1, 2. (a) Marhẹ ihworho ra kobaro uvwre ihworho i Jehova i ru vẹnẹ ilori ẹga? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana ọrhẹ ọrẹ ọ ha kpahiẹn?

ỌRỌMO yo sun are? Omaran ihworho buebun a nọ Iseri Jehova. Aye a nọ onọ ọnana nime uvuẹn ẹga buebun, ọmase yanghene ọhworhare owu yo sun aye. Ọrẹ ovẹnẹ, oma ọ merhen ọwan rẹ ọwan a ta rẹn awọrọ taghene ọrẹ o sun ọwan ohworho rọ gbare. Omarana, ọwan na nyalele ọkpọvi Jesu Kristi ro rhiẹ ohworho rọ nyalele ọkpọvi Jehova.—Matt. 23:10.

² Ọrẹn, o vwo ehworhare re ha uvuẹn otọrakpọ na ra kobaro uvwre ihworho Osolobrugwẹ inyenana, aye yẹ “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na.” (Matt. 24:45) Omarana, marhẹ ọwan i ru rhe taghene i Jehova yo ghini sun ọwan nyoma i Jesu? Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana ọrhẹ ọrẹ ọ ha kpahiẹn, ọwan ine yono kpahen oborẹ i Jehova ọ nyoma ihworho ezẹko sun ihworho enẹyen uvwre ẹgbukpe buebun ne. Irhomu-ẹmro eva na, ina ta kpahen ada esa ri djerie phia taghene i Jehova yo ghini nyoma ehworhare erana sun ihworho enẹyen, ọnana no djephia taghene ọye yo sun ihworho enẹyen ọke ahwanren ọrhẹ ọke ọnana.—Isa. 58:11.

3. Me yọ ha userhumu rẹn i Moses sabu sun emọ Israel?

³ Ẹhẹn ọfuanfon na yo ru ihworho rẹ Osolobrugwẹ ọ ha sun idibo yi gbanhon. Roro kpahen i Moses ri Jehova ọ djẹre no sun  emọ Israel ọke ahwanren. Me yọ ha userhumu riẹn wian owian ọduado ọrana? Jehova ọ yẹriẹ ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen. (Se Isaiah 63:11-14.) Nime i Jehova o ru i Moses gbanhon nyoma ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen, Jehova nọ sabu sun ihworho enẹyen.

4. Marhẹ emọ Israel i ru rhe taghene ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ yọ ha userhumu rẹn i Moses? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁴ Ra mẹriẹn taghene ẹhẹn ọfuanfon na omẹgbanhon ra vwa mẹrẹn na, marhẹ emọ Israel ine ru sabu rhe taghene ọ wian uvuẹn oma i Moses? Ẹhẹn ọfuanfon na ọ ha userhumu rẹn i Moses ru igbevwunu sansan jeghwai dje odẹ Osolobrugwẹ phia rẹn i Pharaoh. (Ex. 7:1-3) Ẹhẹn ọfuanfon na ọ ji lẹrhẹ i Moses rhiẹ ohworho ro vwo omamọ iruemru jerẹ ẹguọlọ, uruemru dẹndẹn ọrhẹ edirin, iruemru enana yi sa riẹ erhumu sabu sun emọ Israel. Uruemru i Moses ọ vẹnẹ ihworho re sun amwa erọrọ, ri vwo uruemru jojojo ra jeghwai djoma kpahen ihworho rẹ aye e suẹn. (Ex. 5:2, 6-9) O fiotọre taghene i Jehova yọ djẹ i Moses no sun ihworho yi.

