Skip to content

Skip to table of contents

‘Oku Tataki ‘e Sihova ‘a Hono Kakaí

‘Oku Tataki ‘e Sihova ‘a Hono Kakaí

“‘E taki koe ‘e Sihova ma‘u ai pe.”—‘AI. 58:11.

HIVA: 48, 22

1, 2. (a) ‘Oku anga-fēfē ‘a e kehe ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová mei he ngaahi lotu kehé? (e) Ko e hā te tau ako ‘i he kupú ni pea mo e kupu hono hokó?

‘OKU fa‘a ‘eke ‘e he kakaí ki he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, “Ko hai ‘a homou takí?” ‘Oku nau fifili fekau‘aki mo ení koe‘uhí he ko e ngaahi lotu lahi ‘oku ‘i ai ha tangata pe fefine ko honau takí ia. Kae kehe, ‘oku tau laukau‘aki ke pehē ko hotau Takí ‘oku ‘ikai ko ha tangata ta‘ehaohaoa. ‘I hono kehé, ko hotau Takí ko Sīsū Kalaisi! Pea ‘okú ne talangofua ki he‘ene Tamaí mo hono Takí, ‘a Sihova.—Māt. 23:10.

2 ‘Oku toe ‘i ai ha kulupu ‘o e kau tangata, ‘oku ui ko e “tamaio‘eiki anga-tonu mo potó,” ‘oku nau takimu‘a ‘i he lotolotonga ‘o e kakai ‘a e ‘Otuá ‘i he māmaní he ‘ahó ni. (Māt. 24:45) Ka ‘oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i ko Sihova mo‘oni ‘okú ne tataki kitautolu fakafou ‘i hono ‘Aló? Te tau sio heni ki he ‘uhinga ‘e tolu ‘oku lava ke tau fakapapau‘i ai iá. Pea neongo kuo ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a e fa‘ahinga pau ‘o e tangatá ke nau tataki ‘a hono kakaí, ‘oku hā mahino ko Sihova na‘e hoko pea ‘oku kei hoko ko e Taki mo‘oni ia ‘o hono kakaí.—‘Ai. 58:11.

FAKAIVIA KINAUTOLU ‘E HE LAUMĀLIE MĀ‘ONI‘ONÍ

3. Ko e hā na‘á ne fakaivia ‘a Mōsese ke ne tataki ‘a ‘Isilelí?

3 Na‘e fakaivia ‘e he laumālie mā‘oni‘oní ‘a e kau fakafofonga ‘o e ‘Otuá. Na‘e fili ‘e he ‘Otuá ‘a Mōsese ke ne hoko ko e taki ‘o e kau ‘Isilelí. Ko e hā na‘á ne tokoni‘i ia ke ne tokanga‘i ‘a e vāhenga-ngāue mātu‘aki mahu‘inga ko ení? Na‘e foaki ‘e Sihova kia Mōsese ‘a “hono Laumalie Tapuha [pe mā‘oni‘oní].” (Lau ‘a e ‘Aisea 63:11-14.) Ko ia na‘e tataki mo‘oni ‘e Sihova ‘a hono kakaí, koe‘uhí he ko hono laumālié na‘á ne tokoni‘i ‘a Mōsesé.

4. Ko e hā na‘á ne fakamo‘oni‘i na‘e ma‘u ‘e Mōsese ‘a e laumālie ‘o e ‘Otuá? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

4 Na‘e lava ke ‘ilo‘i ‘e he kakaí ‘oku ma‘u ‘e Mōsese ‘a e laumālie ‘o e ‘Otuá? ‘Io! Na‘e ‘oange ‘e he laumālie mā‘oni‘oni ‘o Sihová kia Mōsese ‘a e malava ke ne fakahoko ‘a e ngaahi mana pea ke ne ‘ai ke ‘ilo‘i ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá ‘e Felo, ko e pule mālohi lahi ‘o ‘Isipité. (‘Eki. 7:1-3) Na‘e toe tokoni‘i ‘e he laumālie mā‘oni‘oní ‘a Mōsese ke ne hoko ko ha taki anga-‘ofa mo anga-kātaki. Na‘á ne kehe ‘aupito mei he kau taki anga-fefeka mo siokita ‘o e ngaahi fonua kehé! (‘Eki. 5:2, 6-9) ‘Oku hā mahino, na‘e fili ‘e Sihova ‘a Mōsese ke ne hoko ko e taki ‘o Hono kakaí.

