Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

Ku jóokʼloʼob tiʼ le Nojoch Babiloniaoʼ

Ku jóokʼloʼob tiʼ le Nojoch Babiloniaoʼ

«In kaajaleʼex, jóokʼeneʼex tiʼ le kaajaʼ.» (APO. 18:4)

KʼAAYOʼOB: 101, 93

1. ¿Bix k-ojéeltik yaan kaʼach u xuʼulul u palitsiltaʼal u kaajal Dios tumen le Nojoch Babiloniaoʼ, yéetel baʼax kʼáatchiʼiloʼob kun núukbil teʼ xookaʼ?

TEʼ XOOK máanoʼ t-kanaj bix úuchik u palitsiltaʼal le cristianoʼob tumen le Nojoch Babiloniaoʼ. U maʼalobileʼ maʼ kun palitsiltbiloʼob mantatsʼiʼ. Lelaʼ k-ojel tumen Dioseʼ u yaʼalmiliʼ tiʼ u kaajal ‹ka jóokʼok tiʼ› le Nojoch Babilonia wa tiʼ tuláakal le religionoʼob maʼatech u kaʼanskoʼob u jaajiloʼ (xok Apocalipsis 18:4). Lelaʼ ku yeʼesikeʼ yaan u kʼuchul u kʼiinil u jáalkʼabtaʼaloʼob. Kex jach taak k-ojéeltik baʼax kʼiin ka jáalkʼabtaʼaboʼobeʼ, yáaxeʼ koʼox ilik k-núukik lelaʼ: «Táanil tiʼ 1914, ¿baʼax tu chʼaʼtuklaj u beetik le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Biblia yaan yil yéetel le Nojoch Babiloniaoʼ? ¿Bix úuchik u tsʼáaik u yóol kʼaʼaytaj le sukuʼunoʼob tu kʼiinil le yáax Guerra Mundialoʼ? ¿Palitsiltaʼaboʼob wa tumen le Nojoch Babilonia tu yoʼolal le baʼaloʼob maʼ maʼalobtak tu beetoʼoboʼ?».

«TSʼOʼOK U LÚUBUL BABILONIA»

2. ¿Baʼax tu chʼaʼtuklaj u beetik le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Bibliaoʼ?

2 Yaʼab años táanil tiʼ u káajal le yáax Guerra Mundialoʼ le sukuʼun Charles Taze Russell yéetel uláakʼ j-Xoknáaloʼob tiʼ le Bibliaoʼ tu tsʼáajoʼob cuentaeʼ le religionoʼob ku yaʼalikubaʼob cristianoʼoboʼ maʼatech u kaʼanskoʼob u jaajil yaan teʼ Bibliaoʼ. Le oʼolaleʼ tu chʼaʼtukloʼob maʼ u yantal mix baʼal u yiloʼob yéetel le religionoʼobaʼ. Tu añoil 1879, le revista Zionʼs Watch Toweroʼ, (bejlaʼeʼ U Pʼíich Tulumil Kanan) tu yaʼaleʼ tuláakal le religionoʼob ku yaʼalikoʼob u noviaʼob Cristo pero ku yáantkoʼob le gobiernooʼ, táakaʼanoʼob ichil le Nojoch Babilonia wa le koʼolel chéen bey u máan ku yaʼalik le Bibliaoʼ (xok Apocalipsis 17:1, 2).

3. ¿Baʼax tu beetaj le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Biblia utiaʼal u yeʼeskoʼob maʼ u kʼáatoʼob mix baʼal yéetel le maʼ jaajil religionoʼoboʼ? (Ilawil le dibujo yaan tu káajbal le xookaʼ.)

