Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

“Zia bê ti mo na ndö ti Jéhovah na sara ye ti nzoni”

“Zia bê ti mo na ndö ti Jéhovah na sara ye ti nzoni”

“Zia bê ti mo na ndö ti Jéhovah na sara ye ti nzoni . . . na duti be-ta-zo.”PS. 37:3.

ABIA: 133, 63

1. Akode ti sarango ye wa so apika bê mingi Jéhovah asara azo na ni?

JÉHOVAH asara azo na apendere kode ti sarango ye so apika bê mingi. Lo mû na e ngangu ti gbu li nzoni, ti mû maboko na e ti leke akpale ti e nga ti leke aye teti kekereke (aProv. 2:11). Lo mû na e ngangu ti sara aye so e leke ti sara, na a sara si e lingbi ti si na anzoni ye so e zia na gbele e ti si dä (aPhil. 2:13). Lo mû nga na e conscience, wala ngangu so a dü e na ni ti hinga ye so ayeke nzoni na ye so ayeke sioni, si e sara pëpe ye so ayeke sioni nga tongana e sara sioni ye e lingbi ti leke ni.aRom. 2:15.

2. Jéhovah aye ti tene e sara kua na akode ti e tongana nyen?

2 Jéhovah aye ti tene e sara kua nzoni na akode ti e. Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so lo ye e, nga lo hinga so tongana e sara kua nzoni na akode so, e yeke wara ngia na pekoni. Na yâ ti Bible, Jéhovah awa e fani mingi ti sara kua nzoni na akode ti e. Na tapande, na yâ ti mbage ti Bible so a sû ândö na Hébreu, a tene: “Tongana azo so asara kua ngangu aleke gere ti akua ti ala, ye ni ayeke ga gï nzoni”; nga “ye kue so maboko ti mo awara ti sara, sara ni na ngangu ti mo kue.” (aProv. 21:5; Zo-ti. 9:10). Na yâ ti mbage ti Bible so aChrétien asû ândö na Grec, a tene na e, a tene: “Tongana e wara lege ti sara ni, zia e sara ye ti nzoni na azo kue”; nga “so zo oko oko awara mbeni matabisi, ala mû ni ala sara na kua na amba ti ala.” (aGal. 6:10; 1 Pi. 4:10). A yeke polele so Jéhovah aye ti tene e sara ye kue so e lingbi ti sara ti tene e na amba ti e e wara nzoni dä.

3. Aye wa la azo alingbi ti sara ape?

3 Na oko ngoi ni, Jéhovah ahinga so azo alingbi ti sara ye kue pëpe. E wani e lingbi lâ oko pëpe ti zi awokongo ti e, siokpari nga na kuâ; e lingbi nga pëpe ti fa na amba ti e ye so a lingbi ala sara na yâ ti fini ti ala, ndali ti so zo kue ayeke na liberté ti sara ye so lo ye (1 aGbia 8:46). Nga atâa e hinga ye mingi tongana nyen, tongana a haka e na Jéhovah, e yeke duti ande lakue tongana amolenge.És. 55:9.

Na ngoi so mo tingbi na akpale, “zia bê ti mo na ndö ti Jéhovah na sara ye ti nzoni”

4. Nyen la e yeke bâ na yâ ti article so?

4 Na yâ ti aye kue, e yeke na bezoin ti zia bê ti e na ndö ti Jéhovah ti fa lege na e, ti mû maboko na e nga ti sara na e ye so e wani e lingbi pëpe ti sara ni. Na ngoi so e yeke zia bê ti e na lo, a lingbi e sara ye so e lingbi ti sara ti leke akpale ti e nga ti mû maboko na amba ti e. (Diko Psaume 37:3.) Na nduru tënë, e bezoin ‘ti zia bê ti e na ndö ti Jéhovah na ti sara ye ti nzoni’ na e bezoin ‘ti duti be-ta-zo.’ Ti sara ni, zia e bâ ye so e lingbi ti manda na lege ti tapande ti Noé, David nga na ambeni wakua be-ta-zo ti Nzapa so azia bê ti ala na Jéhovah nga ala sara ye so ala lingbi ti sara. Tongana ti so e yeke bâ ande, ala gi lani ti hinga ye so ala yeke na ngangu ti sara ni pëpe nga na ye so ala yeke na ngangu ti sara ni nga na pekoni ala sara ye ague oko na ye so ala hinga ni.