5. Ko hai na‘e toe ‘oange ki ai ‘e Sihova ‘a e laumālie mā‘oni‘oní ke tataki ‘aki ‘a hono kakaí?

5 Ko hai na‘e toe ‘oange ki ai ‘e Sihova ‘a e laumālie mā‘oni‘oní ke ne tataki ‘a hono kakaí? ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Ko Siosiua ko e foha ‘o Nuni na‘a ne fonu ‘i he laumalie ‘o e poto.” (Teu. 34:9) “Ko e Laumalie ‘o Sihova na‘e kofu‘aki ‘a Kitione.” (Fkm. 6:34) Pea “na‘e ‘ohofia ‘a Tevita ‘e he Laumalie ‘o e ‘Eiki.” (1 Sām. 16:13) Ko e kau tangata kotoa ko iá na‘a nau fakafalala ki he laumālie ‘o e ‘Otuá ke ne tokoni‘i kinautolu ke nau fai ‘a e ngaahi me‘a na‘e ‘ikai mei lava ke nau fai ‘i honau mālohi pē ‘onautolú. (Sios. 11:16, 17; Fkm. 7:7, 22; 1 Sām. 17:37, 50) ‘Oku hā mahino, ko Sihova ‘a e tokotaha na‘á ne ‘oange kiate kinautolu ‘a e mālohi ke nau fai ‘a e ngaahi me‘a lalahí, ko ia ‘okú ne tuha toko taha pē mo e fakahīkihikí.

6. Ko e hā na‘e fiema‘u ai ‘e he ‘Otuá ‘a hono kakaí ke nau toka‘i ‘a e kau taki ‘i ‘Isilelí?

6 Ko e hā na‘e totonu ke fai ‘e he kau ‘Isilelí ‘i he‘enau ‘ilo‘i na‘e fakaivia ‘e he laumālie mā‘oni‘oni ‘o e ‘Otuá ‘a Mōsese, Siosiua, Kitione, pea mo Tēvitá? Na‘e totonu ke nau toka‘i kinautolu. ‘I he taimi na‘e lāunga ai ‘a e kakaí fekau‘aki mo Mōsesé, fakatokanga‘i ‘a e me‘a na‘e ‘eke ‘e Sihová: “‘E tuku ‘afe ‘a e ta‘etoka‘i au ‘e he kakai ni?” (Nōm. 14:2, 11) ‘Oku hā mahino, na‘e fili ‘e Sihova ‘a e kau tangata ko iá ke nau tataki ‘a Hono kakaí. ‘I he taimi na‘e talangofua ai kiate kinautolu ‘a e kakaí, ko hono mo‘oní ko ‘enau muimui ia kia Sihova ko honau Takí.

TOKONI‘I KINAUTOLU ‘E HE KAU ‘ĀNGELÓ

7. Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e he kau ‘āngeló ‘a Mōsesé?

7 Na‘e tokoni‘i ‘e he kau ‘āngeló ‘a e kau fakafofonga ‘o e ‘Otuá. (Lau ‘a e Hepelū 1:7, 14.) Na‘e ngāue‘aki ‘e he ‘Otuá ‘a e kau ‘āngeló ke nau tataki ‘a Mōsese. ‘Uluakí, ko ha ‘āngelo “na‘e hā kiate ia ‘i he fu‘u ‘akau talatalá” ‘o ‘oange kiate ia ‘a e vāhenga-ngāue ko hono fakatau‘atāina‘i ‘a e kau ‘Isilelí pea tataki kinautolu. (Ngā. 7:35) Uá, na‘e ngāue‘aki ‘e he ‘Otuá ‘a e kau ‘āngeló ke nau ‘oange kia Mōsese ‘a e Laó koe‘uhí ke fakahinohino‘i ‘aki ‘a e kau ‘Isilelí. (Kal. 3:19) Tolú, na‘e tala ange ‘e Sihova kiate ia: “Taki ‘a e kakai ki he me‘a na‘a ku lea ai kiate koe; vakai, ko ‘eku Angelo te ne takimu‘a kiate koe.” (‘Eki. 32:34) ‘Oku ‘ikai ke pehē ‘e he Tohi Tapú ia na‘e sio ‘a e kau ‘Isilelí ki ha ‘āngelo ‘okú ne fai ‘a e ngaahi me‘a ko iá. Kae kehe, mei he founga ‘o hono fakahinohino‘i mo tataki ‘e Mōsese ‘a e kakaí, na‘e hā mahino ai na‘e tokoni‘i ia ‘e he kau ‘āngeló.

8. Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e he kau ‘āngeló ‘a Siosiua mo Hesekaiá?

8 Ko hai na‘e toe tokoni‘i ‘e he kau ‘āngeló? ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú “ko e kapiteni ‘o e tau ‘a Sihova,” ko ha ‘āngelo, na‘á ne tokoni‘i ‘a Siosiua ke ne ikuna ‘i ha tau mo e kau Kēnaní. (Sios. 5:13-15; 6:2, 21) Ki mui ai, ‘i hono tataki ‘e Tu‘i Hesekaia ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá, na‘e fakamanamana‘i ‘e he fu‘u kau tau ‘Asīliá ke faka‘auha ‘a Selusalema. ‘I he pō pē ‘e taha, ‘na‘e ‘alu atu ‘a e angelo ‘a Sihová, ‘o ne taa‘i ha toko taha kilu ma valu mano ma nima afe.’—2 Tu‘i 19:35.

9. Neongo na‘e ta‘ehaohaoa ‘a e kau fakafofonga ‘a e ‘Otuá, ko e hā na‘e ‘amanekina mei he kau ‘Isilelí?

9 Ko e kau ‘āngeló ‘oku nau haohaoa. Kae kehe, na‘e ‘ikai ke pehē ‘a e kau tangata na‘a nau tokoni‘í. Ko e fakatātaá, na‘e ‘ikai ke fakalāngilangi‘i ‘e Mōsese ‘i he taimi ‘e taha ‘a Sihova. (Nōm. 20:12) Na‘e ‘ikai ke ‘eke ‘e Siosiua ki he ‘Otuá ‘a e me‘a ke faí ‘i he taimi na‘e fiema‘u ai ‘e he kau Kipioné ke fai ha aleapau mo iá. (Sios. 9:14, 15) ‘I he taimi ‘e taha, na‘e hoko ai ‘a Hesekaia ‘o hīkisia. (2 Kal. 32:25, 26) Neongo ko e kau tangatá ni na‘a nau ta‘ehaohaoa, na‘e ‘amanekina ke muimui ‘a e kau ‘Isilelí ki he‘enau tatakí. Na‘e lava ke ‘ilo‘i ‘e he kau ‘Isilelí na‘e ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a e kau ‘āngeló ke nau poupou‘i ‘a e kau tangatá ni. ‘Oku hā mahino, na‘e tataki ‘e Sihova ‘a hono kakaí.

TATAKI KINAUTOLU ‘E HE FOLOFOLA ‘A E ‘OTUÁ

10. Na‘e anga-fēfē hono tataki ‘a Mōsese ‘e he Lao ‘a e ‘Otuá?

10 Na‘e tataki ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘a hono kau fakafofongá. ‘Oku lave ‘a e Tohi Tapú ki he Lao na‘e ‘oange ki ‘Isilelí ko e “lao ‘a Mosese.” (1 Tu‘i 2:3) Ka ‘oku ‘ai ‘e he Tohi Tapú ke mahino ko Sihova ‘a e tokotaha na‘á ne ‘oange ki he kau ‘Isilelí ‘a e Laó. Pea na‘e toe pau ke talangofua ki ai ‘a Mōsese. (2 Kal. 34:14) Ko e fakatātaá, ‘i he hili hono tala ange ‘e Sihova kiate ia ‘a e founga ki hono fa‘u ‘a e tāpanekalé, na‘e “fai ‘e Mosese: ‘O hange tofu pē ko e tu‘utu‘uni ‘a e ‘Eiki kiate ia, na‘e pehē ‘ene fai.”—‘Eki. 40:1-16.