5. Dje oborẹ i Jehova o ru sabu ru ihworho ezẹko gbanhon neneyo aye i sabu sun idibo enẹyen.

⁵ Ọke oru, ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ nọ ha userhumu rẹn awọrọ ri Jehova ọ djẹha ni sun ihworho enẹyen. “Joshua ro rhiẹ ọmọ i Nun, o vwo ẹghwanren.” (Deut. 34:9) “Ẹhẹn ọfuanfon i Jehova nọ ro oma i Gideon.” (Judg. 6:34) “Ẹhẹn ọfuanfon i Jehova no ru i David gbanhon.” (1 Sam. 16:13) Ehworhare erana ephian i hẹroso ẹhẹn ọfuanfon i Jehova nọ ha userhumu rẹn aye, ẹhẹn ọfuanfon na nọ ji lẹrhẹ aye wian ewian rẹ aye ina ja sabu wian rhẹ omẹgbanhon aye. (Josh. 11:16, 17; Judg. 7:7, 22; 1 Sam. 17:37, 50) Jehova nọ mẹrẹn ujiri nyoma ewian igbevwunu erana rhe.

6. Mesoriẹ Osolobrugwẹ ọ guọlọ taghene emọ Israel i mwuọghọ rẹn ihworho re suẹn aye?

⁶ Marhẹ yo fori nẹ emọ Israel i kpahenrhọ ye, rẹ aye a mẹriẹnvwrurhe taghene ẹhẹn ọfuanfon yọ ha userhumu rẹn ehworhare erana? Ọke emọ Israel e brenu kpahen usuon i Moses, Jehova nọ ta rẹn aye: “Marhẹ yo no jiri te rẹ ihworho enana ine je mwuọghọ mẹ?” (Num. 14:2, 11) Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ djẹ Moses, Joshua, Gideon, ọrhẹ David nẹ aye i sun ihworho enẹyen. Emọ Israel i rha huvwele ehworhare enana, nọyẹ aye a huvwele i Jehova.

7. Marhẹ yẹ emakashe i ru ha userhumu rẹn i Moses?

⁷ Emakashe i ha userhumu rẹn ihworho rẹ Osolobrugwẹ ọ ha sun idibo yi. (Se Hebrews 1:7, 14.) Jehova ọ nyoma emakashe ru i Moses gbanhon jeghwai kpọ ye vi. Jehova ọ ji nyoma ọmakashe rọ homaphia uvuẹn egbo rọ torhẹ na, ta rẹn i Moses taghene ọye yo no sun ihworho enẹyen. (Acts 7:35) Jehova ọ ji nyoma ọmakashe yẹ i Moses irhi rọ nọ ha sun emọ Israel na. (Gal. 3:19) Jehova nọ ta rẹn i Moses: “Sun ihworho na riẹ ekete mi ta wẹn na. Nughe! Ọmakashe mẹ ọnọ kobaro wẹn.” (Ex. 32:34) Baibol na ọ ta rẹn ọwan sẹ emọ Israel i rhiẹromẹrẹn ọmakashe na ọke rọ sa i Moses erhumu-u. Ọrẹn, oborẹ i Moses o yono emọ Israel jeghwai kpọ aye vi lele, o djerie phia taghene ọmakashe na, yọ ghini ha userhumu riẹn.

8. Userhumu ọgo yẹ emakashe i yẹ Joshua ọrhẹ Hezekiah?

⁸ Ọke i Moses o hwu hin, Jehova nọ nyoma ọmakashe ru i Joshua gbanhon, nọ sabu sun emọ Israel fi itu i Canaan kparobọ; emọ Israel ni ghini fikparobọ. (Josh. 5:13-15; 6:2, 21) Ọke oru, Orodje Hezekiah nọ dẹrughwaroghwu isodja Assyria ra guọlọ ghwọghọ i Jerusalem. Ason owu  ọvo, ọmakashe i Jehova no kpe isodja Assyria ri te 185,000.—2 Ki. 19:35.

