1, 2. Dje oborẹ ọsoriẹ urhebro ọ ghanren.

CRISTINA rọ ha ẹgbukpe 18, ^[1] ọ tare: “Eri vwiẹre mẹ i vwe kwe jiri mẹ-ẹ, ọrẹn aye e phien mẹ ọke ephian. Ẹmro aye ọ da mẹ omamọ. Aye e se mẹ ọmọvwerhe, aye a ji ta mẹ taghene mie rhe emru owuorowu-u, aye a ji ta taghene mi duoma phan. Ni mia viẹ ọke ephian, mi vwa rha guọlọ tẹmro rẹn aye ghwomara-an. Ni mie ni omamẹ taghene mie fiemru-u.” Marhẹ akpenyerẹn ono rhirhiẹ orhianẹ o vwo ohworho rọ ha urhebro ọrhẹ ujiri phia-a?

² Ọrẹn, urhebro o rhomurun omamọ. Rubén nọ tare: “Mia damoma mi ne je ni omamẹ sakamu ẹgbukpe buebun ne. Ọrẹn, ẹdẹ owu ri mie lele ọkpako ukoko owu riẹ aghwoghwo, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene mi mwuomarhọ. Ọkpako na nọ dabu kerhọ mẹ, ọke mia ta ẹhẹn mẹ riẹn. Nọ karorhọ mẹ oborẹ mia damoma te. Nọ jeghwai karorhọ mẹ kpahen ẹmro i Jesu, rọ tare taghene ọwan i ghanren ghwẹ efen ekokamo. O te ẹhẹn mẹ ọke ephian mie roro kpahen ekete i Baibol ọrana. Ẹmro ọkpako na ọ ghini sa mẹ erhumu.”—Matt. 10:31.

3. (a) Me yẹ ọnyikọ Paul ọ ta kpahen urhebro? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Ọwan i vwe jenẹ o gbe ọwan unu taghene i Baibol na ọ hunute  ọghanromẹ ra na ha urhebro phia-a. Ọnyikọ Paul nọ ya vwe Ilele Kristi ra djẹ i Hebrew: “Imizu, are i kẹnoma neneyo are i je rhe vwo ẹhẹn ọkon ro vwo vwo esegburhomẹmro nyoma are ine tioma ha nẹ Osolobrugwẹ ro nyerẹn na; ọrẹn are i rha ha urhebro rẹn owuowọnwan kẹdẹkẹdẹ, . . . neneyo are i je rhe rhiẹ ọludu nyoma omẹgbanhon ọphiẹrhọ ọrẹ ọdandan.” (Heb. 3:12, 13) Wu rha karorhọ ọke ra yọ urhebro ro te ruo ẹhẹn, wu ne rhe oborẹ ọ ghanren te ra na ha urhebro rẹn owuowọnwan. Omarana, jene roro kpahen enọ enana: Mesoriẹ urhebro ọ ghanren? Me yẹ ọwan ina sabu yono nẹ izede i Jehova, Jesu, ọrhẹ i Paul i ha urhebro rẹn awọrọ lele? Marhẹ ọwan ine ru sabu ha urhebro ro mwidjẹn phia?

4. Ayọmo yi guọlọ urhebro ọrhẹ ujiri, ọrẹn mesoriẹ urhebro ọ kanren inyenana?

⁴ Ọwan ephian i guọlọ urhebro. Maido ọke ọwan a ghwanran ne. Oyono owu re se Timothy Evans nọ tare: “Emọvwerhe i guọlọ urhebro ọrhẹ ujiri jerẹ oborẹ ewawọ i guọlọ ame. Urhebro ọ lẹrhẹ oma merhen emọ.” Ọrẹn, rẹ ọwan e nyerẹn uvuẹn ẹdẹ ri koba na, ihworho ne vwo ẹguọlọ omayen ọvo, aye i vwa ji damerhọ awọrọ-ọ, omarana, ihworho ra ha urhebro phia, e rhe bu-un. (2 Tim. 3:1-5) Emiọmọ ezẹko i vwe jiri emọ aye-e, nime ọsẹ ọrhẹ izu aye e ji jiri aye-e. A vwa kpẹmẹ ihworho buebun ra hare iruo-o, omarana, aye ne brenu nime e vwe jiri aye ekete iruo aye-e.