11, 12. (a) Ko e hā na‘e fiema‘u ke fai ‘e Siosiua mo e ngaahi tu‘i na‘a nau pule‘i ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá? (e) Na‘e anga-fēfē hono tataki ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘a e kau tangata na‘e takimu‘á?

11 Na‘e ma‘u ‘e Siosiua ha konga ‘o e Folofola ‘a e ‘Otuá ‘i he taimi na‘á ne hoko ai ko e takí, pea na‘e tala ange ‘e Sihova kiate ia: “Te ke fakalaulauloto ki ai ‘i he ‘aho mo e po, koe‘uhi ke ke tokanga ke fai ‘o hange ko e me‘a kotoa kuo tohi ai.” (Sios. 1:8) Ko e ngaahi tu‘i na‘a nau pule‘i ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá ki mui aí na‘e pau ke nau lau ‘a e Laó ‘i he ‘aho kotoa pē, hiki hano tatau, pea talangofua ki he “ngaahi lea kotoa ‘o e lao ni mo konisitutone ke fai ki ai.”—Lau ‘a e Teutalōnome 17:18-20.

12 Na‘e anga-fēfē hono tataki ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘a e kau tangata na‘a nau takimu‘á? Fakakaukau angé ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Tu‘i Siosaiá. Hili hono ma‘u ‘a e Lao ‘a Mōsesé, na‘e lau ia ‘e he sekelitali ‘a Siosaiá kiate ia. * (Sio ki he fakamatala ‘i laló.) “‘I he fanongo leva ‘e he tu‘i ki he ngaahi lea ‘o e Tohi Lao na‘a ne hae hifo hono kofu.” Na‘e ue‘i leva ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘a Siosaia ke ne faka‘auha ‘a e ngaahi ‘aitoli kotoa pē ‘i he fonuá pea fokotu‘utu‘u ke fai ‘a e kātoanga Pāsova lahi taha kuo faifai ange pea fakahokó. (2 Tu‘i 22:11; 23:1-23) Koe‘uhi ko e muimui ‘a Siosaia mo e kau taki faitōnunga kehé ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá, na‘a nau loto-lelei ke fe‘unu‘aki ‘a e fakahinohino na‘a nau fai ki he kakai ‘a e ‘Otuá. Ko e ngaahi liliu ko ení na‘e tokoni‘i ai ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá ke nau talangofua kiate Ia.

13. Na‘e anga-fēfē ‘a e kehe ‘a e kau taki ‘o e kakai ‘a e ‘Otuá mei he kau taki ‘o e ngaahi pule‘anga kehé?

13 Ko e kau taki ‘o e ngaahi pule‘anga kehé na‘e tataki kinautolu ‘e he poto fakangatangata fakaetangatá. Ko e fakatātaá, na‘e fai ‘e he kau taki Kēnaní mo honau kakaí ‘a e ngaahi me‘a fakalilifu, ‘a ia na‘e kau ai ‘a e hia fakamala‘ia, faka-Sōtoma, mohe mo e manú, feilaulau‘i ‘o e fānaú, pea mo e tauhi ‘aitolí. (Liv. 18:6, 21-25) Pehē foki, na‘e ‘ikai ke ma‘u ‘e he kau taki Pāpilone mo ‘Isipité ‘a e ngaahi tu‘utu‘uni tatau ki he ma‘á ‘o hangē ko ia na‘e ma‘u ‘e he kakai ‘a e ‘Otuá. (Nōm. 19:13) Kae kehe, na‘e lava ke sio ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá ki he anga hono faka‘ai‘ai kinautolu ‘e honau kau taki faitōnungá ke nau tauhi ke ma‘a ‘enau lotú, ke nau ma‘a fakaesino, pea ke nau faka‘ehi‘ehi mei he fehokotaki fakasino ta‘ema‘á. ‘Oku hā mahino, na‘e tataki kinautolu ‘e Sihova.