TONGANA AYE TI SIONI AMÛ NDO

5. Na ngoi ti Noé, dunia ayeke lani tongana nyen?

5 Na ngoi ti Noé lani, dunia “asi singo na sarango ye ti ngangu” nga na lango-sioni (Gen. 6:4, 9-13). Lo hinga lani so na nda ni Jéhovah ayeke futi sioni dunia ni. Atâa so kue, kite ayeke dä ape so asioni sarango ye ti azo ti ngoi ni ason bê ti Noé mingi. Noé ahinga so, na ngoi ni so, ambeni ye ayeke dä so lo yeke lani na ngangu ti sara ni pëpe me ambeni ye ayeke dä so lo yeke na ngangu ti sara ni.

Azo ake ti mä e (Bâ paragraphe 6-9)

6, 7. (a) Nyen la Noé ayeke lani na ngangu ti sara ape? (b) Tongana nyen la dunia so e yeke na yâ ni laso ayeke tongana ti ngoi ti Noé?

6 Aye so Noé ayeke lani na ngangu ti sara ni pëpe. Atâa so Noé angbâ lani gï ti fa tënë ti ngbanga ti Jéhovah so ayeke ga, lo yeke na ngangu lani pëpe ti forcé azo ti sioni ti ngoi ti lo ti yeda na tënë so lo yeke fa, nga lo yeke na ngangu lani pëpe ti sara si kota ngu ni apika hio. A lingbi Noé aduti na confiance so Jéhovah ayeke sara ye alingbi na zendo ti lo ti zi asioni ye, nga a lingbi lo mä na bê so Nzapa ayeke sara ni na tâ ngoi ni.Gen. 6:17.

7 E nga kue e yeke na yâ ti mbeni dunia so asi singo na aye ti sioni, na e hinga so Jéhovah amû zendo ti futi ni (1 Jean 2:17). Ti ku na ngoi ni so, e lingbi pëpe ti forcé azo ti yeda na “nzoni tënë ti Royaume”. Nga, e lingbi pëpe ti sara si “kota ye ti vundu” akomanse hio (Mat. 24:14, 21). Tongana ti Noé, e yeke na bezoin ti kpengba mabe, na dutingo na confiance so Nzapa ayeke sara ande mbeni ye fafadeso (Ps. 37:10, 11). E yeke na kite oko pëpe so Jéhovah ayeke futi sioni dunia so tâ gï na lango so lo leke ti futi ni.Hab. 2:3.

8. Tongana nyen la Noé azia lê ti lo gï na ndö ti aye so lo yeke na ngangu ti sara? (Bâ foto so ayeke na tongo nda ti article so.)

8 Aye so Noé ayeke lani na ngangu ti sara. Bê ti Noé anze lani pëpe ndali ti aye so lo yeke na ngangu pëpe ti sara ni, me lo zia lê ti lo gï na ndö ti aye so lo yeke na ngangu ti sara. So Jéhovah atene na Noé, “wafango tënë ti ye so ayeke mbilimbili,” ti fa tënë ti ngbanga ti lo so ayeke ga, Noé azia pëpe ti fa ni (2 Pi. 2:5). Âmanke sarango tongaso amû maboko na Noé ti kpengba mabe ti lo. Na ndö ti kua ti fango tënë, lo sara nga kua na ngangu ti lo nga na ndara ti lo ti sara kua so Nzapa amû na lo ti leke arche.Diko aHébreu 11:7.