5. Me yẹ urhebro o sekpahen?

⁵ Urhebro o sekpahen ọrẹ ana kpẹmẹ ohworho fọkiẹ oborẹ ọ dabu ru. Ọwan ina sabu ha urhebro rẹn awọrọ, nyoma ana ta rẹn aye taghene aye i vwo omamọ iruemru yanghene nyoma ana ha “urhebro bọrọbọrọ rẹn ihworho rẹ ẹhẹn aye o seriotọre.” (1 Thess. 5:14) Uvuẹn i Greek, “urhebro” o mevirhọ uruemru “re se ohworho te oma.” Rẹ ọwan rhẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko na a gba ga i Jehova kugbe na, ọwan i vwo uphẹn ra na tẹmro rọ nọ ha urhebro rẹn awọrọ. (Se Ecclesiastes 4:9, 10.) Uphẹn orho rhiefirhọ, ọwan a ta rẹn awọrọ oborẹ ọsoriẹ ọwan e vwo ẹguọlọ kpahen aye? A ki kpahenrhọ onọ ọrana, jene roro kpahen isẹ ọnana: “Ẹmro ra tare ọke ro fori, marhẹ o rhomu te!”—Prov. 15:23.

6. Mesoriẹ i Dẹbolo ọ guọlọ taghene ẹhẹn ọwan o seriotọre? Dje udje yi.

⁶ Echu ro rhiẹ i Dẹbolo, ọ guọlọre taghene ẹhẹn ọwan o seriotọre, nime o rheri taghene ọrana ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan vwiẹlẹ izede ọrẹ ẹhẹn ọrhẹ izede erọrọ. Proverbs 24:10 ọrhọ ta: “Ẹhẹn ọnọ orho seriotọre uvuẹn ẹdẹ ọrẹ ukpokpogho, omẹgbanhon ọnọ nẹ ono riotọre.” Echu ọ damoma rọ nọ ha ukpokpogho buebun ọrhẹ ẹkparehaso lẹrhẹ ẹhẹn i Job seriotọre, ọrẹn o fikparobọ-ọ. (Job 2:3; 22:3; 27:5) Ọwan ina sabu wọnrọn haso ẹkparehaso i Dẹbolo, nyoma ọwan ina ha urhebro rẹn ekrun ọwan ọrhẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko na. Ọnana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan sabu ru oghwa ọwan ọrhẹ Aghwẹlẹ Uvie na rhiẹ ekete ra na sabu mẹrẹn omefuon ọrhẹ aghọghọ.

7, 8. (a) Me yo djerie phia taghene i Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni urhebro? (b) Marhẹ emiọmọ ine ru sabu hẹrokele udje i Jehova? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁷ Jehova. Ọbo ijoro na nọ tare: “Jehova ọ kẹrẹ ihworho rẹ ẹhẹn aye o seriotọre; o simi ihworho rẹ ẹhẹn aye ọ ghwọghọre.” (Ps. 34:18) Ọke ofẹn o mwu i Jeremiah, ẹhẹn yen no seriotọre, Jehova nọ bọn riẹn gbanhon. (Jer. 1:6-10)  Gbe roro kpahen oborẹ oma o ru ọmẹraro Daniel, ọke Osolobrugwẹ o dje ọmakashe vwe yi, nọ bọn yen gbanhon. Ọmakashe ọrana no se i Daniel “ohworho rọ ghanren omamọ.” (Dan. 10:8, 11, 18, 19) Wu na ji sabu ha urhebro rẹn ighwoghwẹmro, ekobaro, imizu ehworhare ọrhẹ emẹse rẹ ẹhẹn aye o seriotọre?

