Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

„Uzdaj se u Jehovu i dobro čini“

„Uzdaj se u Jehovu i dobro čini“

Uzdaj se u Jehovu i dobro čini; postupaj verno (PS. 37:3)

PESME: 133, 63

1. Kako nas je Jehova stvorio?

JEHOVA nas je stvorio s izuzetnim darovima. Na primer, dao nam je razum, koji nam pomaže da rešavamo probleme i pravimo planove za budućnost (Posl. 2:11). Dao nam je izvesnu meru moći i snage da bismo ostvarili svoje planove (Fil. 2:13). Takođe nam je dao savest, to jest urođeni osećaj za ispravno i pogrešno. Ona nas upozorava da ne činimo loše stvari i pomaže nam da ispravimo greške (Rimlj. 2:15).

2. Kako Jehova želi da koristimo ono što nam je dao?

2 Jehova želi da to što nam je dao dobro koristimo. Zašto? Zato što nas voli i zna da ćemo tako biti srećni. Na primer, u hebrejskom delu Svetog pisma čitamo: „Zamisli marljivog čoveka sigurno donose korist“ i „sve što ti dođe pod ruku da činiš, čini to svom snagom svojom“ (Posl. 21:5; Prop. 9:10). U grčkom delu Svetog pisma stoji: „Dok za to imamo priliku, činimo dobro svima“ i „služite jedni drugima u skladu s darom koji je svaki od vas primio“ (Gal. 6:10; 1. Petr. 4:10). Iz ovih stihova se jasno vidi da Jehova želi da činimo ono što je dobro i za nas i za druge.

3. Koje granice imamo?

3 Međutim, Jehova zna da imamo granice. Na primer, koliko god to želeli, ne možemo da iskorenimo nesavršenost, greh i smrt. Takođe ne možemo kontrolisati druge ljude, budući da svi imamo slobodnu volju (1. Kralj. 8:46). Pored toga, koliko god znanja i iskustva da steknemo, uvek ćemo biti deca u poređenju s Jehovom (Is. 55:9).

Kada se suočavaš s problemima „uzdaj se u Jehovu i dobro čini“

4. O čemu će biti reči u ovom članku?

4 U svim životnim okolnostima, treba da se oslonimo na Jehovu i da se uzdamo u to da će nam pomoći u stvarima koje su van naše moći. Međutim, ne treba da samo sedimo skrštenih ruku. Jehova očekuje od nas da razmislimo kako možemo rešiti neki problem i kako možemo pomoći drugima. (Pročitati Psalam 37:3.) Psalmista je to izrazio na sledeći način: „Uzdaj se u Jehovu i dobro čini [...] postupaj verno.“ S tim na umu, osmotrimo primer Noja, Davida i drugih vernih Božjih slugu koji su se oslonili na njega. Videćemo da se oni nisu koncentrisali na ono što nisu mogli da učine već su činili ono što je bilo u njihovoj moći.

KADA SMO OKRUŽENI LOŠIM STVARIMA

5. Opiši s čime se Noje suočio.

5 Noje je živeo u svetu punom nasilja i nemorala (Post. 6:4, 9-13). Znao je da će Jehova uništiti taj zli svet, ali mu je sigurno bilo teško da živi u takvim uslovima. Pa ipak, on se nije koncentrisao na ono što nije mogao da učini, već je činio ono što je mogao.

Protivljenje u službi (Videti odlomke 6-9)

6, 7. (a) Šta Noje nije mogao da učini? (b) U čemu je naša situacija slična Nojevoj?

6 Šta Noje nije mogao da učini. Iako je Noje verno prenosio zlim ljudima poruku od Jehove, nije mogao da ih natera da je prihvate. Takođe nije mogao da utiče na to da Potop počne ranije. Umesto toga, morao je da veruje da će Jehova održati svoje obećanje i uništiti zle kad za to dođe vreme (Post. 6:17).

7 I mi živimo u svetu punom zla. Jehova je obećao da će ga uništiti (1. Jov. 2:17). U međuvremenu, ni mi ne možemo naterati ljude da prihvate dobru vest o kraljevstvu, niti možemo išta učiniti da „velika nevolja“ počne ranije (Mat. 24:14, 21). Kao što je to bio slučaj s Nojem, i nama je potrebna snažna vera da će Bog uskoro krenuti u akciju (Ps. 37:10, 11). Sigurni smo da on neće dopustiti da ovaj zli svet traje nijedan dan duže od onog što je odredio (Avak. 2:3).