9. Tongana nyen la e lingbi ti mû tapande ti Noé?

9 Tongana Noé, e gi ti duti na “ye mingi ti sara na yâ ti kusala ti Seigneur”. (1 aCor. 15:58). Na popo ti akua so, a lingbi ti wara akua tongana lekengo aDa ti Royaume nga na aDa ti Assemblée nga bango lege ni, ti duti volontaire na ngoi ti akota bungbi, wala ti sara kua na yâ ti afiliale wala na yâ ti abureau ti traduction so ayo na Béthel. Kota ye so a hunda na e ti sara ayeke ti ngbâ ti fa tënë mingi, nga e hinga so kua ti fango tënë ayeke kpengba beku ti e ti kekereke. Mbeni ita-wali, so ayeke be-ta-zo, atene: “Na ngoi so mo yeke sara tënë na azo na ndö ti aye ti nzoni so Royaume ti Nzapa ayeke ga na ni, mo yeke bâ so azo so ayeke mä mo ayeke na beku oko pëpe na ala bâ so akpale ti ala ayeke hon lâ oko ape.” Biani, ti fa tënë ayeke sara si e kiri e duti na nzoni bango ndo na ndö ti kekereke nga ayeke sara si e ngbâ na ndö ti desizion so e mû ti ngbâ na yâ ti kpengo loro ti wara fini.1 aCor. 9:24.

TONGANA E SARA MBENI SIONI YE

10. Kpale wa la David ayeke lani na yâ ni?

10 Jéhovah atene so Gbia David ayeke “mbeni koli so bê ti [lo] aye lo”. (Kus. 13:22). David aduti lani be-ta-zo na Jéhovah na yâ ti aye mingi. Atâa so kue, na mbeni ngoi, lo tï na yâ ti kota siokpari. Lo sara lango-sioni na Bath-Shéba. Lo sara si ye ni akiri aga sioni tongana lo gi ti honde siokpari so lo sara na lege so lo leke si a fâ Urie, koli ti wali ni, na yâ ti bira. David atokua même mbeti ti fango koli ni na maboko ti koli ni wani (2 Sam. 11:1-21). Na nda ni, siokpari ti David asigi (Marc 4:22). Na ngoi so a sigi so, David asara ye tongana nyen?

Asiokpari so e sara ândö (Bâ paragraphe 11-14)

11, 12. (a) Na peko ti so David asara siokpari, nyen la lo yeke na ngangu ti sara ni ape? (b) Tongana e changé bê ti e na peko ti so e sara akota faute, e lingbi ti duti na confiance so Jéhovah ayeke sara nyen ndali ti e?

11 Aye so David ayeke lani na ngangu ti sara ni pëpe. David alingbi lani pëpe ti changé ye so lo sara awe. Nga, nyen na nyen lo yeke wara aye ti peko ti afaute ti lo. Ambeni ye ti peko ti afaute so David asara lani angbâ ti ga na lo kpale na yâ ti tanga ti gigi ti lo kue (2 Sam. 12:10-12, 14). Ndani la, lo yeke lani na bezoin ti mabe. A lingbi lo duti na confiance so tongana lo changé bê ti lo biani, Jéhovah ayeke pardonné lo nga lo yeke mû maboko na lo ti kanga bê na yâ ti aye ti peko ti aye so lo sara.

12 So e yeke mbilimbili-kue pëpe, e kue e yeke sara siokpari. Ambeni faute ayeke kota ahon ambeni. Na yâ ti ambeni ye, peut-être e lingbi pëpe ti changé aye ti peko ti ambeni faute so e sara. Peut-être a lingbi e kanga gï bê ti e na yâ ti aye ti peko ni (aGal. 6:7). Me a lingbi e sara confiance na tënë so Nzapa atene, na e hinga so tongana e changé bê ti e, Jéhovah ayeke mû maboko na e na angoi ti kpale, même tongana e wani la e sara si akpale ni asi.Diko Ésaïe 1:18, 19; Kusala 3:19.