⁸ Osolobrugwẹ o roro taghene nime ọye ọrhẹ i Jesu i wian kugbe ẹgbukpe buebun ne, orho vwo oborẹ ọsoriẹ ono jirie jeghwai ha urhebro riẹn ọke rọ ha uvuẹn otọrakpọ na-a. Ukpomaran, uvuẹn erhirhiẹ eva, Jesu no rhon uvwele Ọsẹ ye rọ tare: “Ọnana Ọmọ mẹ mi vwo ẹguọlọ kpahen, ọrẹ mi djẹha na.” (Matt. 3:17; 17:5) Omarana, Osolobrugwẹ no jiri Jesu jeghwai yẹ ye imwẹro taghene ọ damoma. O vwo ẹfro-o, ẹmro erana ri Jesu o rhonrin na, ọ lẹrheriẹ gbanhon uvwre ọke ọ tuẹn owian aghwoghwo na rhọ ọrhẹ ehion akpenyerẹn yen uvuẹn otọrakpọ na. Jehova ọ jeghwai dje ọmakashe no ru i Jesu gbanhon ọke rọ ha erhirhiẹ omiamiamo uvuẹn ason o ki hwu. (Luke 22:43) Orhianẹ ọwan emiọmọ, o fori nẹ ọwan i hẹrokele udje i Jehova nyoma ana ha urhebro rẹn emọ ọwan jeghwai jiri aye, aye i rha dabu ru emru. O fori nẹ ọwan i hobọtua aye, aye i rha dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ọdamuni uvuẹn isukuru.

9. Me yẹ ọwan ina sabu yono nẹ oborẹ i Jesu o nyerẹnren rhẹ inyikọ ye?

⁹ Jesu. Uvuẹn ason ri Jesu ọ ha ẹkarorhọ uhwu ọnẹyen mwu, ọ mẹrẹnvwrurhe taghene inyikọ ye a kparoma. Jesu nọ homariotọre ghwe aghwẹ aye, ọrẹn, aye a ji frẹfro kpahen ohworho rọ maido usuẹn aye; owu usuẹn aye re se i Peter o vwo uruemru rọ hẹroso omayen phan. (Luke 22:24, 33, 34) Ọrẹn, Jesu o jiri inyikọ ye nime aye i tigban yen ọke rọ ha uvuẹn erhirhiẹ ukpokpogho. Ọ tare taghene aye ine ru ewian ri do ghwẹ ọnẹyen, nọ jeghwai yẹ aye imwẹro taghene Osolobrugwẹ o vwo ẹguọlọ okokodo kpahen aye. (Luke 22:28; John 14:12; 16:27) Ọwan ina sabu nọ oma ọwan, ‘Ukperẹ mi na tẹnrovi ekete emọ mẹ ọrhẹ awọrọ e seriotọre, orho fo mi hẹrokele i Jesu nyoma mi ne jiri aye fọkiẹ oborẹ aye i dabu ru?’

10, 11. Marhẹ ọnyikọ Paul o ru djephia taghene o fori na ha urhebro rẹn awọrọ?

¹⁰ Ọnyikọ Paul. Uvuẹn ileta i Paul ọ ya vwe Ilele Kristi, ọ dabu jiri aye omamọ. Uvwre ẹgbukpe buebun, o lele ezẹko usuẹn aye riẹ ekete sansan, nọ dabu rhe ekete aye e seriotọre, udabọ ọrana, ọ ta omamọ ẹmro kpahen aye. Jerẹ udje, Paul ọ tare taghene i Timothy, “ọmọ rẹ ọye o vwo ẹguọlọ kpahen rọ jeghwai hẹroso uvuẹn Ọrovwori na,” ọye jeghwai ohworho rọ dabu hẹrote Ilele Kristi ri ha uvuẹn ukoko na. (1 Cor. 4:17; Phil. 2:19, 20) Ọnyikọ Paul o jiri Titus harẹn imizu ri ha uvuẹn ukoko i Corinth taghene ọye ‘ugbehian yen ro lelie wian fọkiẹ erhumu aye.ʼ (2 Cor. 8:23) O vwo ẹfro-o, ẹmro erana i dabu bọn i Timothy ọrhẹ i Titus gbanhon rẹ aye e rhe oborẹ i Paul o roro kpahen aye!

