Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Mai ‵Tou Fale Tusi

“Tino Talai o te Malo i Peletania—Ala Mai!!”

“Tino Talai o te Malo i Peletania—Ala Mai!!”

A TE kalaga tenā ne vau pelā me se kalaga tāua kae se manakoga fakavave: “Tino Talai o te Malo i Peletania​—Ala Mai!!” (Informant, * Tesema 1937, lomigā i Lotona) Ne faka‵soko atu te ulutala penei: “E Seai se Gasolo ki Mua i Loto i te Sefulu Tausaga.” E fakatalitonu mai i te itulau muamua o te lipoti e uiga ki ‵tou galuega i loto i te sefulu tausaga mai te 1928 ki te 1937.

E MATA, E TŌ TOKOUKE A PAENIA?

Kaia ko sē gasolo ki mua te galuega talai i Peletania? Ko “seai se loto finafinau” e lavea atu i fakapotopotoga kae tau‵tali ki faifaiga masani kolā ne fai i aso mua.

E se gata i ei, ko oti ne fai mai te ofisa i te laumua me mafai fua o fakaga‵lue e 200 paenia kae ka ga‵lue i koga talai ‵mao kae ko sē ga‵lue fakatasi mo te fakapotopotoga. Tela la, ne fai atu ne te ofisa i te laumua ki a latou kolā ka ga‵lue faka-paenia me ko se lava te koga ke talai ei latou i Lotona kae ne fakamalosi atu ki a latou ke olo o tavini atu i nisi fenua o Eulopa. Ko oko loa i te gali te olotou fakaakoakoga, se aofaki lasi o paenia ne tiaki ne latou a Peletania ke ga‵lue i fenua e pelā mo Falani, faitalia te foliki io me ko te seai se iloa i te ‵gana.

“SE KALAGA KE GASUE”

I te tausaga 1937 i mataupu i te Informant e fakaasi mai ei a fakamoemoega tai faigata mo te tausaga 1938 : Tasi miliona a itula! E mafai o fakataunu te fakamoemoega tenei māfai a tino talai e fakamāumāu e 15 itula i te masina kae mo paenia e 110 a itula. Ne aofia i fakatokaga ki te potukau talai ke maua e 5 itula i te aso mo te ‵saga atu ki te faiga ‵toe asiga i te afiafi maise loa i loto i te vaiaso.

E ga‵lue malosi kae loto finafinau a paenia i te ‵saga tonu atu ki te olotou galuega talai

A te faiga ki te fakamalo‵siga ke fakafou te vaega taviniga tenei i te galuega talai ne fakafia‵fia ki tino e tokouke. “Se kalaga mai te laumua telā e ‵tau o ga‵sue fakava‵ve, kae ko leva ne faka‵tali te tokoukega o matou ki ei kae ne maua ei a ikuga ‵gali,” e masaua ne Hilda Padgett. * Ne lipoti mai a te tuagane ko E. F. Wallis, penei: “E gali ‵ki te manatu ki te lima itula i te aso! Kae mata ka sili atu te fiafia moi fai ne fakamaumau ne aso kātoa i te taviniga i te Aliki? . . . E mafai o fi‵ta te foitino, kaese galuega fakafiafia eiloa!” A te talavou ko Stephen Miller ne maua ne ia te lagonaga ke fakava‵vave te galuega kae ne saga atu foki fakavave a ia ki ei. Ne manako a ia ke fai te galuega koi maua se avanoaga! E masaua ne ia te tokouke o tino talai mo olotou pasika takivae e ga‵lue i aso katoa i te galuega talai kae i fakaafi‵afi i tau o aso ‵vela e mafai o olo atu o fakatagi a lāuga i fale o tino. Ne loto finafinau latou o māti mo laupapa faka‵pa kae talai i auala mai te tufatufaga o mekesini.

