Skip to content

Skip to table of contents

Na‘a Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu

Na‘a Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu

‘OKU tokolahi ‘a e fanga tuofāfine ta‘emali ‘oku nau kau ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e Kau Fakamo‘oni faivelenga ‘oku nau ngāue ‘i he ngaahi fonua ‘oku lahi ange ai ‘a e fiema‘u ki he kau malanga ‘o e Pule‘angá. Ko e ni‘ihi ‘o kinautolu kuo nau ngāue ‘i muli ‘i he ngaahi hongofulu‘i ta‘u. Ko e hā na‘á ne tokoni‘i kinautolu ‘i he ngaahi ta‘u kuohilí ke nau hiki ki ha fonua mulí? Ko e hā kuo nau ako mei he ngāue ‘i mulí? Ko e hā kuo hoko ki he‘enau mo‘uí? Na‘a mau faka‘eke‘eke ‘a e fanga tuofāfine taukei ‘e ni‘ihi. Kapau ko ha tuofefine te‘eki mali koe ‘okú ke holi loto-mo‘oni ke kau ‘i ha ngāue ‘oku fakafiemālie mo‘oni, ‘oku mau tui te ke ma‘u ‘aonga mei he‘enau ngaahi fakamatalá. Ko e mo‘oni, ko e kotoa ‘o e kakai ‘a e ‘Otuá ‘e lava ke nau ma‘u ‘aonga mei he lāulea ki he‘enau fa‘ifa‘itaki‘angá.

IKU‘I ‘A E VEIVEIUÁ

Anita

‘Okú ke fifili pe ‘okú ke ma‘u ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u mo‘oni ke lavame‘a ai ‘i he tu‘unga ko ha tāimu‘a te‘eki mali ‘i ha fonua muli? Ko Anita, ‘oku ta‘u 70 tupu he taimí ni, na‘á ne veiveiua fekau‘aki mo ‘ene ngaahi malavá. Na‘á ne tupu hake ‘i ‘Ingilani ‘a e feitu‘u na‘á ne kamata tāimu‘a aí ‘i he‘ene ta‘u 18. “‘Oku ou sai‘ia ‘i hono ako‘i ‘a e kakaí fekau‘aki mo Sihová,” ko ‘ene laú ia, “ka na‘e ‘ikai ‘aupito ha‘aku fakakaukau te u malava ke ngāue ‘i muli. Na‘e ‘ikai ‘aupito ke u ako ha lea muli pea na‘á ku tuipau he‘ikai malava ke u pōto‘i ai. Ko ia ‘i he‘eku ma‘u ha fakaafe ke kau ki he Ako‘anga Kiliatí, na‘á ku ‘ohovale. Na‘á ku ‘ohovale ‘i hono ma‘u ‘e ha taha ta‘e‘iloa ko au ha fakaafe pehē. Ka na‘á ku fakakaukau, ‘Kapau ‘oku pehē ‘e Sihova te u malava ke fai ia, te u fai ha feinga.’ Ko e ta‘u ia ‘e 50 kuohilí. Talu mei ai, kuó u ngāue ko ha misinale ‘i Siapani.” ‘Oku tānaki mai ‘e Anita: “‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘á ku tala ange ki he fanga tuofāfine kei iiki angé mo fakakuitaha atu kiate kinautolu, ‘To‘o homou kató pea tau ‘alu ‘o tāimu‘a ‘i muli!’ ‘Oku ou fiefia ke fakahā atu na‘e fai pehē ‘a e tokolahi.”

LANGA‘I ‘A E LOTO-TO‘A

Ko e fanga tuofāfine tokolahi kuo nau ngāue ‘i mulí na‘a nau ‘uluaki toumoua fekau‘aki mo e hiki ki ha fonua muli. Na‘e anga-fēfē ‘enau langa‘i ‘a e loto-to‘a na‘e fiema‘ú?