¹¹ Paul ọrhẹ i Barnabas i fi arhọ aye rhẹ imwofẹn ọke aye a ghwẹrioma riẹ ekete ra kparehaso aye. Jerẹ udje, udabọ ẹkparehaso ọgbogbanhon rẹ aye i dẹrughwaroghwu uvuẹn Lystra, aye i ghwẹrioma riẹ avwaye neneyo aye i sabu ha urhebro rẹn idibo ekpokpọ nẹ aye i vwo esegburhomẹmro. (Acts 14:19-22) Uvuẹn Ephesus, Paul ọ dẹrughwaroghwu otu ra tuekwẹre. Acts 20:1, 2 nọ tare: “Ọke rẹ ozighi na o riotọre ne, Paul no se inyikọ na, ọke rọ ha urhebro rẹn aye jeghwai mroma aye hin, no riẹ i Macedonia. Ọke rọ nyavrẹn ẹkwotọre erana jeghwai yẹ aye ẹmro urhebro hin, no te i Greece.” Itiọrurhomẹmro, Paul ọ ha ukẹro ọghoghanren ni urhebro.

12. Marhẹ yẹ uyono ukoko na o ru sa ọwan erhumu ha urhebro phia harẹn owuowọnwan?

¹² Jehova ọ guọlọre nẹ ọwan i riẹ uyono ọke ephian, nime ọwan ina sabu ha urhebro rẹn owuowọnwan avwaye. (Se Hebrews 10:24, 25.) Jerẹ idibo i Jesu erukaro na, ọwan a vwoma neneyo ọwan i sabu yono jeghwai ha urhebro rẹn owuowọnwan. (1 Cor. 14:31) Cristina ra hunute oberun na, nọ tare: “Oborẹ mi mai vwo ẹguọlọ kpahen uvuẹn uyono ukoko na yẹ, ẹguọlọ ọrhẹ urhebro re mia mẹrẹn ekete avwaye. Ọkezẹko, ẹhẹn mẹ o seriotọre ruẹ Aghwẹlẹ Uvie na. Ọrẹn, imizu emẹse na ne bru mẹ sa jeghwai gbale mẹ, aye na ta mẹ taghene mi vwo erhumu omamọ. Aye a ta mẹ taghene aye i vwo ẹguọlọ kpahen mẹ, aye a ji ta mẹ taghene oma ọ merhen aye fọkiẹ eru riaro mẹ uvuẹn ogame i Jehova. Urhebro aye ọ lẹrhẹ oma merhen mẹ!” Itiọrurhomẹmro ọ rhuọnrhuọn oma, ọwan ephian i rhe ru ẹkẹ ro te rẹ ọwan nyoma ana ha urhebro rẹn owuowọnwan!—Rom. 1:11, 12.