3 Le sukuʼunoʼob chúukaʼan u yóoloʼobaʼ u yojloʼobeʼ wa letiʼob ku seguer u tsʼáaikubaʼob tu tséel le religión maʼatech u kaʼansik u jaajiloʼ maʼ kun bendecirtbiloʼob tumen Dios. Le oʼolaleʼ yaʼab tiʼ letiʼobeʼ tu túuxtoʼob cartaʼob tu úuchben iglesiaʼob utiaʼal u yaʼalikoʼob maʼ u kʼáatoʼob seguer táakpajal teʼ tu religionoʼoboʼ. Yanoʼobeʼ tu xokoʼob le cartaʼob utiaʼal ka u yuʼub tuláakal le máaxoʼob yanoʼob teʼ iglesia tuʼux ku binoʼob kaʼachoʼ. Teʼ tuʼuxoʼob maʼ chaʼab u beetkoʼob lelaʼ, le sukuʼunoʼoboʼ tu túuxtoʼob carta tiʼ cada juntúul tiʼ le máaxoʼob ku binoʼob tu úuchben religionoʼoboʼ. Le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Bibliaoʼ jach tu yeʼesoʼob maʼ u kʼáatoʼob mix baʼal u yiloʼob yéetel le religión maʼatech u kaʼansik u jaajiloʼ. Úuch kaʼacheʼ jeʼel tak u kíimsaʼaloʼob wa ka u beetoʼob lelaʼ, chéen baʼaleʼ óoliʼ tu añoil 1870, u gobiernoiloʼob jujunpʼéel luʼumiloʼobeʼ xuʼul u jach áantkoʼob le iglesiaʼob jeʼex u beetkoʼob kaʼachoʼ. Le oʼolaleʼ pʼáateʼ mix máak sajak u tsikbalt baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ yéetel maʼ sajak u yaʼaloʼob baʼax ku kaʼansik le iglesiaʼoboʼ.

4. Tu kʼiiniloʼob le yáax Guerra Mundialoʼ, ¿bix káajik u náachtal u kaajal Dios tiʼ le Nojoch Babiloniaoʼ?

4 Le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Bibliaoʼ tu naʼatoʼob maʼ chéen yaan yéetel ka u tsikbaltoʼob tiʼ u láakʼtsiloʼob, tiʼ u amigoʼob yéetel tiʼ u yéet religioniloʼob maʼ kun seguer u táakpajloʼob ichil le religión maʼ tu kaʼansik u jaajiloʼ. Le oʼolal letiʼobeʼ tu yiloʼob ka ojéeltaʼak tiʼ tuláakal yóokʼol kaabeʼ, le Nojoch Babiloniaoʼ, letiʼe religionoʼob ku keʼetel yéetel juntúul koʼolel chéen bey u máanoʼ. Utiaʼal ka ojéeltaʼakeʼ tu mesil diciembre tiʼ 1917 tak tu káajbal u añoil 1918, le u chan múuchʼ j-Xoknáaloʼob tiʼ le Bibliaoʼ tu tʼoxoʼob 10 millones u pʼéelel tiʼ le tratado «Tsʼoʼok u lúubul Babilonia». Le tratadoaʼ jach tu chíikbesaj baʼax ku kaʼansik le maʼ jaajil religionoʼoboʼ. ¿Máasaʼ lelaʼ tu beetaj u pʼuʼujul u nuuktakil le religionoʼoboʼ? Kex beyoʼ le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Bibliaoʼ maʼ xuʼul u kʼaʼaytajoʼobiʼ. Letiʼobeʼ tu chʼaʼtukloʼob u tsʼáaik u yóoloʼob kʼaʼaytaj yéetel u yuʼubikoʼob ‹u tʼaan Dios bey u gobernanteʼobeʼ, maʼ u tʼaan chéen máakoʼobiʼ› (Bax. 5:29). ¿Baʼax ku yeʼesiktoʼon lelaʼ? Ku yeʼesiktoʼoneʼ tu kʼiiniloʼob le yáax Guerra Mundialoʼ le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ maʼ palitsiltaʼaboʼobiʼ, baʼaxeʼ teʼ kʼiinoʼoboʼ táan u jáalkʼabtaʼaloʼob tiʼ le maʼ jaajil religionoʼ yéetel táan u yáantkoʼob u maasil ka jáalkʼabtaʼakoʼob xan.

KU TSʼÁAIK U YÓOLOʼOB KʼAʼAYTAJ TU KʼIINIL LE YÁAX GUERRA MUNDIALOʼ

5. ¿Baʼaxten k-aʼalik jach kʼaʼaytajnaj le sukuʼunoʼob tu kʼiiniloʼob le yáax Guerra Mundialoʼ?

