Skip to content

Skip to table of contents

KAVEINGA TEFITO | TE KE TALI ‘A E ME‘A‘OFA LAHI TAHA ‘A E ‘OTUÁ?

‘E Anga-Fēfē Ho‘o Tali ki he Me‘a‘ofa Lahi Taha ‘a e ‘Otuá?

‘E Anga-Fēfē Ho‘o Tali ki he Me‘a‘ofa Lahi Taha ‘a e ‘Otuá?

“Ko e ‘ofa ‘oku ma‘u ‘e he Kalaisí ‘okú ne ue‘i kimautolu . . . Na‘á ne mate ma‘á e fa‘ahinga kotoa pē koe‘uhi ko e fa‘ahinga ko ia ‘oku mo‘uí ke ‘oua te nau kei mo‘ui ma‘anautolu, ka ma‘á e tokotaha na‘e mate ma‘anautolu.”—2 Kolinitō 5:14, 15.

KO HA ME‘A‘OFA laulōtaha ‘oku totonu ke ne ue‘i kitautolu ke tau fakahāhā ‘a e hounga‘ia. Na‘e fakamamafa‘i ‘e Sīsū ‘a e lēsoni ko ení hili ‘ene fakamo‘ui ha kau tangata ‘e toko hongofulu na‘a nau ma‘u ha mahaki ‘okú ne ‘ai ‘a e sinó ke tāvaivaia ‘a ia na‘e ‘ikai hano faito‘o ‘i he taimi ko iá. Ko e taha ‘i he kau tangata ‘e toko hongofulú “na‘á ne foki, ‘o ne fakalāngilangi‘i le‘o-lahi ‘a e ‘Otuá.” Na‘e pehē ‘e Sīsū: “Ko e toko hongofulu na‘e fakama‘á, ‘ikai ko ia? Ko fē leva, ‘a e toko hiva ia ko ē?” (Luke 17:12-17) Ko e hā ‘a e lēsoní? He ngalo vave ē ‘a e ngaahi ngāue lelei ‘oku fai mai ‘e he ni‘ihi kehé kiate kitautolú!

Ko e huhu‘í ko ha me‘a‘ofa ta‘ehanotatau ia. Ko e me‘a‘ofa lahi taha ia kuo faifai ange kuo foakí. ‘E anga-fēfē leva ha‘o tali ki he me‘a kuo fai ‘e he ‘Otuá ma‘aú?

  • Hoko ‘o ‘ilo‘i ‘a e Tokotaha Foakí. ‘Oku ‘ikai ke ‘otomētiki pē hono ma‘u ‘e he fa‘ahinga kotoa ‘o e tangatá ‘a e mo‘ui ta‘engatá koe‘uhi ko e huhu‘í. ‘I hono kehé, na‘e pehē ‘e Sīsū ‘i he‘ene lotu ki he ‘Otuá: “Ko ‘eni ia ‘e ma‘u ai ‘a e mo‘ui ta‘engatá, ko ‘enau hoko ‘o ‘ilo‘i koe, ko e ‘Otua mo‘oni pē taha, pea mo e tokotaha ko ia na‘á ke fekau maí, ‘a Sīsū Kalaisi.” (Sione 17:3) Kapau ‘e tala atu ‘e ha taha ko e tangata ē na‘á ne fakahaofi ho‘o mo‘uí ‘i ho‘o kei si‘í, ‘ikai nai te ke mahu‘inga‘ia ke ako lahi ange ‘o fekau‘aki mo e tangatá mo e ‘uhinga na‘á ne fakahaofi ai koé? Ko e ‘Otua ko Sihová, na‘á ne foaki mai ‘a e me‘a‘ofa fakahaofi mo‘ui ko e huhu‘í ‘okú ne fiema‘u koe, ke ‘oua ‘e ngata pē ‘i ho‘o hoko ‘o ‘ilo‘i iá ka ke toe feinga ke ma‘u ha vaha‘angatae vāofi mo ia. “‘Unu‘unu ofi ki he ‘Otuá,” ko e ekinaki ia ‘a e Tohi Tapú, “pea te ne ‘unu‘unu ofi mai kiate kimoutolu.”—Sēmisi 4:8.

  • Ngāue‘i ‘a e tui ki he huhu‘í. “Ko ia ‘okú ne ngāue‘i ‘a e tui ki he ‘Aló ‘okú ne ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engatá.” (Sione 3:36) Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e ngāue‘i ‘a e tuí? ‘Oku ‘uhingá ko e ngāue; ke fakahaa‘i ‘a e tui ki he huhu‘í ‘oku fiema‘u ‘a e ngāue. (Sēmisi 2:17) Ko e fa‘ahinga ngāue fēfē? Ke ke ma‘u ha me‘a‘ofa ‘oku fiema‘u ke kakapa atu ‘o tali ia. Ko ia kuo pau ke ke kakapa atu ‘o tali ‘a e huhu‘í. Anga-fēfē? Ako ki he founga ‘oku fiema‘u ‘e he ‘Otuá ke ke mo‘ui‘akí pea ngāue leva ‘o fehoanaki mo ia. * Lotu ki he ‘Otuá ke ma‘u ha fakamolemole mo ha konisēnisi ma‘a. Fakaofiofi ki he ‘Otuá ‘i he loto-falala mo‘oni ko e huhu‘í ‘okú ne fakapapau‘i mai ha kaha‘u ‘o e melino ta‘engata, malu, mo e lakalakaimonū ki he tokotaha kotoa ‘oku nau ngāue‘i ‘a e tui ki aí!—Hepelū 11:1.

  • Ma‘u ‘a e Fakamanatu ‘o e pekia ‘a Sīsuú. Na‘e fokotu‘u ‘e Sīsū ha kātoanga fakata‘u ke fakamanatu mai kiate kitautolu ‘a e tokonaki ‘o e huhu‘í. ‘I he fekau‘aki mo hono kātoanga‘í, na‘á ne pehē: “Hanganaki fai eni ko hoku fakamanatu.” (Luke 22:19) Ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová te nau fakamanatu ‘a e pekia ‘a Sīsuú ‘i he Tūsite ‘o ‘Epeleli 11, 2017, ‘i he hili ‘a e tō ‘a e la‘aá. Ko e polokalamá ‘e fe‘unga nai mo e houa ‘e taha, ‘e kau ai ha malanga ‘o fakamatala‘i ‘a e mahu‘inga ‘o e pekia ‘a Sīsuú mo e founga ‘o ‘ene ‘aonga ‘i he lolotongá ni mo e kaha‘ú. ‘I he ta‘u kuo ‘osí na‘e fe‘unga mo e kakai nai ‘e 20 miliona takatakai ‘i he māmaní na‘a nau ma‘u ‘a e Fakamanatú. ‘Oku mau fakaafe‘i loto-māfana atu koe ke ke kau fakataha mo kimautolu ‘i hono tali ‘a e me‘a‘ofa lahi taha ‘a e ‘Otuá.

^ pal. 7 Ko e founga lelei taha ke hoko ‘o ‘ilo‘i ‘a e ‘Otuá pea ‘unu‘unu ofi kiate iá ko hono ako ‘ene Folofolá, ‘a e Tohi Tapú. Feinga ke ‘ilo ki he founga ke fai ai ení ‘aki ha‘o kole ki ha taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová pe ‘a‘ahi ki he‘emau uepisaití, www.pr418.com.