13. Mesoriẹ idibo Osolobrugwẹ ri tẹn ona a ji guọlọ urhebro?

¹³ Idibo Osolobrugwẹ ri tẹn ona dede i ji guọlọ urhebro. Roro kpahen i Joshua. Ọ fuevwan ga i Jehova ẹgbukpe buebun ne. Ọrẹn, Jehova nọ ta rẹn i Moses nọ yẹ ye urhebro, nyoma ọ ta: “Ha i Joshua mwu, yẹ ye urhebro, jeghwai ruie gbanhon, nime ọye yo no sun ihworho enana jeghwai lẹrhẹ aye ha otọre wa mẹrẹn na riuku.” (Deut. 3:27, 28) A yẹ i Joshua ohwan ọghwaghwa ro no sun emọ Israel riẹ Ọtọre Ive na. Ọnọ dẹrughwaroghwu egbanrhọ buebun, ana jeghwai fiekparobọ uvuẹn uvweri ọkezẹko. (Josh. 7:1-9) Ọyẹ ọsoriẹ i Joshua ọ guọlọ urhebro ọrhẹ uduefigbere! Omarana, jenẹ owuowọnwan ọ ha urhebro ọrhẹ ujiri rẹn ekpako, tobọ te iniruo okinhariẹ ra wian gbanhan fọkiẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko na. (Se 1 Thessalonians 5:12, 13.) Oniruo okinhariẹ owu nọ tare: “Ọkezẹko imizu na a ya ileta vwe ame, taghene ẹrhiọ ame ọ da aye ẹro, ame a sẹrorẹ ileta enana, ẹhẹn ame orho seriotọre, ame ne se aye. Aye a ghini yẹ ame urhebro.”

14. Me yo djerie phia taghene o fori ne jiri ohworho arha guọlọ ha urhebro riẹn?

¹⁴ Ekpako ukoko ọrhẹ emiọmọ, i mẹrẹnvwrurhe taghene ekpẹmẹ ọrhẹ ujiri i rhomurun ọke re tiobọnẹ urhebro ro nẹ i Baibol rhe. Ọke i Paul o jiri imizu i Corinth nime aye a ha urhebro yi ruiruo, o vwo ẹfro-o, oma ọ merhenrẹn aye rẹ aye ine ji ru riaro. (2 Cor. 7:8-11) Andreas ro vwo emọ eva nọ tare: “Urhebro ọ lẹrhẹ emọ ruẹ riaro uvuẹn oghwa ọrhẹ uvuẹn ogame i Jehova. We rhe jiri emọ enọ, ọ lẹrhẹ urhebro te ẹhẹn aye. Emọ ọwan ina sabu rhe oborẹ ọ gbare, ọrẹn ọwan arha  ha urhebro rẹn aye, ọnọ lẹrhẹ aye ru oborẹ ọ gbare ọke ephian.”

15. Udjoghwẹ ọgo yẹ ọwan ina kpare na sabu yẹ awọrọ urhebro?

¹⁵ Dje ọdaremẹro phia fọkiẹ omẹdamu ọrhẹ omamọ uruemru rẹ ihworho ri ha uvuẹn ukoko na i vwori. (2 Chron. 16:9; Job 1:8) Ọrhọ tobọ rhianẹ itetoro ọwan ọrhẹ omẹdamu ọwan, i seriotọre fọkiẹ erhirhiẹ ọwan dede, Jehova ọrhẹ i Jesu i vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ ọwan ephian e ruẹ ra hobọtua iruo Uvie na. (Se Luke 21:1-4; 2 Corinthians 8:12.) Jerẹ udje, imizu ọwan ezẹko ri ho ne, a damoma riẹ uyono ukoko jeghwai vwobọrhọ ẹmro eghwoghwo ọke ephian. O fo nẹ ọwan i kpẹmẹ aye jeghwai yẹ aye urhebro?

16. Mesoriẹ o fo nẹ ọwan i rha ha urhebro rẹn awọrọ?

¹⁶ Guọlọ uphẹn wu na yẹ awọrọ urhebro. Ọwan i rha mẹrẹn ohworho ro fo ekpẹmẹ, o fori na kpẹmiẹ. Roro kpahen ọke ri Paul ọrhẹ i Barnabas a ha uvuẹn Antioch rọ ha uvuẹn Pisidia. Ere suẹn uvuẹn i synagogue na ni ta rẹn aye: “Imizu, orhianẹ are i vwo urhebro are ina harẹn ihworho na, are i ha ye phia.” Paul nọ kpahenrhọ rẹn aye rhẹ omamọ ẹmro rọ haphia. (Acts 13:13-16, 42-44) Orhianẹ ọwan i vwo ẹmro urhebro, o fori na ta ye phia. Ọwan ni na mẹrẹnvwrurhe taghene ọwan arha ha urhebro rẹn awọrọ, ihworho ni na ji ha urhebro rẹn ọwan.—Luke 6:38.