8. Na šta se Noje koncentrisao? (Videti sliku na početku članka.)

8 Šta je Noje učinio. Iako je bilo stvari koje Noje nije mogao da učini, on se nije predao, već se koncentrisao na ono što je mogao da učini. Verno je objavljivao ljudima ono što mu je Jehova rekao i zato je za njega rečeno da je „propovednik pravednosti“ (2. Petr. 2:5). Nesumnjivo mu je to pomoglo da zadrži jaku veru. Pored toga što je propovedao, takođe je pažljivo sledio smernice koje mu je Jehova dao da bi izgradio arku. (Pročitati Jevrejima 11:7.)

9. Kako se možemo ugledati na Noja?

9 Poput Noja, i mi smo „zaokupljeni Gospodovim delom“ (1. Kor. 15:58). Na primer, mnogo se trošimo u izgradnji i održavanju naših objekata i pomažemo gde god je to potrebno kako bi naši kongresi tekli glatko. Takođe revno obavljamo svoje zadatke u podružnicama ili isturenim prevodilačkim odeljenjima. Povrh svega, zaokupljeni smo propovedanjem, znajući da ta služba jača našu nadu. Jedna sestra se o tome ovako izrazila: „Kada s drugima razgovaraš o blagoslovima Božjeg Kraljevstva, uviđaš kako ljudi nemaju nikakvu nadu i kako misle da nema rešenja za njihove probleme.“ Dakle, propovedanje jača našu veru u bolju budućnost i odlučnost da istrajemo u trci za život (1. Kor. 9:24).

KADA POGREŠIMO

10. U kojoj se situaciji našao David?

10 Kralj David je bio veran Jehovi, i zato je Jehova za njega rekao da je čovek po njegovom srcu (Dela 13:22). Međutim, David je jednom ozbiljno zgrešio tako što je učinio preljubu s Vitsavejom. Što je još gore, pokušao je da zataška svoj greh. Naime, isplanirao je da njen suprug, Urija, bude ubijen u jednoj bici i čak mu je dao da ponese pismo u kom je stajao taj plan (2. Sam. 11:1-21). Međutim, Davidovi gresi su izašli na videlo (Mar. 4:22). Kako je David reagovao?

Raniji gresi (Videti odlomke 11-14)

11, 12. (a) Šta David nije mogao da učini nakon svojih grešaka? (b) Šta će Jehova učiniti za nas ako se kajemo?

11 Šta David nije mogao da učini. David nije mogao da izbriše ono što je uradio. Takođe nije mogao da izbegne posledice svojih grešaka. S nekima je morao da živi do kraja života (2. Sam. 12:10-12, 14). Zbog toga mu je bila potrebna jaka vera u to da će mu Jehova oprostiti i pomoći da živi s posledicama loših postupaka. Međutim, bilo je neophodno da se pre toga iskreno pokaje.

12 Pošto smo nesavršeni, svi grešimo. Neke greške su ozbiljnije od drugih. Ponekad nećemo moći da ih ispravimo. Jednostavno ćemo morati da živimo s posledicama (Gal. 6:7). Međutim, ukoliko se kajemo, možemo verovati da će nas Bog podržati kroz težak period kroz koji prolazimo, čak i ako smo sami krivi za to. (Pročitati Isaiju 1:18, 19 i Dela apostolska 3:19.)

13. Kako se David duhovno oporavio?

13 Šta je David učinio. David je dopustio Jehovi da mu pomogne da se duhovno oporavi. Na primer, prihvatio je ukor njegovog predstavnika, proroka Natana (2. Sam. 12:13). Takođe se molio Jehovi i priznao mu grehe, pokazujući da mu je iskreno stalo da ponovo stekne njegovu naklonost (Ps. 51:1-17). Nije dopustio da ga krivica parališe, već je naučio nešto iz svojih grešaka. Zato nikada više nije ponovio tako ozbiljne grehe. Ostao je veran do smrti i Jehova će ga se sigurno setiti (Jevr. 11:32-34).

14. Šta učimo od Davida?

14 Šta možemo naučiti od Davida? Ukoliko počinimo neki ozbiljan greh, moramo se iskreno pokajati, priznati svoje grehe Jehovi i tražiti od njega oproštaj (1. Jov. 1:9). Takođe treba da zatražimo pomoć starešina, koji nam mogu pružiti duhovnu pomoć. (Pročitati Jakovljevu 5:14-16.) Kada prihvatamo ovakvu pomoć od Jehove, pokazujemo da se uzdamo u njega da će nam oprostiti. Pored toga, dobro je da naučimo nešto iz svojih grešaka i da nastavimo da služimo Jehovi, imajući poverenja da nam je oprostio (Jevr. 12:12, 13).

JOŠ NEKI PRIMERI

Zdravstveni problemi (Videti 15. odlomak)

15. Čemu nas uči Anin primer?