13. Tongana nyen la David akiri aleke songo ti lo na Nzapa?

13 Aye so David ayeke lani na ngangu ti sara. David azia si Jéhovah amû maboko na lo ti kiri ti duti na nzoni songo na lo. Mbeni lege so lo sara ni ayeke so lo yeda ti tene prophète Nathan, so aga na iri ti Jéhovah, akiri na lo na nzoni lege (2 Sam. 12:13). Nga, David asambela Jéhovah ti fa asiokpari ti lo ni nga ti fa na Jéhovah so lo ye mingi ti tene Jéhovah akiri abâ lo na nzoni lê (Ps. 51:1-17). David ahinga so tënë ayeke na li ti lo, me lo zia pëpe si ye so awoko lo kue, me lo manda ye na lege ti afaute ti lo. Lo kiri lo sara akota siokpari so lâ oko pëpe. Angu mingi na pekoni, lo kui be-ta-zo, Jéhovah adabe ti lo na aye ti mbilimbili kue so David asara.aHéb. 11:32-34.

14. Nyen la e lingbi ti manda na lege ti tapande ti David?

14 Nyen la e lingbi ti manda na lege ti tapande ti David? Tongana e tï na yâ ti kota siokpari, e yeke na bezoin ti changé bê ti e biani nga ti hunda na Jéhovah ti pardonné e. A lingbi e fa na lo asiokpari ti e (1 Jean 1:9). E yeke na bezoin nga ti gue ti bâ a-ancien, so ala lingbi ti mû maboko na e ti leke songo ti e na Jéhovah. (Diko Jacques 5:14-16.) Tongana e sara ye ague oko na aye so Jéhovah aleke, e yeke fa so e sara confiance na zendo ti lo ti sava e na ti pardonné e. Na pekoni, e yeke sara nzoni tongana e manda ye na lege ti afaute so e sara, e gue gï na devant na yâ ti kua so e yeke sara na Jéhovah nga e duti na confiance so gigi ti e ti kekereke ayeke ga nzoni.aHéb. 12:12, 13.

NA YÂ TI AMBENI YE NDE

Akpale ti seni (Bâ paragraphe 15)

15. Nyen la e manda na lege ti tapande ti Hannah?

15 Peut-être mo lingbi ti pensé na ndö ti ambeni wakua be-ta-zo ti Jéhovah ti ândö so azia bê ti ala na Jéhovah na ngoi so ala sara ye so ala lingbi lani ti sara. Na tapande, Hannah alingbi lani pëpe ti dü, na lo yeke na ngangu pëpe ti hon ndö ti kpale so gï lo wani. Me lo yeke na confiance so Jéhovah ayeke dë bê ti lo, tongaso lo ngbâ lani ti gue na tabernacle ti voro Jéhovah nga ti zi bê ti lo kue na lo na yâ ti sambela (1 Sam. 1:9-11). So nzoni tapande la lo zia na e so. Tongana e yeke gi ti hon ndö ti akpale ti seni wala ambeni kpale so ahon ngangu ti e, zia e bi agingo bê ti e na ndö ti Jéhovah, na e duti na confiance so lo yeke bi bê ti lo na ndö ti e (1 Pi. 5:6, 7). Nga, e yeke sara ye so e yeke na ngangu ti sara ti wara ye ti nzoni na ngoi ti abungbi ti e nga na ambeni ye so Nzapa aleke ni ti sara si e duti na nzoni songo na lo.aHéb. 10:24, 25.

Amolenge so azia bungbi (Bâ paragraphe 16)

16. Nyen la ababâ na amama alingbi ti manda na mbage ti mbakoro Samuel?

16 Ka ti ababâ na amama so amolenge ti ala azia bungbi ayeke tongana nyen? Samuel so ayeke mbakoro alingbi lani pëpe ti forcé amolenge ti lo so aga kota awe ti sara ye alingbi na andia so ayeke mbilimbili so lo fa na ala (1 Sam. 8:1-3). A lingbi lani lo zia tënë ni na maboko ti Jéhovah. Atâa so kue, Samuel angbâ lakue ti sara ye so ayeke mbilimbili nga ti zia ngia na bê ti Jéhovah, Babâ ti lo ti yayu (aProv. 27:11). Laso, mara ti ye so asi na ababâ na amama mingi. Ala yeke na confiance so, tongana ti babâ so a sara tënë ti lo na yâ ti parabole ti molenge so abuba aye ti lo kue, Jéhovah ayeke nduru ti yamba azo so asara siokpari si achangé bê ti ala (Luc 15:20). Na oko ngoi ni, ababâ na amama so ayeke sara ngangu ti ngbâ be-ta-zo na Jéhovah, na ala hinga so tapande ti ala alingbi ti pusu amolenge ti ala ti kiri na bungbi.