5 Kaʼacheʼ k-aʼalikeʼ Dioseʼ xuʼul u kʼamik u kaajal tumen pʼíitchaj le kʼaʼaytaj tu beetoʼob le táan le yáax Guerra Mundialoʼ. Le oʼolal k-aʼalik kaʼacheʼ Jéeobaeʼ tu chaʼaj u palitsiltaʼaloʼob tumen le Nojoch Babilonia teʼ kʼiinoʼoboʼ. Chéen baʼaleʼ le sukuʼunoʼob yéetel le kiikoʼob chúukpaj u yóol u meyajtoʼob Jéeoba tu yáamil 1914 tak 1918, ka máan kʼiineʼ tu yaʼaloʼobeʼ, le chan grupo yaan kaʼachoʼ tu beetaj tuláakal le ku páajtal utiaʼal u kʼaʼaytajoʼ. K-naʼatik tubeel le baʼaxoʼob úuch tiʼ le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Biblia teʼ kʼiinoʼoboʼ tsʼoʼok u yáantaj utiaʼal k-maas naʼatik jujunpʼéel baʼaxoʼob ku yaʼalik le Bibliaoʼ.

6, 7. 1) ¿Baʼaxoʼob tu aktáantaj le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Biblia tu kʼiiniloʼob le yáax Guerra Mundialoʼ? 2) ¿Baʼax eʼesik jach tu tsʼáaj u yóoloʼob kʼaʼaytaj?

6 Tu kʼiiniloʼob le yáax Guerra Mundialoʼ le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Bibliaoʼ jach u tsʼaamaj u yóoloʼob kʼaʼaytaj. Chéen baʼaleʼ yaʼab baʼaloʼob xan tu aktáantoʼob, koʼox ilik kaʼapʼéeliʼ. Yáaxeʼ le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Bibliaoʼ maʼ suuk u kʼaʼaytajoʼob chéen yéetel le Bibliaoʼ. Baʼaxeʼ letiʼobeʼ chéen ku tʼoxkoʼob kaʼach libroʼob yéetel uláakʼ publicacionoʼob utiaʼal u kanik u jaajil le máakoʼoboʼ. Le oʼolaleʼ le ka prohibirtaʼab tumen le gobierno le libro The Finished Mystery (El misterio terminado), tu káajbal u añoil 1918, yaʼab tiʼ le sukuʼunoʼoboʼ talamchaj u kʼaʼaytajoʼob. Uláakʼ baʼax tu aktáantoʼobeʼ letiʼe kʼaakʼas seʼen ku kʼaabaʼtik gripe española anchaj teʼ añooʼ. Le kʼojaʼanilaʼ jach pakʼbeʼen le oʼolal talamchaj u viajar le sukuʼunoʼob utiaʼal u kʼaʼaytajoʼoboʼ. Kex beyoʼ le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Bibliaoʼ tu beetoʼob tuláakal le ku páajtal utiaʼal u kʼaʼaytajoʼob.

Le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Bibliaoʼ tu tsʼáaj u yóoloʼob kʼaʼaytaj (Ilawil xóotʼol 6 yéetel 7)

7 Tu añoil 1914, le u chan múuchʼ j-Xoknáaloʼob tiʼ le Bibliaoʼ tu tsʼáajoʼob chaʼantbil le «Foto-Drama de la Creacionoʼ». Teʼ «Foto-Dramaoʼ» ku chíikpajal kaʼach dibujoʼob yéetel u xóoxotʼal videoʼob ku yuʼubaʼal u tʼaaniloʼob, lelaʼ junpʼéel baʼal túumben teʼ kʼiinoʼoboʼ. Ku yeʼesik le baʼax úuch desde ka beetaʼab Adanoʼ tak le ken tsʼoʼokok u reinar Cristooʼ. Teʼ año jeʼeloʼ chaʼantaʼab tumen maas tiʼ nueve millones máakoʼob. Lelaʼ maas ke tiʼ le bukaʼaj u j-jaajkunajoʼob Jéeoba yaan teʼ kʼiinoʼobaʼ. Tu añoil 1916 xaneʼ tu luʼumil Estados Unidoseʼ maas tiʼ 809,000 máakoʼob binoʼob u yuʼuboʼob le discursoʼob ku máansaʼaloʼoboʼ, yéetel tu añoil 1918, tu chukaj óoliʼ 950,000. ¿Máasaʼ lelaʼ ku yeʼesik tu tsʼáaj u yóol le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Biblia kʼaʼaytajoʼ?

8. ¿Baʼax beetaʼab utiaʼal u líiʼsaʼal u yóol le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Bibliaoʼ?