9. Ijẹgba ihworho rẹ Osolobrugwẹ ọ ha sun idibo yi, ọ lẹrhẹ emọ Israel ja nyalele ọkpọvi aye? Dje udje yi.

⁹ Itiọrurhomẹmro, emakashe ri ha userhumu rẹn ehworhare erana, i gbare, ọrẹn ihworho na a gba-a. Jerẹ udje, uvuẹn erhirhiẹ owu, Moses ọ ha ujiri rẹn i Jehova-a. (Num. 20:12) Joshua ọ nekpẹn ọkpọvi mie i Jehova vwẹre, o ki lele itu i Gibeon riẹ ọphọ-ọ. (Josh. 9:14, 15) Uvwre ọke owu, Hezekiah no vwo ẹhẹn omẹkpare. (2 Chron. 32:25, 26) Ọrẹn, udabọ erhirhiẹ ijẹgba ehworhare erana, Jehova ọ guọlọre nẹ emọ Israel i nyalele ọkpọvi aye. Jehova yọ ha userhumu rẹn ihworho erana nyoma emakashe enẹyen. Itiọrurhomẹmro, Jehova yo sun ihworho enẹyen.

10. Marhẹ yẹ Urhi Osolobrugwẹ o ru ha ọkpọvi rẹn i Moses?

¹⁰ Ihworho rẹ Osolobrugwẹ ọ ha sun idibo yi i mẹrẹn ọkpọvi nẹ Ẹmro ọnẹyen rhe. Baibol na o se Urhi rẹ Osolobrugwẹ ọ harẹn emọ Israel, Urhi Moses. (1 Ki. 2:3) Ọrẹn, Baibol na o dje i Jehova rhiẹ ohworho ro vi vwo Urhi na, habaye, Moses ọ ji nyalele Urhi na. (2 Chron. 34:14) Ọke ri Jehova ọ ha ọkpọvi phia kpahen oborẹ ana bọn i tabernacle na lele, “Moses no ru kemru kemru ri Jehova ọ ta riẹn. No ghini ru omaran.”—Ex. 40:1-16.

11, 12. (a) Me yi Jehova ọ guọlọre nẹ i Joshua ọrhẹ ihworho ri sun idibo enẹyen ọke ahwanren i ru? (b) Marhẹ Ẹmro Osolobrugwẹ o ru ha ọkpọvi rẹn ihworho rẹ Osolobrugwẹ ọ ha sun idibo yi?

¹¹ Nẹ ọtonrhọ usuon i Joshua rhe, ọ ha obọ ọnẹyen ya Ẹmro Osolobrugwẹ rhotọre. Jehova nọ ta riẹn: “Wu ne vi se yi jeghwai roro kpahiẹn ason rhẹ uvo, neneyo wu jomarhotọre ru lele ọsoso oborẹ a ya rhẹ uvuien.” (Josh. 1:8) Ọke oru, irodje ri sun ihworho Osolobrugwẹ ni ji nyalele ọkpọvi ọrana. Aye ine vi se Urhi na kẹdẹkẹdẹ, ha obọ aye ya ye rhotọre jeghwai ‘nyalele ọsoso ẹmro ri ha uvuẹn Urhi na ọrhẹ ọkpọvi enana nyoma aye ine ru lele oborẹ ọ ha uvuien.’—Se Deuteronomy 17:18-20.

¹² Marhẹ Ẹmro Osolobrugwẹ o ru hobọte ihworho ri sun idibo Osolobrugwẹ? Roro kpahen udje Orodje Josiah. Ọke ra mẹrẹn ọbe urhi Moses na, ohworho rọ ya ẹbe harẹn i Josiah no se rie riẹn. * Marhẹ yẹ orodje Josiah ọ kpahenrhọ ye lele? “Ogege orodje na o rhon ẹmro rọ ha uvuẹn ọbe Urhi na, nọ bẹrẹ ewun ọnẹyen.” Ọrẹn, Josiah o ji ru emru ọrọrọ. Nyoma ọkpọvi rọ ha uvuẹn Ẹmro Osolobrugwẹ, Josiah nọ kpare idjaghwẹ rọ ghwọghọ ema re ha uvuẹn amwa na jeghwai ru ẹkwaphiẹrhotọre ra na riorẹ ọnyavrẹn na. (2 Ki. 22:11; 23:1-23) Nime Ẹmro Osolobrugwẹ yọ ha ọkpọvi rẹn Josiah ọrhẹ awọrọ, aye ni vwo omwemẹ rẹ aye ine ru ewene neneyo aye i sabu sun ihworho Osolobrugwẹ izede rọ gbare. Ewene erana, i lẹrhẹ ihworho Osolobrugwẹ ọke ahwanren ru ọhọre ọnẹyen.