Kpale ti nginza (Bâ paragraphe 17)

17. Ngbanga ti nyen la tapande ti wali-mua so ayeke wayere so akpengba e?

17 Gbu nga li ti mo na ndö ti wali-mua so ayeke wayere na ngoi ti Jésus. (Diko Luc 21:1-4.) Lo lingbi lani ti sara ye oko pëpe ndali ti asarango ye so ayeke na lege ni ape so a yeke sara lani na temple (Mat. 21:12, 13). Nga lo lingbi peut-être lani ti sara gbâ ti ye ti kaï kpale ti yere ti lo ni pëpe. Ye oko, na bê ti lo wani, lo zia na yâ ti boîte ti offrande “akete lê ti nginza use” so ayeke “ye kue so lo yeke na ni ti bata na fini ti lo.” Wali so ayeke be-ta-zo so afa so lo zia bê ti lo kue na Jéhovah, na lo hinga so tongana lo zia aye ti yingo na kozo ndo, Jéhovah ayeke mû na lo aye so lo yeke na bezoin ni. So lo zia bê ti lo na Jéhovah apusu lo ti mû maboko na ye so a leke ndali ti tâ bungbi ti vorongo Nzapa. Legeoko nga, e yeke na confiance so tongana e gi Royaume kozo, Jéhovah ayeke sara kue ti tene e wara aye so e yeke na bezoin ni.Mat. 6:33.

18. Fa tapande ti mbeni wakua ti Jéhovah ti ngoi ti e so ayeke lani na nzoni bango ndo.

18 Na ngoi ti e, amba ti e aChrétien mingi afa nga so ala zia bê ti ala na Jéhovah nga ala sara ye so ala lingbi ti sara. Bâ tapande ti mbeni ita-koli so iri ti lo ayeke Malcolm, so angbâ be-ta-zo juska na kuâ na ngu 2015. Na yâ ti angu mingi so lo na wali ti lo asara na Jéhovah, ala wara aye ti nzoni nga ala tingbi na akpale. Lo tene: “Na ambeni ngoi, mo yeke hinga pëpe ye so ayeke si ande na yâ ti fini ti mo nga gigi ayeke même ngangu. Me Jéhovah ayeke iri tënë nzoni na ndö ti azo so azia bê ti ala na lo.” Malcolm amû wango so: “Sambela ti yapu nga ti sara kua nzoni na yâ ti kua ti Jéhovah alingbi na ngangu ti mo. Zia lê ti mo na ndö ti ye so mo lingbi ti sara, pëpe na ndö ti ye so mo lingbi pëpe ti sara.” *

19. (a) Ngbanga ti nyen la versê ti e ti ngu 2017 ayeke tâ pendere mingi? (b) Tongana nyen la mo yeke sara ye alingbi na versê ti ngu 2017 na yâ ti fini ti mo?

19 So aye ti ngoi so “ayeke ngbâ gï ti [ga] sioni ti gue na ni,” e lingbi ti ku ti tingbi na angangu kpale (2 Tim. 3:1, 13). Tongaso, laso a yeke kota ye mingi ti tene e zia pëpe si akpale awoko e kue. Me a lingbi e zia bê ti kue na Jéhovah na ngoi so e yeke sara ye kue so e lingbi ti sara ti leke akpale ti e. Ni la, versê ti e ti ngu 2017 ayeke tâ pendere mingi; a tene: “Zia bê ti mo na ndö ti Jéhovah na sara ye ti nzoni.”Ps. 37:3.

Versê ti ngu 2017: “Zia bê ti mo na ndö ti Jéhovah na sara ye ti nzoni”Psaume 37:3.

^ par. 18Tour ti Ba Ndo ti lango 15 ti octobre, ngu 2013, l. 17-20.