8 Tu kʼiiniloʼob le yáax Guerra Mundialoʼ tu tsʼáaj u yóoloʼob utiaʼal u beetkoʼob uláakʼ publicacionoʼob yéetel utiaʼal u líiʼskoʼob u yóol tuláakal le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Bibliaoʼ. Le áantaj tsʼaʼabtiʼobaʼ tu beetaj maʼ u xuʼulul u kʼaʼaytajoʼob. Richard H. Barber, juntúul sukuʼun jach tu tsʼáaj u yóol kʼaʼaytajeʼ, tu yaʼalaj: «T-ilaj u seguer u xíimbaltaʼal le múuchʼuliloʼob tumen jujuntúul superintendenteʼoboʼ, t-ilaj xan maʼ u xuʼulul u jóokʼol le revista U Pʼíich Tulumil Kananoʼ. Tsʼoʼoleʼ t-túuxtaj xan tu luʼumil Canadá tuʼux prohibirtaʼan kaʼachi». Le sukuʼunaʼ, ku yaʼalik xan: «Anchajten u privilegioil in túuxtik jujunpʼéel mejen libroʼob The Finished Mystery tiʼ jujuntúul sukuʼunoʼoboʼ tumen toʼok u tiaʼaloʼobiʼ. Le sukuʼun Rutherfordoʼ tu yaʼalajtoʼon ka k-il u beetaʼal asambleaʼob tiʼ jujunpʼéel kaajoʼob yaan tu chikʼinil Estados Unidos yéetel tu yaʼalaj ka k-túuxt sukuʼunoʼob discursar utiaʼal u líiʼskoʼob u yóol le sukuʼunoʼoboʼ».

YAAN BAʼALOʼOB UNAJ U KʼEʼEXEL

9. 1) Le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Bibliaoʼ, ¿baʼaxten kʼaʼabéetchaj u kʼexkoʼob jujunpʼéel baʼaloʼob? 2) Kex unaj kaʼach u kʼexkoʼob bix u tuukuloʼobeʼ, ¿baʼax maʼ tu páajtal u yaʼalaʼal?

9 Le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Bibliaoʼ yaan jujunpʼéel baʼaloʼob unaj u kʼexkoʼob tiʼ bix u kuxtaloʼob. Letiʼobeʼ maʼ u naʼatoʼob kaʼach jach baʼax u kʼáat u yaʼal le Biblia ken u yaʼal unaj u yuʼubikoʼob u tʼaan le gobiernooʼ (Rom. 13:1). Letiʼobeʼ yaan horaeʼ táakpajoʼob tiʼ baʼaxoʼob yaan yil yéetel le guerraoʼ. Jeʼex le ka tu yaʼalaj u presidenteil Estados Unidos ka orarnak le máakoʼob tu kʼiinil 30 tiʼ mayo tiʼ 1918, utiaʼal bin u yantal jeetsʼelileʼ, le revista U Pʼíich Tulumil Kananoʼ tu yaʼalaj tiʼ le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Biblia ka orarnakoʼob xanoʼ. Yaan sukuʼunoʼobeʼ tu tsʼáajoʼob taakʼin utiaʼal le guerraoʼ yéetel uláakʼoʼobeʼ tu beetubaʼob soldadoʼob yéetel binoʼob baʼateʼel. Chéen baʼaleʼ kex unaj kaʼach u kʼexkoʼob le bix u tuukuloʼobaʼ, maʼ tu páajtal u yaʼalaʼal wa lelaʼ letiʼe baʼax beet u palitsiltaʼaloʼob tumen le Nojoch Babiloniaoʼ. Tu kʼiiniloʼob le guerraoʼ letiʼobeʼ óoliʼ mix baʼal yaan u yiloʼob yéetel le religionoʼob maʼatech u kaʼanskoʼob u jaajiloʼ (xok Lucas 12:47, 48).

10. Le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Bibliaoʼ, ¿bix tu yeʼesoʼob tsiikil tiʼ le kuxtaloʼ?

10 Kex maʼ u jach naʼatoʼob tubeel wa maʼ unaj u táakpajloʼob tiʼ guerraeʼ, u yojloʼobeʼ maʼ unaj u kíimskoʼob u yéet máakiliʼ. Tak le sukuʼunoʼob tu beetubaʼob soldadoʼob binoʼob baʼateloʼ maʼ tu yóotoʼob u kíimsoʼob u yéet máakiloʼobiʼ. Yoʼolal lelaʼ yanoʼobeʼ tsʼaʼaboʼob jach tu táan le baʼateʼel utiaʼal ka kíimsaʼakoʼoboʼ.