Ne fakapula mai ne te Informant se fakapulaga fou: “E manakogina se kautau paenia e toko 1,000.” A te faifaiga ki te koga talai fou e fakauiga penei, ko sē ga‵lue faka‵tea a paenia mai te fakapotopotoga kae ko ga‵lue fakatasi, mai te ‵lago atu kae fakamalosi atu latou. “Ne ‵saga atu a taina e tokouke ki te kalaga tenā ke paenia latou,” e masaua ne Joyce Ellis (tena sainaga mua ko Barber). “E tiga eiloa ko 13 fua oku tausaga i te taimi tenā,” ne fai mai a ia, “kae tenā eiloa te mea e manako au o fai; Au ne manako ke Paenia.” Ne taunu tena fakamoemoega i a Iulai 1940, i te taimi ko 15 ei oku tausaga. A Peter, telā ne avaga fakamuli mo Joyce, ne lagona foki ne ia te kalaga ke “Ala Mai” telā ne fakamalosi atu ki a ia “ke mafaufau ke paenia.” I a Iuni 1940, i te taimi ko 17 ei ana tausaga, ne malaga atu i tena pasika takivae i te 65 maila (105 km) ki Scarborough ko te koga fou ke galue ei faka-paenia.

Ne loto fia‵fia Cyril mo Kitty Johnson ke paenia foki. Ne fakaiku aka ne laua ke ‵togi ki tua te lā fale mo kope ke fesoasoani atu ki te lā galuega faka-paenia. Ne tiaki ne Cyril tena galuega ‵togi, kae i loto i se masina ko kamata laua o paenia. Ne masaua ne ia: “Ne loto talitonu māua me mafai ne māua o fai te mea tenei. Ne fai ne māua mo te loto fia‵fia mo te loto malie.”

KO MAUA A FALE O PAENIA

Ona ko te aofaki o paenia ko gasolo o tokouke,a taina kolā e fai ne latou te takitakiga ne ‵sala ne latou a auala ke tausi atu ki kautau tokouke konā. A Jim Carr ne tavini atu e pelā se ovasia o te fenua i te tausaga 1938, ne fakalogo ki te manatu tenā ke ‵sala a fale mo paenia i fa‵kai lasi. Ne fakamalosi ke ga‵lue kae ‵nofo tasi a paenia i potukau, ke sē uke a tupe e fakamāumāu. I Sheffield, ne ‵nofo latou i se fale ‵togi kae lasi ‵ki, kae e tausi ne se taina telā takitaki ne ia latou. A fakapotopotoga i olotou fa‵kai ne fesoasoani atu i mea tau tupe kae ne fakameaalofa atu a meafale ki a latou. Ne masaua ne Jim: “A tino katoa ne ga‵lue ke manuia.” E tokosefulu a paenia ga‵lue malosi ne ‵nofo atu i konā, kae tausi atu latou ke malosi i te feitu faka-te-agaga. “I taeao katoa koi tuai o fai te inuga tī e sau‵tala sale ki te tusi siki mō te aso,” kae ko “paenia e olo faeloa i aso katoa ki olotou koga talai i loto i te fakai.”

E tokouke a paenia ‵fou ne olo o talai i Peletania

E ‵pau eiloa te ‵saga atu o paenia mo tino talai ki te kalaga, ke taunu te olotou fakamoemoega ke maua e tasi te miliona o itula i te tausaga ko te 1938. Ne fakaasi mai i te lipoti me ne gasolo ki mua te olotou galuega talai i vaega kese‵kese. I se lima tausaga e toetiti e fakatolu taimi te uke o tino talai i Peletania. A te faifaiga i te koga talai fou ne fakamalosi ne ia tino o Ieova ke tumau ke fakafesagai atu ki taimi faiga‵ta o taua kolā ka tupu i tausaga fakamuli.

I te pili mai o te taua o te Atua ko Amaketo, ko toe kamata o gasolo ki luga a te aofaki o paenia i Peletania. Ko isi foki se aofaki fou o paenia i te sefulu tausaga ko ‵teka, telā ne oko ki te 13,224 i a Oketopa 2015. E iloa faka‵lei ne paenia konei i te galuega faka-paenia se tasi o auala e fakaaoga faka‵lei i ei olotou olaga.

^ pala. 3 Ne ‵taku fakamuli ki te ‵Tou Galuega Talai.

^ pala. 9 The Watchtower i a Oketopa 1, 1995, itu. 19-24, e maua ei te tala ‵tonu o te tuagane ko  Padgett.