Maureen

“‘I he‘eku tupu haké, na‘á ku faka‘amu ki ha mo‘ui mohu taumu‘a, ‘a e mo‘ui te u tokoni‘i ai ‘a e ni‘ihi kehé,” ko e fakamatala ia ‘a Maureen, ‘a ia ‘oku ta‘u 60 tupu he taimí ni. ‘I he‘ene ta‘u 20, na‘á ne hiki ki Quebec, Kānata, ‘a e feitu‘u ‘oku lahi ange ai ‘a e fiema‘u ki he kau tāimu‘á. “Ki mui ai, na‘á ku ma‘u ha fakaafe ke kau ki he Ako‘anga Kiliatí, ka na‘á ku manavasi‘i ke ‘alu ki ha feitu‘u fo‘ou ‘o ‘ikai mo hoku ngaahi kaungāme‘a.” ‘Okú ne tānaki mai: “Na‘á ku toe loto-mo‘ua fekau‘aki mo e mavahe mei he‘eku fine‘eikí ‘a ia na‘á ne tokanga‘i ‘eku tangata‘eikí he na‘e mahamahaki. Na‘á ku fakamoleki ‘a e ngaahi pō ‘e ni‘ihi ‘i he kōlenga-‘a-lo‘imata kia Sihova fekau‘aki mo e ngaahi me‘á ni. ‘I he‘eku talanoa mo ‘eku ongo mātu‘aki fekau‘aki mo ‘eku ngaahi loto-mo‘uá, na‘á na faka‘ai‘ai ai ke u tali ‘a e fakaafé. Na‘á ku toe mātā ‘a e poupou anga-‘ofa ‘emau fakataha‘angá na‘e fai ki he‘eku ongo mātu‘á. ‘I he sio ki he to‘ukupu anga-‘ofa ‘o Sihová na‘á ne tokoni‘i au ke u falala te ne toe tokanga‘i foki mo au. ‘I he tu‘unga ko iá, na‘á ku mateuteu ke ‘alu!” ‘I he 1979, na‘e kamata ai ‘a Maureen ‘ene ngāue ko ha misinale ‘i ‘Afilika Hihifo ‘o fe‘unga mo e ta‘u ‘e 30 tupu. ‘I he ‘ahó ni, ‘oku kei ngāue ‘a Maureen ko ha tāimu‘a makehe lolotonga ia ‘okú ne tokanga‘i mo ‘ene fine‘eikí ‘i Kānata. ‘I he‘ene manatu ki he ngaahi ta‘u ‘o ‘ene ngāue ‘i mulí, ‘okú ne pehē: “Na‘e tokonaki ma‘u pē ‘e Sihova ‘a e me‘a na‘á ku fiema‘ú pea ‘i he taimi na‘á ku fiema‘u ai iá.”

Wendy

Ko Wendy, ‘oku ta‘u 60 tupu ‘i he taimí ni, na‘á ne kamata tāimu‘a ‘i ‘Aositelēlia ‘i hono ta‘u hongofulu tupú. ‘Okú ne manatu‘i: “Na‘á ku manavasi‘i ‘aupito pea faingata‘a ke talanoa ki he kau solá. Ka ko e ngāue tāimu‘á na‘á ne ako‘i au ke u fetalanoa‘aki mo e fa‘ahinga kakai kotoa pē pea na‘e fakatupulekina leva ‘iate au ‘a e loto-ma‘u. Ki mui ai, na‘á ku fakatokanga‘i na‘e ‘ikai toe hoko ko ha palopalema kiate au ‘eku manavasi‘í. Na‘e ako‘i au ‘e he ngāue tāimu‘á ke u falala kia Sihova, pea na‘e kamata ke u ongo‘i fiemālie ange fekau‘aki mo e fakakaukau ‘o e ngāue ‘i mulí. Pehē foki, na‘e fakaafe‘i au ‘e ha tuofefine te‘eki mali ‘a ia na‘á ne ngāue ko ha misinale ‘i Siapani he ta‘u ‘e 30 tupu, ke ma folau ki Siapani ‘i he māhina ‘e tolu ‘o faifakamo‘oni ai. Ko e ngāue fakataha mo iá na‘á ne tafunaki ‘eku holi ke hiki ki mulí.” ‘I he 1980 tupú, na‘e hiki ai ‘a Wendy ki Vanuatu, ko ha motu ‘oku ‘i he maile ‘e 1,100 nai (kilomita ‘e 1,770 km) ‘i he fakahahake ‘o ‘Aositelēliá.

‘Oku kei ‘i Vanuatu pē ‘a Wendy, ‘o ngāue he taimí ni ‘i he ‘ōfisi liliu lea tu‘u mavahé. “Ko e me‘a ‘oku ou fiefia taha aí ko ‘eku sio ki hono fokotu‘u ‘a e ngaahi kulupu mo e fakataha‘anga ‘i he ngaahi feitu‘u tu‘u mavahé,” ko ‘ene leá ia. “Ke kau ki ha ki‘i konga ‘i he ngāue ‘a Sihová ‘i he ‘otu motu ko ení ko ha monū ia ‘oku ta‘ealafakamatala‘i.”