11. ¿Baʼax óotaʼab beetbil tiʼ le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Biblia le ka ilaʼab maʼ baʼatelnajoʼob teʼ guerraoʼ?

11 Le Kʼaasilbaʼaloʼ pʼuʼuj ka tu yilaj chúukaʼan u yóol le sukuʼunoʼoboʼ. Le oʼolaleʼ tu yilaj u yantal leyoʼob utiaʼal u beetaʼal u muʼyajoʼob (Sal. 94:20). James Franklin Bell, juntúul u nojchil u soldadoiloʼob Estados Unidoseʼ tu yaʼalaj tiʼ le sukuʼun Rutherford yéetel tiʼ le sukuʼun Van Amburghoʼ, le gobiernooʼ táan kaʼach u yilik u tsʼáaik junpʼéel ley ka u yaʼal unaj u kíimsaʼal le máaxoʼob maʼ tu yóotkoʼob baʼateʼel teʼ guerraoʼ. Letiʼ kaʼacheʼ maases tu yaʼalaj tu yoʼolal le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Bibliaoʼ. Le máakaʼ pʼujaʼan ka tu yaʼalaj tiʼ le sukuʼun Rutherfordoʼ: «Le leyaʼ maʼ béeychajiʼ tumen maʼ aprobartaʼab tumen Wilson [u presidenteil Estados Unidosiʼ]; chéen baʼaleʼ k-ojel bix jeʼel a lúubleʼex t-kʼabeʼ yéetel yaan k-beetik».

12, 13. 1) ¿Baʼaxten kʼaʼal cárcel ocho u túulal sukuʼunoʼob? 2) Le úuchik u kʼaʼalaloʼoboʼ, ¿tu beetaj wa u chʼaʼikoʼob saajkil? Tsole.

12 Le gobiernooʼ ka máan kʼiineʼ tu yilaj bix jeʼel u lúubul tu kʼab le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Bibliaoʼ. Le sukuʼun Rutherford, le sukuʼun Van Amburgh yéetel uláakʼ seis tiʼ le máaxoʼob nuʼuktik le Sociedad Watch Toweroʼ kʼaʼaloʼob cárcel. Le máak juzgartoʼoboʼ tu yaʼaleʼ le sukuʼunoʼobaʼ maas sajbeʼentsiloʼob ke tiʼ yaʼab soldadoʼob alemanoʼob. Letiʼeʼ tu yaʼaleʼ yéetel le baʼax tu beetoʼobaʼ tu ofendertoʼob le gobiernooʼ, le soldadoʼoboʼ bey xan le jejeláas religionoʼoboʼ. Yéetel tu yaʼaleʼ unaj u castigartaʼaloʼob. Yoʼolal lelaʼ le ocho j-Xoknáaloʼob tiʼ le Bibliaoʼ túuxtaʼaboʼob tu carcelil Atlanta (Georgia, Estados Unidos) utiaʼal u beetaʼal u sen meyajoʼob. Chéen baʼaleʼ le ka tsʼoʼok le guerraoʼ letiʼobeʼ chaʼaboʼob tu kaʼatéen.

13 Le sukuʼunoʼobaʼ kex kʼalaʼanoʼobeʼ tu tsʼáaj u yóol u beetoʼob baʼax ku yaʼalik le Biblia jeʼex u naʼatkoʼoboʼ. ¿Bix k-ojéeltik bey tu beetiloʼoboʼ? Letiʼobeʼ tu tsʼíibtoʼob junpʼéel carta tiʼ u presidenteil Estados Unidos, teʼ cartaoʼ tu yaʼaloʼobeʼ u kʼáatoʼob ka chaʼabkoʼob. Tu yaʼaloʼob xaneʼ tsʼoʼok u kankoʼob teʼ Biblia maʼ unaj u kíimskoʼob u yéet máakiloʼobiʼ, le oʼolaleʼ juntúul máax tsʼoʼok u kʼubik u kuxtal tiʼ Dios yéetel ken tsʼoʼokok ku bin tu contraeʼ, ku xuʼulul u kʼaʼamal tumen Dios yéetel yaan u xuʼulsaʼal. Tu tsoloʼob xaneʼ lelaʼ letiʼe baʼax beetik maʼ u kíimskoʼob u yéet máakiloʼoboʼ. ¿Máasaʼ maʼ sajakchajoʼob u yaʼalikoʼob tiʼ le presidente le baʼax ku creertikoʼoboʼ? Jeʼex k-ilkoʼ le sukuʼunoʼobaʼ jach tu chʼaʼtukloʼob u beetkoʼob baʼax u kʼáat Jéeoba.