14. Ko e hā na‘e akonaki‘i ai ‘e Sihova ‘a e kau taki ‘e ni‘ihi ‘o hono kakaí?

14 Na‘e ‘ikai ke muimui ‘a e ngaahi tu‘i kotoa na‘a nau pule ki he kakai ‘a e ‘Otuá ki he ngaahi fakahinohino ‘a e ‘Otuá. Ko e ngaahi tu‘i ta‘efaitōnunga ko iá na‘a nau fakafisi ke muimui ‘i he tataki ‘a e laumālie mā‘oni‘oni ‘o e ‘Otuá, ko ‘ene kau ‘āngeló, pea mo ‘ene Folofolá. ‘I he ngaahi tu‘unga ‘e ni‘ihi, na‘e akonaki‘i ai ‘e Sihova pe fetongi ‘a e kau taki ko iá. (1 Sām. 13:13, 14) Ki mui ai, na‘e fakanofo ‘e Sihova ‘a e tokotaha ‘a ia te ne hoko ko ha taki haohaoa.

FAKANOFO ‘E SIHOVA HA TAKI HAOHAOA

15. (a) Na‘e anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘e he kau palōfitá ‘a e ha‘u ‘a e taki haohaoá? (e) Ko hai ‘a e taki haohaoá?

15 Na‘e tala‘ofa ‘e Sihova ‘i he ta‘u ‘e lauingeau, te ne fakanofo ha taki haohaoa ma‘a hono kakaí. Ko e fakatātaá, na‘e tala ‘e Mōsese ki he kau ‘Isilelí: “‘E fokotu‘u ‘e Sihova ko ho ‘Otua mei ho lotolotonga, mei ho kainga, hao palofita hange ko au; ko ia pe te mou fanongo ki ai.” (Teu. 18:15) Na‘e pehē ‘e ‘Aisea ko e Tokotaha ko ení te ne hoko ko ha “takimua moe bule.” (‘Ai. 55:4PM) Pea na‘e tohi ‘a Taniela ‘o fekau‘aki mo e Mīsaiá te ne hoko “ko e ‘Eiki” pe taki. (Tan. 9:25) Faka‘osí, na‘e fakahaa‘i tonu ‘e Sīsū Kalaisi ko ia ‘a e “Taki” ‘o e kakai ‘a e ‘Otuá. (Lau ‘a e Mātiu 23:10.) Ko e kau ākonga ‘a Sīsuú na‘a nau muimui loto-lelei kiate ia, pea na‘a nau tui ko ia na‘e fili ‘e Sihová. (Sione 6:68, 69) Ko e hā na‘á ne fakatuipau‘i kiate kinautolu ko Sīsū Kalaisi ‘a e tokotaha na‘e ngāue‘aki ‘e Sihova ke ne tataki ‘a hono kakaí?

16. Ko e hā na‘á ne fakamo‘oni‘i na‘e fakaivia ‘a Sīsū ‘e he laumālie mā‘oni‘oní?

16 Na‘e fakaivia ‘e he laumālie mā‘oni‘oní ‘a Sīsū. ‘I hono papitaiso ‘o Sīsuú, na‘e sio ‘a Sione “ki he langí ‘oku mavaeua pea ‘oku ‘alu hifo kiate ia ‘a e laumālié ‘o hangē ha lupé.” Taimi nounou pē mei ai, “na‘e ue‘i leva ia ‘e he laumālié ke ne ‘alu atu ki he toafá.” (Mk. 1:10-12) Lolotonga ‘a e ngāue fakafaifekau ‘a Sīsū ‘i he māmaní, na‘e fakaivia ia ‘e he laumālie mā‘oni‘oni ‘o e ‘Otuá ke faiako pea ke ne fakahoko ‘a e ngaahi mana. (Ngā. 10:38) ‘Ikai ko ia pē, na‘e tokoni‘i ‘e he laumālie mā‘oni‘oní ‘a Sīsū ke ne fakahāhā ‘a e ngaahi ‘ulungaanga hangē ko e ‘ofá, fiefiá, mo e tui mālohí. (Sione 15:9; Hep. 12:2) ‘Oku ‘ikai ha toe taki kehe na‘e fakamo‘oni‘i ‘okú ne ma‘u ‘a e laumālie mā‘oni‘oni ‘o e ‘Otuá. ‘Oku hā mahino, na‘e fili ‘e Sihova ‘a Sīsū ke ne hoko ko e Taki.

Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e he kau ‘āngeló ‘a Sīsū ‘i he hili ‘ene papitaisó? (Sio ki he palakalafi 17)

17. Ko e hā na‘e fai ‘e he kau ‘āngeló ke tokoni‘i ‘a Sīsuú?

17 Na‘e tokoni‘i ‘e he kau ‘āngeló ‘a Sīsū. Taimi nounou mei he papitaiso ‘o Sīsuú, “na‘e ha‘u ha kau ‘āngelo pea kamata ke nau tokoni kiate ia.” (Māt. 4:11) ‘I ha ngaahi houa ki mu‘a ‘i he‘ene pekiá, “na‘e hā ha ‘āngelo mei he langí kiate ia ‘o ne fakaivimālohi‘i ia.” (Luke 22:43) Na‘e ‘ilo‘i ‘e Sīsū ‘e fekau‘i mai ‘e Sihova ha kau ‘āngelo ke tokoni‘i ia ‘i ha taimi pē te ne fiema‘u aí.—Māt. 26:53.

18, 19. Na‘e anga-fēfē hono tataki ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘a e mo‘ui mo e faiako ‘a Sīsuú?

18 Na‘e tataki ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘a Sīsū. Na‘e faka‘atā ‘e Sīsū ke tataki ia ‘e he Folofolá, mei he kamata‘anga ‘o ‘ene ngāue fakafaifekaú ‘o a‘u ki he‘ene pekia ‘i he ‘akau fakamamahí. Na‘a mo e taimi na‘á ne ofi ai ke pekiá, na‘á ne lave ki he ngaahi kikite ‘o fekau‘aki mo e Mīsaiá. (Māt. 4:4; 27:46; Luke 23:46) Kae kehe, ko e kau taki lotu ‘o e taimi ko iá na‘a nau kehe ‘aupito meia Sīsū. Na‘a nau fili ke tukunoa‘i ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá ‘i ha taimi pē na‘e ‘ikai ke tatau ai mo ‘enau ngaahi akonakí. Na‘e to‘o lea ‘a Sīsū mei he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘i he‘ene lea ‘o fekau‘aki mo kinautolu: “Ko e kakaí ni ‘oku nau faka‘apa‘apa‘ia‘i au ‘aki honau loungutú, ka kuo hiki mama‘o honau lotó meiate au. Ko e koto kulanoa ‘enau hanganaki lotu mai kiate aú, he ‘oku nau ako‘aki ‘a e ngaahi tu‘utu‘uni ‘a e tangatá ko e ngaahi tokāteline.” (Māt. 15:7-9) He‘ikai ‘aupito ke fili ‘e Sihova ha kau tangata na‘e ‘ikai te nau muimui ki he‘ene Folofola ke nau tataki ‘a hono kakaí.

19 Na‘e toe ngāue‘aki foki ‘e Sīsū ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá ‘i he‘ene ako‘i ‘a e ni‘ihi kehé. ‘I he taimi na‘e pole‘i ai ia ‘e he kau taki lotú, na‘e ‘ikai te ne ngāue‘aki ‘a hono poto ‘o‘oná pe ko ‘ene taukei ‘i he mo‘uí ke tali ‘aki kiate kinautolu. ‘I hono kehé, na‘á ne ako‘i ‘a e kakaí mei he Folofolá. (Māt. 22:33-40) Pehē foki, na‘e mei ‘ai ‘e Sīsū ke to‘oa ‘a e ni‘ihi kehé ‘i he‘ene fai ha ngaahi talanoa fekau‘aki mo ‘ene mo‘ui ‘i hēvaní pe ko e fakatupu ‘o e ‘univēsí. ‘I hono kehé, koe‘uhi na‘á ne ‘ofa ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá, na‘á ne vēkeveke ke vahevahe atu ia ki he ni‘ihi kehé, pea “na‘á ne fakatalatala kakato honau ‘atamaí ke nau ma‘u ‘a e ‘uhinga ‘o e Folofolá.”—Luke 24:32, 45.