Kumiko (loto mālie)

Ko Kumiko, ‘oku ta‘u 60 tupu he taimí ni, na‘á ne ngāue ko ha tāimu‘a tu‘uma‘u ‘i Siapani ‘i he taimi na‘e fokotu‘u ange ai ‘e hano hoa tāimu‘a ke na hiki ki Nepolo. “Na‘á ne toutou kole mai, ka na‘á ku tala ange ma‘u pē ‘ikai,” ko e lea ia ‘a Kumiko. “Na‘á ku loto-mo‘ua fekau‘aki mo hano ako ha lea fo‘ou pea fe‘unu‘aki ki ha ‘ātakai fo‘ou. Na‘e toe faingata‘a ke ma‘u ha pa‘anga ke feau ‘a e fakamole ‘o e hiki ki ha fonua muli. Lolotonga ‘eku fāinga mo e ngaahi loto-mo‘ua ko ení, na‘e tui‘i au ‘e ha paiki peá u iku ai ki falemahaki. ‘I aí, na‘á ku fakakaukau: ‘Ko hai nai ‘okú ne ‘ilo ‘a e me‘a hono hoko kiate aú? Mahalo nai te u puke lahi ‘o ‘ikai ai ke u ma‘u ha faingamālie ke tāimu‘a ‘i muli. ‘E lava nai ke u ngāue ‘i muli ‘i ha ta‘u ‘e taha?’ Na‘á ku lotu fakamātoato ‘o kole ‘a e tokoni ‘a Sihová ke u fai ha me‘a.” Hili ‘a e ‘atā mei he falemahakí, na‘e ‘a‘ahi ‘a Kumiko ki Nepolo, pea ki mui ai na‘á ne hiki ki ai mo hono kaungātāimu‘á.

‘I he‘ene manatu ki he meimei ta‘u ‘e hongofulu ‘o e ngāue ‘i Nepoló, ‘oku pehē ‘e Kumiko: “Ko e ngaahi palopalema na‘á ku loto-mo‘ua ki aí na‘e mavahe atu ia meiate au hangē ko e mavaeua ‘a e Tahi Kulokulá. ‘Oku ou fiefia ‘aupito ‘i he‘eku ngāue ‘i he feitu‘u ‘oku lahi ai ‘a e fiema‘ú. ‘I he taimi ‘oku ou fa‘a vahevahe ai ‘a e pōpoaki ‘o e Tohi Tapú ‘i ha ‘api ‘o ha fāmili ‘e taha, na‘e ha‘u ‘a e toko nima pe toko 6 mei he kaungā‘apí ke fanongo. Na‘a mo e fānau īkí na‘a nau kole anga-faka‘apa‘apa mai ke ‘oange ha‘anau tuleki fekau‘aki mo e Tohi Tapú. Ko ha me‘a fakafiefia ia ke malanga ‘i he feitu‘u ngāue lelei ko ení.”

FEKUKI MO E NGAAHI POLÉ

‘Oku ‘ikai ha ofo, na‘e fehangahangai ‘a e fanga tuofāfine te‘eki mali loto-to‘a ko eni na‘e faka‘eke‘eké mo e ngaahi pole. Na‘e anga-fēfē ‘enau fakalelei‘i iá?