13. Ovẹnẹ ego yi ha uvwre ihworho ri suẹn idibo Osolobrugwẹ ọrhẹ ihworho re sun egbamwa erọrọ?

¹³ Irodje emọ Israel na i vẹnẹ irodje amwa erọrọ ra hẹroso ẹghwanren omobọ aye ọrhẹ ena ituakpọ ọvo. Uvuẹn otọre usuon itu i Canaan, ihworho e ru ekwakwa ibiobiomu buebun jerẹ uruemru rẹ imizu a rọnmọ imizu, uruemru rẹ ehworhare ra gbẹ ehworhare yanghene emẹse ra gbẹ emẹse, uruemru rẹ ihworho e lele eramo bru ehware, uruemru ra ha emọ ze izobo, ọrhẹ uruemru ema ẹgọ. (Lev. 18:6, 21-25) Habaye, ihworho ri sunrun uvuẹn i Babylon ọrhẹ Egypt, e lele ọkpọvi rẹ Osolobrugwẹ ọ yẹ emọ Israel sekpahen oborẹ aye ine ru vwo oma ọkpokpọ-ọ. (Num. 19:13) Ọrẹ ovẹnẹ, ihworho Osolobrugwẹ ọke ahwanren  i mẹrẹn oborẹ irodje aye ri fuevwan ga Osolobrugwẹ, i toroba ogame Osolobrugwẹ, omamọ uruemru, ọrhẹ oma ọkpokpọ ihworho na. O fiotọre taghene i Jehova yo ghini sun aye.

14. Mesoriẹ i Jehova ọ ghwọghwu ihworho enẹyen ezẹko re sun idibo yi?

¹⁴ Orhiẹ ọsoso ihworho ephian ri suẹn idibo i Jehova ọke ahwanren yi nyalele ọkpọvi Jehova-a. Habaye, ihworho ri suẹn idibo i Jehova ri vwe kwe huvwele i Jehova, ni tiẹn ọkpọvi ẹhẹn ọfuanfon na, emakashe na ọrhẹ Ẹmro ọnẹyen. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, Jehova ọ ghwọghwu irodje na, ọkezẹko ọ tobọ ti aye nẹ ẹrhẹ orodje. (1 Sam. 13:13, 14) Ọke oru, Jehova nọ ha ohworho ro rhomu ghwẹ ituakpọ ephian mwu, no sun ihworho enẹyen.

15. (a) Marhẹ emẹraro na i ru djephia taghene ohworho ro mwuovwan ro no sun aye ọnọ homaphia? (b) Ọrọmo yẹ osun ra mẹraro kpahen na?

¹⁵ Uvwre ẹgbukpe buebun, Jehova nọ tare taghene ọye ọnọ ha osun ro mwuovwan e mwu no sun ihworho enẹyen. Moses nọ ta rẹn emọ Israel: “Jehova Osolobrugwẹ are ọnọ ha ọmẹraro jerẹ omẹmẹ mwu uvwre are. Are ina vi kerhọ ye.” (Deut. 18:15) Isaiah ọ mẹraro rhotọre taghene ohworho ọnana ono rhiẹ osun ọrhẹ olotu. (Isa. 55:4) Ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ, o ji mwu i Daniel ya kpahen ẹrhiọ i Messiah ro no rhiẹ Osun na. (Dan. 9:25) Habaye, Jesu Kristi no dje omayen phia taghene ọye yẹ ohworho ro no sun ihworho Osolobrugwẹ. (Se Matthew 23:10.) Idibo i Jesu i nyalelie nẹ ẹhẹn rhe, aye i jeghwai vwo imwẹro taghene ọye yi Jehova ọ djẹha. (John 6:68, 69) Mesoriẹ o mwu aye ẹro taghene i Jesu Kristi yi Jehova ọ djẹha no sun ihworho enẹyen?

