana-a. (2 Cor. 6:1) Buebun ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn, i ji ha uvuẹn ẹga efian. O fori ne dje urhomẹmro na harẹn aye. O fori nẹ ọwan i yẹ aye ọkpọvi. Omarana, no fori na hẹrokele imizu ọwan ọke ahwanren, na ha userhumu rẹn ihworho nẹ aye i vẹnrẹn nẹ Babylon Rode!