Diane

“‘I he kamatá, na‘e faingata‘a ‘eku nofo mama‘o mei hoku fāmilí,” ko e lau ia ‘a Diane, mei Kānatá. ‘Okú ne ta‘u 60 tupu he taimí ni, pea ‘okú ne ngāue ko ha misinale ‘i he ta‘u eni ‘e 20 ‘i he Matāfonua ‘Aivoli (ko Kōtevuā ia he taimi ní). “Na‘á ku kole kia Sihova ke ne tokoni‘i au ke u ‘ofa ‘i he kakai ‘i hoku vāhenga-ngāué. Ko e taha ‘i he‘eku kau faiako ‘i Kiliatí, ko Tokoua Jack Redford, na‘á ne fakamatala kia kimautolu ‘o pehē ko e ‘uluaki taimí te tau loto-mo‘ua nai pea a‘u ‘o ‘ohovale ‘i he ngaahi tu‘unga ‘i hotau vāhenga-ngāué, tautautefito ki he taimi ‘oku tau mamata ai ki he masiva ‘ango‘angó. Ka na‘á ne pehē: ‘‘Oua ‘e sio ki he masiva ‘ango‘angó. Sio ki he mata ‘o e kakaí. Vakai ki he anga ‘enau fakafeangaí ‘i he taimi ‘oku nau fanongo ai ki he mo‘oni ‘o e Tohi Tapú.’ Ko e me‘a ia na‘á ku faí, pea ko ha tāpuaki mo‘oni ia! ‘I hono vahevahe atu ‘a e pōpoaki fakafiemālie ‘o e Pule‘angá, na‘á ku sio ai ki he ofoofo ‘a e mata ‘o e kakaí!” Ko e hā na‘á ne toe tokoni‘i ‘a Diane ke fe‘unu‘aki ki he ngāue ‘i mulí? “Na‘á ku vāofi mo ‘eku kau ako Tohi Tapú pea na‘á ku fiefia lahi ‘i he‘eku sio ki he‘enau hoko ko e kau sevāniti faitōnunga ‘a Sihova. Na‘e hoko ‘eku vāhenga-ngāué ko hoku ‘apí ia. Na‘á ku ma‘u ‘a e ngaahi fa‘ē, tamai, fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālie, ‘o hangē ko ia na‘e tala‘ofa‘aki ‘e Sīsuú.”—Mk. 10:29, 30.

Ko Anne, ‘oku ta‘u 40 tupu ‘i he taimí ni, ‘okú ne ngāue ‘i ‘Ēsia ‘i ha fonua ‘oku fakangatangata ai ‘etau ngāué. ‘Okú ne pehē: “‘I he lolotonga ‘a e ngaahi ta‘u ‘o e ngāue ‘i he feitu‘u kehekehe ‘i mulí, na‘á ku nofo fakataha mo e fanga tuofāfine na‘e kehe ‘aupito honau puipuitu‘á mo e anga‘itangatá meiate au. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘e tānaki atu ia ki he ngaahi ta‘efemahino‘aki mo e ongo‘i loto-mamahí. ‘I he hoko iá, na‘á ku feinga ke vāofi ange mo kinautolu ke u lava ‘o mahino‘i lelei ange honau anga fakafonuá. Na‘á ku toe ngāue mālohi ke u anga-‘ofa mo faka‘atu‘i ange kia kinautolu. ‘Oku ou fiefia ‘i hono ma‘u ‘a e fua mei he ngaahi feinga ko iá pea iku ki he ngaahi kaume‘a fekoekoe‘i mo tu‘uloa ‘o tokoni‘i au ke u kātaki ‘i he‘eku vāhenga-ngāué.”

Ute

‘I he 1993, ko Ute, mei Siamané, ‘oku ta‘u 50 tupu si‘i ‘i he taimí ni, na‘e vahe‘i ke ngāue ko ha misinale ‘i Matakesikā. ‘Okú ne pehē: “‘I he kamatá, na‘á ku fāinga ke ako ‘a e lea ‘o e feitu‘ú mo fe‘unu‘aki ki he hauhau ‘o e ‘eá, pea fekuki mo e malēliá, fanga ki‘i ‘inisēkité mo e ponu fakatupu mahakí. Ka na‘á ku ma‘u ha tokoni lahi. Ko e fanga tuofāfine fakalotofonuá fakataha mo ‘enau fānaú pea pehē ki he‘eku kau ako Tohi Tapú, na‘a nau tokoni‘i au ke u ako ‘a e leá. Na‘e tokanga‘i anga-‘ofa au ‘e hoku hoa misinalé ‘i he taimi na‘á ku puke aí. Kae hiliō he me‘a kotoa, na‘e tokoni‘i au ‘e Sihova. Na‘á ku hua‘i ma‘u pē ‘eku ngaahi loto-mo‘uá kiate ia ‘i he lotu. Na‘á ku tatali anga-kātaki—‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘i ha ngaahi ‘aho, ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘i ha ngaahi māhina—ke tali mai ‘eku lotú. Na‘e fakalelei‘i ‘e Sihova ‘a e palopalema kotoa pē.” ‘Oku lolotonga ngāue ‘i he taimí ni ‘a Ute ‘i Matakesikā ‘i he ta‘u eni ‘e 23.