17. Me yọ lẹrhẹ ẹmro ekpẹmẹ ọwan mwidjẹn?

¹⁷ Jenẹ o nẹ ẹhẹn ọnọ rhe, nọ jeghwai mwidjẹn. Ẹmro urhebro ọrhẹ ekpẹmẹ orhomurun omamọ, ọrẹn urhomu ri Jesu o dje vwe Ilele Kristi re ha uvuẹn Thyatira, o djephia taghene ẹmro ro mwidjẹn yọ mai rhomu. (Se Revelation 2:18, 19.) Jerẹ udje, orhianẹ ọwan emiọmọ, ọwan ina sabu ta rẹn emọ ọwan oborẹ ọsoriẹ ọwan e vwo ọdaremẹro kpahen eru riaro aye uvuẹn ogame i Jehova. Ọwan ina sabu ta rẹn izu rẹ ọye ọvo ọ hẹrote emọyen, oborẹ ọsoriẹ ọwan e vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ ọ hẹrote emọyen lele, udabọ erhirhiẹ ọgbogbanhon rọ dẹrughwaroghwu. Ujiri ọrhẹ urhebro erana, ena sabu sa aye erhumu!

18, 19. Marhẹ ọwan ine ru sabu bọn ihworho re guọlọ urhebro gbanhon?

¹⁸ Jehova ọ ta rẹn i Moses nọ ha urhebro rẹn i Joshua nọ jeghwai ruie gbanhon, ọrẹn, ọ vwọ ta rẹn ọwan oborẹ ọwan ina ta rẹn awọrọ inyenana-a. Ọrẹn, oma ọ merhen Osolobrugwẹ, ọwan arha ha urhebro rẹn imizu ri ha uvuẹn ukoko na ọrhẹ awọrọ. (Prov. 19:17; Heb. 12:12) Jerẹ udje, ọwan ina sabu ta rẹn ohworho rọ ha ẹmro phia, oborẹ ẹmro ọnẹyen ọ yẹrẹ ọwan urhebro rẹ ọwan i guọlọre, yanghene oborẹ ẹmro ọnẹyen na ọ sa rẹ ọwan erhumu vwẹruọ ekete uvuẹn i Baibol na. Omizu ọmase owu nọ ya ileta vwe omizu ọhworhare ro nẹ ukoko ọrọrọ rhe mọ ha ẹmro phia uvuẹn ukoko aye: “Dedevwo ọwan a tẹmro jiri-i, ọrẹn wu mẹrẹn ẹhẹn mẹ ro seriotọre, ne wu bọn ren mẹ gbanhon. Mi guọlọre ne wu rhe taghene ọke wa tẹmro uvuẹn ibiukpe na ọrhẹ ọke wa tẹmro esiri mẹ, ni mie roro taghene ọrana ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ i Jehova rhe.”

¹⁹ Arha ha urhebro i Paul ruiruo, ọwan ina sabu bọn awọrọ gbanhon. Paul ọrhọ ta: “Are i rha ha urhebro rẹn owuowọnwan jeghwai bọn owuowọnwan gbanhan, jerẹ oborẹ are e ruẹ bi.” (1 Thess. 5:11) Ọwan ephian ina lẹrhẹ oma merhen i Jehova, orhianẹ ọwan a “ha urhebro rẹn owuowọnwan kẹdẹkẹdẹ.”