16. Me yo djerie phia taghene ẹhẹn ọfuanfon na o ru i Jesu gbanhon?

¹⁶ Ẹhẹn ọfuanfon na o ru i Jesu gbanhon. Ọke i Jesu o bromarhame, John ro bru ihworho rhẹ ame na, nọ mẹrẹn odjuwu na ro rhie firhọ, nọ mẹrẹn ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ rọ ruotọre jerẹ ilekuku, rọ dan mwuie. Ọke oru, “ẹhẹn ọfuanfon no rurie no riẹ ato na.” (Mark 1:10-12) Uvuẹn owian aghwoghwo i Jesu ephian, ẹhẹn ọfuanfon i Jehova no rurie gbanhon nọ sabu ru igbevwunu jeghwai tẹmro rhẹ omẹgbanhon ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe. (Acts 10:38) Habaye, ẹhẹn ọfuanfon na o ru i Jesu gbanhon nọ sabu vwo omamọ iruemru jerẹ ẹguọlọ, aghọghọ, ọrhẹ esegburhomẹmro ọgbogbanhon. (John 15:9; Heb. 12:2) Ọnana o djephia taghene i Jehova yọ djẹ i Jesu. O vwo osun ọrọrọ, rọ nọ sabu ha aruo imwẹro ọrana phia-a.

17. Userhumu ọgo yẹ emakashe i yẹ i Jesu?

¹⁷ Emakashe i ha userhumu rẹn i Jesu. Ogege i Jesu o bromarhame, “emakashe ni homaphia riẹn jeghwai gbodibo riẹn.” (Matt. 4:11) Bọmọke i Jesu o hwu, “ọmakashe nọ homaphia riẹn jeghwai ruie gbanhon.” (Luke 22:43) O mwu i Jesu ẹro taghene i Jehova ọnọ nyoma ọmakashe  ha userhumu riẹn nọ sabu ruẹ ọhọre Osolobrugwẹ ọke ephian.—Matt. 26:53.

18, 19. Marhẹ Ẹmro Osolobrugwẹ o ru yẹ i Jesu ọkpọvi uvuẹn akpenyerẹn yen ọrhẹ iyono yi?

¹⁸ Ẹmro Osolobrugwẹ ọ yẹ i Jesu ọkpọvi. Nẹ ọke ri Jesu ọ tuẹn owian aghwoghwo na rhọ ye te ọke uhwu ọnẹyen, ọye ọ ha uphẹn rẹn Ẹmro Osolobrugwẹ nọ kpọ ye vi. (Matt. 4:4) Itiọrurhomẹmro, ọye ọ nyalele Ẹmro Osolobrugwẹ tobọ te erhirhiẹ rọ homakpahontọre hwu uvuẹn orhan oja. Ẹmro enẹyen rọ tare o ki hwu, i sekpahen aruẹmẹrẹn ra ta kpahiẹn. (Matt. 27:46; Luke 23:46) Ọrẹ ovẹnẹ, ilori ẹga ọke ọnẹyen i vwa nyalele Ẹmro Osolobrugwẹ-ẹ, orho sekpahen oborẹ aye i vwo ekwerhọ kpahen nẹ otọre rhe. Ọke i Jesu o se nẹ ọbe rẹ Isaiah ọ yare, Jesu nọ ta kpahen ilori ẹga na: “Ihworho enana a họghọ mẹ rhẹ ugbunu aye, ọrẹn ọmudu aye o tephe mẹ. Ẹga rẹ aye a ha mẹ ofefe, nime aye e yono irhi ituakpọ rẹ aye i vwo ekwerhọ kpahen.” (Matt. 15:7-9) Jehova ono kwe djẹ ihworho erana nẹ aye i sun ihworho yi?