20. (a) Na‘e anga-fēfē hono fakalāngilangi‘i ‘e Sīsū ‘a Sihová? (e) Ko e hā ‘a e kehekehe ‘i he fakakaukau ‘a Sīsuú mo e fakakaukau ‘a Hēlota ‘Akilipa I?

20 Neongo na‘e ofoofo ‘a e kau fanongo kia Sīsuú ‘i he anga ‘o ‘ene leá, na‘á ne ‘oange ma‘u pē ‘a e lāngilangí ki he‘ene Faiakó, ‘a Sihova. (Luke 4:22) ‘I he taimi na‘e feinga ai ha tangata koloa‘ia ke fakalāngilangi‘i ‘a Sīsū ‘aki ‘a e hingoa fakalakanga ko e “Faiako lelei,” na‘e anga-fakatōkilalo ‘a Sīsū pea na‘á ne pehē: “Ko e hā ‘okú ke ui ai au ko e leleí? ‘Oku ‘ikai ha taha ‘e lelei tuku kehe pē ‘a e toko taha, ko e ‘Otuá.” (Mk. 10:17, 18) Kae kehe, ko Hēlota ‘Akilipa I, ‘a e taki ‘o Siutea ‘i he ta‘u ‘e valu ki mui aí, na‘e kehe ‘aupito ‘ene fakakaukaú meia Sīsū. ‘I he ‘aho ‘e taha, na‘e tui ai ‘e Hēlota ‘a e teunga fakatu‘i masani mo totongi mamafa ‘i ha fakataha makehe. ‘I he sio mo fanongo ‘a e kakaí kiate iá, na‘a nau kaila: “Ko e le‘o ‘o ha ‘otua, ‘o ‘ikai ‘o ha tangata!” Na‘e lelei‘ia ‘a Hēlota ‘i hono fakahīkihiki‘i iá. Ka ko e hā leva ‘a e me‘a na‘e hokó? “‘I he taimi pē ko iá na‘e taa‘i ia ‘e he ‘āngelo ‘a Sihová, koe‘uhi na‘e ‘ikai te ne ‘oatu ‘a e lāngilangí ki he ‘Otuá; pea na‘e keina ia ‘e he ponú ‘o ne ‘auha.” (Ngā. 12:21-23) ‘Oku hā mahino, na‘e ‘ikai ke fili ‘e Sihova ‘a Hēlota ke ne hoko ko ha taki. Kae kehe, na‘e fakamo‘oni‘i ‘e Sīsū na‘e fili ia ‘e he ‘Otuá, pea na‘á ne fakalāngilangi‘i ma‘u pē ‘a Sihova ko e Taki Aoniu ia ‘o Hono kakaí.

21. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hono hokó?

21 Na‘e fiema‘u ‘e Sihova ke hoko ‘a Sīsū ko e Taki ‘o ‘ikai ‘i ha ngaahi ta‘u si‘i pē. Hili ‘ene toetu‘ú, na‘e tala ange ‘e Sīsū ki he‘ene kau ākongá: “Kuo tuku kiate au ‘a e mafai kotoa pē ‘i hēvani mo māmani.” Na‘á ne hoko atu: “Pea vakai, ‘oku ou ‘iate kimoutolu ‘i he ‘aho kotoa pē ‘o a‘u ki he faka‘osi‘osi ‘o e fokotu‘utu‘u lolotongá.” (Māt. 28:18-20) Ka ‘e lava fēfē ke tataki ‘e Sīsū ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá ‘i he māmaní lolotonga iá ko ha tokotaha ta‘ehāmai ia ‘i hēvani? Ko hai ‘e ngāue‘aki ‘e Sihova ke ne fakafofonga‘i ‘a Sīsū ‘i he māmaní? Pea ‘e malava fēfē ke ‘ilo‘i ‘e he kau Kalisitiané ‘a e kau fakafofonga ‘o e ‘Otuá? Ko e kupu hono hokó ‘e lāulea ai ki he tali ki he ngaahi fehu‘i ko iá.

^ pal. 12 Ko e mu‘aki tohi nai eni na‘e hiki ‘e Mōsesé.