MO‘UI MOHU TĀPUAKI

‘Oku fakahaa‘i ma‘u pē ‘e he fa‘ahinga kehe ‘oku ngāue ‘i he feitu‘u ‘oku lahi ange ai ‘a e fiema‘ú pea pehē ki he fanga tuofāfine te‘eki mali ‘i he ngaahi fonua mulí ‘a e hoko ko e fakakoloa ki he‘enau mo‘uí ‘a e ngāue ‘i ha fonua muli. Ko e hā ‘a e ni‘ihi ‘o e ngaahi tāpuaki na‘a nau ma‘ú?

Heidi

Ko Heidi, mei Siamané, ‘oku ta‘u 70 tupu si‘i he taimí ni, kuó ne ngāue ko ha misinale ‘i he Matāfonua ‘Aivoli (ko Kōtevuā ia he taimi ní) talu mei he 1968. “Ko e fiefia lahi taha kuó u ma‘ú,” ko ‘ene laú ia, “ko e sio ki he‘eku fānau fakalaumālié ‘oku nau ‘‘a‘eva ‘i he mo‘oní.’ Ko e ni‘ihi ‘o ‘eku kau ako Tohi Tapu ki mu‘á ko e kau tāimu‘a he taimí ni mo e kau mātu‘a ‘i he fakataha‘angá. Ko e tokolahi ‘o kinautolu ‘oku nau ui au ko ‘enau fa‘ē pe ko ‘enau kui. Ko e taha ‘i he kau mātu‘a ko ení mo hono uaifí mo ‘ena fānaú ‘oku nau vakai mai ko e taha pē au ‘i honau fāmilí. Ko ia kuo ‘omai ‘e Sihova kiate au ha foha, ‘ofefine-‘i-he-fono mo e mokopuna ‘e toko tolu.”—3 Sio. 4.

Karen (loto mālie)

Ko Karen mei Kānatá, ‘oku ta‘u 70 tupu si‘i ‘i he taimí ni, na‘á ne ngāue ‘i ‘Afilika Hihifo ‘i he ta‘u ‘e 20 tupu. ‘Okú ne pehē: “Na‘e ako‘i au ‘e he mo‘ui fakamisinalé ke u hoko ‘o feilaulau-kita, anga-‘ofa mo kātaki lahi ange. Pehē foki, ko hono ma‘u ‘a e kaungāngāue mei he fonua kehekehe na‘e ‘atā ange ai ‘eku fakakaukaú. Na‘á ku ‘ilo‘i na‘e kehekehe ‘a e ngaahi founga ‘o hono fai ‘a e ngaahi me‘á. Pea ko ha tāpuaki ia ‘a hono ma‘u ‘a e ngaahi kaume‘a ‘ofeina ‘i he kotoa ‘o e māmaní ‘i he ‘ahó ni! Neongo kuo liliu ‘emau mo‘uí mo e vāhenga-ngāué, ‘oku mau kei ma‘u pē homau ngaahi kaume‘á.”

Ko Margaret, mei ‘Ingilaní, ‘oku ta‘u 70 tupu he taimí ni, na‘á ne ngāue ko ha misinale ‘i Lāosi. ‘Okú ne pehē: “Ko e ngāue ‘i mulí na‘á ne faka‘atā au ke u tomu‘a sio ki he anga hono tohoaki‘i ‘e Sihova ‘a e kakai mei he matakali mo e puipuitu‘a kehekehe ki he‘ene kautahá. Ko e hokosia ko iá na‘á ne fakaivimālohi‘i lahi ‘eku tuí. ‘Okú ne ‘omai kiate au ‘a e falala-pau kakato ‘oku tataki ‘e Sihova ‘ene kautahá pea ‘e fakahoko ‘ene ngaahi taumu‘á.”

Ko hono mo‘oní, ko e fanga tuofāfine ‘oku ngāue ‘i mulí kuo nau fokotu‘u ha lēkooti tu‘u-ki-mu‘a ‘o e ngāue faka-Kalisitiané. ‘Oku tuha ke fakaongoongolelei‘i māfana kinautolu. (Fkm. 11:40) ‘Ikai ko ia pē, ‘oku tupulaki honau tokolahí. (Saame 68:11) ‘Oku malava ke ke fe‘unu‘aki ho ngaahi tu‘ungá pea muimui ‘i he topuva‘e ‘o e fanga tuofāfine faivelenga na‘e faka‘eke‘eke ‘i he kupu ko ení? Kapau ‘okú ke fai pehē, ‘oku ‘ikai ha veiveiua te ke “kamata o vakai oku lelei a Jihova.”—Saame 34:8PM.