KU JÁALKʼABTAʼAL U KAAJAL DIOS

14. Le Bibliaoʼ, ¿bix u tsolik le baʼax úuch tu añoil 1914 tak tu káajbal 1919?

14 Malaquías 3:1-3 (xoke), ku tʼaan tiʼ le baʼax úuch tiʼ le j-Xoknáaloʼob tiʼ le Biblia tu yáamil 1914 tak tu káajbal 1919. Jéeoba, «u yuumil tuláakal páajtalil», bey xan Jesucristo, «u bisaj tʼaanil le núuptʼaan[oʼ]» taal u yutskíint bix yanil ‹u chʼiʼibal Leví› wa le sukuʼunoʼob yéeyaʼanoʼoboʼ. Le ka tsʼoʼok u limpiokíintaʼal u adoracionoʼobeʼ tsʼaʼabtiʼob junpʼéel túumben meyaj. Tu añoil 1919, Jesuseʼ tu yéeyaj le «palitsil chúukaʼan u yóol yéetel yaan u naʼat[oʼ]», letiʼobeʼ yaan kaʼach u nuʼuktikoʼob yéetel u kaʼanskoʼob tuláakal le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ (Mat. 24:45). Bey úuchik u jáalkʼabtaʼal u kaajal Dios tiʼ le Nojoch Babiloniaoʼ. Desde teʼ kʼiin jeʼeloʼ letiʼobeʼ tsʼoʼok u yilik u maas kaanbaloʼob tiʼ le baʼax u kʼáat Dios ka u beetoʼoboʼ yéetel tsʼoʼok u maas yaabiltikoʼob. ¡U kaajal Jéeobaeʼ jach kiʼimak u yóol yoʼolal le bendicionoʼob tsʼoʼok u kʼamkoʼ! [1]

15. ¿Baʼax unaj k-beetik wa tsʼoʼok k-jáalkʼabtaʼal tiʼ le Nojoch Babiloniaoʼ?

15 ¿Máasaʼ jach kiʼimak k-óol tumen tsʼoʼok k-jáalkʼabtaʼal tiʼ le Nojoch Babiloniaoʼ? Satanaseʼ mix bikʼin kun béeytal u xuʼulsik tiʼ le jaajil adoracionoʼ. Chéen baʼaleʼ maʼ unaj u tuʼubultoʼon baʼaxten tu jáalkʼabtoʼon Jéeobaiʼ. Letiʼeʼ u kʼáat ka u salvartuba tuláakal máak (2 Cor. 6:1). Le maʼ jaajil religionoʼoboʼ láayliʼ u palitsiltmaj u millonesil máakoʼob uts u puksiʼikʼaloʼobeʼ, le oʼolal toʼoneʼ unaj k-áantkoʼob utiaʼal ka jáalkʼabtaʼakoʼob. Jeʼex le sukuʼunoʼob úuchjeakil maʼ tu chʼaʼajoʼob saajkil u yáantkoʼob le máakoʼoboʼ, toʼon xaneʼ maʼ unaj k-chʼaʼik saajkiliʼ.

^ [1] (xóotʼol 14) Tiʼ yaʼab baʼax chíikaʼan le baʼax úuch tiʼ le judíoʼob bisaʼaboʼob Babilonia yéetel le baʼax úuch tiʼ le cristianoʼob le ka káaj u yantal le apostataʼoboʼ. Chéen baʼaleʼ leloʼ maʼ u kʼáat u yaʼal wa le úuchik u bisaʼal le judíoʼob Babiloniaoʼ tu chíikbesaj le baʼax úuch tiʼ le sukuʼunoʼob yéeyaʼanoʼoboʼ, le oʼolaleʼ maʼ unaj k-chʼíikil k-kaxt tiʼ baʼax chíikaʼan tuláakal le baʼax úuch tiʼ le judíoʼoboʼ yéetel tiʼ le cristianoʼoboʼ. Le kaʼapʼéel baʼaloʼobaʼ maʼ igualoʼobiʼ. Le judíoʼoboʼ tu máansoʼob 70 años Babilonia chéen baʼaleʼ le cristianoʼoboʼ maas xáanchaj palitsiltaʼanoʼob tumen le Nojoch Babiloniaoʼ.