¹⁹ Jesu ọ ha uphẹn rẹn Ẹmro Osolobrugwẹ nọ kpọ irueruo yi ọrhẹ iyono ọnẹyen vi. Ilori ẹga i rha nọ yen enọ, ọ vwọ hẹroso ẹghwanren ọnẹyen yanghene irherhe ọnẹye-en. Ukpomaran, ọ ha Ẹmro Osolobrugwẹ kpahanrhọ ye harẹn aye. (Matt. 22:33-40) Ukperẹ ọnọ ta rẹn ihworho ra kerhọ ye kpahen oborẹ ọye o nyerẹn lele obẹ odjuwu yanghene oborẹ a ma akpọ na ọrhẹ idjuwu na lele, “nọ dabu rhie ẹhẹn aye firhọ nẹ aye i dabu vwẹruọ eyaya efuanfon na.” (Luke 24:32, 45) Jesu o vwo ẹguọlọ kpahen Ẹmro Osolobrugwẹ, ọ jeghwai vwo omwemẹ rọ nọ ta rẹn awọrọ kpahiẹn.

20. (a) Marhẹ yi Jesu o ru homariotọre rẹn Osolobrugwẹ? (b) Me yẹ ovẹnẹ rọ ha uvwre i Jesu ọrhẹ Herod Agrippa ọrukaro, o yonirin ọwan kpahen ihworho Osolobrugwẹ ọ djẹre ni sun ihworho yi?

²⁰ Dedevwo Jesu ọ dabu yono ihworho rhẹ ẹmro esiri, ọ ha ujiri na rẹn i Jehova ro rhiẹ Oyono ọnẹyen. (Luke 4:22) Ọke rẹ ọdafe owu ọ damoma rọ nọ ha ujiri vwe i Jesu nyoma o se yi “Omamọ Oyono,” Jesu nọ kpahenrhọ riẹn rhẹ ẹhẹn bọrọbọrọ, nọ tare: “Mesoriẹ we se mẹ omamọ ohworho? O vwo ohworho ro rhomuru-un, jokpanẹ Osolobrugwẹ ọvo.” (Mark 10:17, 18) Uruemru i Jesu ọ vẹnẹ ọrẹ Herod Agrippa ọrukaro, ro rhiẹ orodje uvuẹn i Judea ọke ri Jesu o hwu te ẹgbukpe ẹrẹnren ne. Uvuẹn ẹghware owu, Herod no ku ewun orodje rhọ. Otu na ne jirie, aye na ta: “Ọnana uvwele osolobrugwẹ, orhiẹ ọrẹ onyakpọ-ọ!” Oma nọ merhen i Herod fọkiẹ ujiri na. Me nọ yọ phiare? “Ogege, ọmakashe Osolobrugwẹ no rurie nẹ ikelewọre i riẹ, no hwuru, fọkime ọ ha ujiri na vwe Osolobrugwẹ-ẹ.” (Acts 12:21-23) Itiọrurhomẹmro, o vwo oborẹ o djerie phia taghene i Jehova yọ ha i Herod mwu no rhiẹ orodje-e. Ọrẹn, ekwakwa buebun i djerie phia taghene Osolobrugwẹ yọ ha i Jesu mwu, ọke ephian yi Jesu ọ ha ujiri vwe Ọsẹ ye jeghwai djephia taghene i Jehova yẹ Osuisuensun rọ maido kparobọ.

21. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

²¹ Usuon i Jesu ono rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ. Jesu nọ tare: “A yẹre mẹ omẹgbanhon ephian obẹ odjuwu ọrhẹ uvuẹn otọrakpọ na ne . . . Nughe! Mẹmẹ rhẹ are i gba havwiẹ ẹdẹ na ephian bọmọke enyerakpọ na ono te oba.” (Matt. 28:18-20) Ọrẹn, ra mẹriẹn taghene i Jesu o rhiẹ ọmakashe obẹ odjuwu ne na, marhẹ yo no ru sun ihworho Osolobrugwẹ ri ha uvuẹn otọrakpọ na? Ayọmo yi Jehova ọnọ ha mwu ni wian obotọre usuon i Kristi jeghwai kobaro uvwre ihworho Osolobrugwẹ? Marhẹ yẹ Ilele Kristi ine ru vwrurhe ihworho ra kobaro na? Urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana ọnọ kpahenrhọ enọ erana.