15 Sigurno ćemo se setiti još nekih biblijskih ličnosti koje su se uzdale u Jehovu, dok su činile ono što je bilo u njihovoj moći. Na primer, Ana je bila nerotkinja i to nije mogla da promeni. Ali ona se pouzdala u Jehovu da će je utešiti. Zbog toga je redovno išla u njegov dom i govorila mu kako se oseća (1. Sam. 1:9-11). Zar ona nije dobar primer za nas? Kada imamo neki zdravstveni problem ili nas opterećuje nešto što je van naše kontrole, treba da svoje brige podelimo s Jehovom i da se uzdamo u to da će on brinuti za nas (1. Petr. 5:6, 7). Ali takođe treba da činimo ono što možemo. Na primer, treba da redovno idemo na sastanke i da koristimo sve što nam Jehovina organizacija pruža kako bismo ostali duhovno jaki (Jevr. 10:24, 25).

Buntovna deca (Videti 16. odlomak)

16. Šta roditelji mogu naučiti od ostarelog Samuila?

16 Šta mogu da učine roditelji čija su deca prestala da služe Jehovi? Mogu se ugledati na primer ostarelog Samuila. Kada su njegova deca odrasla, on nije mogao da ih prisili da se drže pravednih merila kojima ih je poučavao (1. Sam. 8:1-3). Zbog toga je ovaj prorok tu stvar morao da prepusti Jehovi. Međutim, on se nije predao već je radio na tome da ostane veran svom nebeskom Ocu, Jehovi, i da mu ugodi (Posl. 27:11). Danas su mnogi roditelji u sličnoj situaciji. Oni znaju da je Jehova poput Oca iz priče o izgubljenom sinu i da će rado prihvatiti grešnike koji se kaju (Luka 15:20). Međutim, oni nisu pasivni, već ulažu iskren trud da bi ostali verni Jehovi i nadaju se da će njihov dobar primer pomoći deci da se vrate u Jehovino stado.

Finansijski problemi (Videti 17. odlomak)

17. Zašto nas hrabri primer siromašne udovice?

17 Tu je i divan primer siromašne udovice. (Pročitati Luku 21:1-4.) Ona nije mogla ništa da uradi povodom loših stvari koje su se dešavale u Jehovinom hramu (Mat. 21:12, 13). Takođe nije mogla da promeni svoju materijalnu situaciju. Međutim, pouzdanje u Jehovu ju je navelo da podupre službu Jehovi. Tako je u kasicu za priloge ubacila „dva novčića“, koji su bili „sve što je imala za život“. Zašto je to učinila? Imala je potpuno pouzdanje u Jehovu. Znala je da ako joj je služba Jehovi najvažnija, on će se pobrinuti za sve njene potrebe. Na sličan način, i mi možemo biti sigurni da ako nam služba Jehovi bude na prvom mestu u životu, on će se pobrinuti da imamo ono što nam je potrebno (Mat. 6:33).

18. Navedi primer brata koji je imao dobar stav.

18 Mnoge današnje Jehovine sluge pokazuju da se uzdaju u njega tako što čine ono što mogu, a ostalo prepuštaju njemu. Pogledajmo primer brata Malkolma, koji je verno služio Bogu do svoje smrti 2015. On i njegova supruga su tokom svoje dugogodišnje službe Jehovi doživeli mnoge uspone i padove. „U životu se nikad ne zna šta nas čeka sutra i često je teško izboriti se sa problemima koje nam on donosi. Ali Jehova blagosilja one koji se oslanjaju na njega“, rekao je on. Šta nam on poručuje? „Moli se za to da u službi Jehovi budeš aktivan i delotvoran koliko god ti to dozvoljavaju okolnosti. Usredsredi se na ono što možeš da uradiš, a ne na ono što ne možeš.“ *

19. (a) Zašto je godišnji citat za 2017. odgovarajuć za naše vreme? (b) Kako planiraš da primeniš godišnji citat za 2017?

19 Dok se ovaj svet primiče svom kraju, možemo očekivati sve gore stanje, a samim tim i sve više problema (2. Tim. 3:1, 13). Zato je sada važnije nego ikada ranije da ne dozvolimo da nas to parališe. Umesto toga, treba da razvijamo potpuno poverenje u Jehovu tako što ćemo se koncentrisati na ono što možemo da uradimo, a ostalo prepustimo njemu. Zato je sasvim na mestu što godišnji citat za 2017. godinu glasi: „Uzdaj se u Jehovu i dobro čini“ (Ps. 37:3).

Naš godišnji citat za 2017. godinu: „Uzdaj se u Jehovu i dobro čini“ (Ps. 37:3).