Skip to content

Skip to table of contents

Yehova o Songuila Afendeli Vaye

Yehova o Songuila Afendeli Vaye

“Yehova o ku songuila ño-o hũ.”—ISAYA 58:11.

OVISUNGO: 152, 22

1, 2. (a) Olombangi Via Yehova via litepa ndati latavo akuavo? (b) Nye tu lilongisa vocipama cilo kuenda vocipama ci kuãimo?

OLONJANJA vialua omanu va siata oku pula Olombangi Via Yehova hati: “Helie usongui wene?” Ovo va siata oku komõha momo va kũlĩha okuti, vatavo alua mu sangiwa usongui umue okuti ulume ale ukãi. Pole, tu kuete esanju poku popia hati, Usongui wetu omunu umue wa lipua. Usongui wetu Yesu Kristu! Eye wa siata oku pokola ku Isia haeye Usongui waye okuti, Yehova.—Mateo 23:10.

2 Kulivo ocimunga cimue calume ci tukuiwa hati, “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka” okuti, wa siata oku songuila afendeli va Suku palo posi koloneke vilo. (Mateo 24:45) Tua kũlĩha ndati okuti Yehova o kasi oku tu songuila lekuatiso Liomõlaye? Tu konomuisi asunga atatu a tu kuatisa oku ci limbuka. Ndaño okuti tunde kosimbu toke cilo Yehova wa siata oku nõla omanu vamue oco va songuile afendeli vaye, pole Yehova eye Usongui wocili wafendeli vaye.—Isaya 58:11.

VA KUATISIWA LUNENE WESPIRITU SANDU

3. Nye ca kuatisa Mose oku songuila va Isareli?

3 Unene wespiritu sandu wa kuatisa omanu va nõliwa la Suku. Yehova Suku wa nõla Mose oco a linge usongui wa va Isareli. Nye ca kuatisa Mose oku tẽlisa ciwa ocikele caco ca velapo? Yehova wa eca ku Mose ‘espiritu sandu liaye.’ (Tanga Isaya 63:11-14.) Ocili okuti, Yehova wa songuila afendeli vaye, momo espiritu liaye olio lia kuatisa Mose.

4. Nye ci lekisa okuti Mose wa kuata espiritu lia Suku? (Tala ociluvialuvia kefetikilo liocipama cilo.)

4 Anga hẽ omanu va tẽla oku limbuka okuti Mose wa kuata espiritu lia Suku? Va ci limbuka! Espiritu sandu lia Yehova lia eca ku Mose uloño woku linga ovikomo kuenda oku ecelela okuti onduko ya Suku yi kũlĩhĩwa la Fareo ombiali yo ko Egito. (Etundilo 7:1-3) Espiritu sandu lia kuatisavo Mose oku kala usongui umue ukuacisola kuenda ukuepandi. Eye wa li tepele calua lasongui vokolofeka vikuavo okuti va kala vakuepela! (Etundilo 5:2, 6-9) Ocili okuti, Yehova wa nõla Mose oco a linge usongui wafendeli vaye.

5. Helie vali wa kuatisiwa lespiritu sandu oco a songuile afendeli va Yehova?

5 Helie vali wa kuatisiwa lespiritu sandu oco a songuile afendeli va Yehova? Embimbiliya li lekisa okuti: “Yehosua, omõla a Nune, we yuka le Espiritu liolondunge.” (Esinumuĩlo 34:9) “Espiritu lia Yehova lia wila Gideone.” (Olonganji 6:34) Handi vali, “espiritu lia Yehova lia wila Daviti lunene walua.” (1 Samuele 16:13) Alume vosi va tukuiwa ndeti, va kuatisiwa lespiritu lia Suku oco va tẽle oku linga ovina ka va ponduile oku tẽlisa longusu yavo muẽle. (Yehosua 11:16, 17; Olonganji 7:7, 22; 1 Samuele 17:37, 50) Ocili okuti, Yehova eye wa eca unene woku linga ovina vi komohĩsa, omo liaco eye lika o sesamẽla esivayo.

Eci afendeli vaye va pokola ku Mose, Yehosua, Gideone kuenda Daviti, va kala oku lekisa okuti Yehova eye Usongui wavo

6. Momo lie Yehova Suku a yonguile okuti afendeli vaye va Isareli va lekisa esumbilo kasongui vavo?

6 Nye va Isareli va sukilile oku linga eci va limbuka okuti espiritu sandu lia kala oku kuatisa Mose, Yehosua, Gideone kuenda Daviti? Ovo va sukilile oku lekisa esumbilo kokuavo. Momo eci omanu va kala oku lisiõsiõla ku Mose, Yehova wa pula hati: “Eteke lipi omanu ava va liweka oku membula?” (Atendelo 14:2, 11) Ocili okuti, Yehova eye wa nõla alume vaco oco va songuile afendeli Vaye. Eci afendeli vaye va pokola kalume vaco, va kala oku lekisa okuti Yehova eye Usongui wavo.

VA KUATISIWA LOVANGELO

7. Ovangelo va kuatisa ndati Mose?

7 Ovangelo va kuatisa omanu va nõliwa la Suku. (Tanga Va Heveru 1:7, 14.) Suku wa talavaya lovangelo oco a songuile Mose. Catete, ungelo umue “wa molẽha kokuaye vocisapa” loku eca kokuaye ocikele coku yovola va Isareli loku va songuila. (Ovilinga 7:35) Cavali, Suku wa talavaya lovangelo oco a ece ku Mose Ovihandeleko vioku songuila va Isareli. (Va Galatia 3:19) Catatu, Yehova wo sapuila hati: “Ka songuile omanu vocitumãlo nda ku sapuilile. Ungelo wange o ku pitila kovaso.” (Etundilo 32:34) Embimbiliya ka li lombolola okuti va Isareli va mola ungelo wa kala oku linga ovina viaco. Omo liaco, onjila ndomo Mose a pitiya olonumbi kuenda oku songuila omanu, ca eca uvangi wokuti wa kala oku kuatisiwa lovangelo.

8. Ovangelo va kuatisa ndati Yehosua kuenda Hesekiya?

8 Helie vali wa kuatisiwa lovangelo? Embimbiliya li lekisa okuti, “kesongo kolohoka via Yehova,” okuti ungelo umue, wa kuatisa Yehosua oku yula uyaki a linga la va Kanana. (Yehosua 5:13-15; 6:2, 21) Noke eci Soma Hesekiya a songuila afendeli va Suku, olohoka vioko a Suria va seteka oku kundula o Yerusalãi. Vuteke umosi, “ungelo wa Yehova wa katuka, wa ipa ocita lakui ecelala kolohũlũkãi kolohũlũkãi vitãlo komanu.”—2 Olosoma 19:35.

9. Ndaño okuti omanu va nõliwa la Suku ka va li puile, pole nye va Isareli va sukilile oku linga?

9 Ocili okuti ovangelo va li pua. Pole, alume ovo va kuatisa, ka va li puile. Onjanja yimue Mose ka ecele esivayo ku Yehova. (Atendelo 20:12) Yehosua ka pulisile ku Suku ovina a sukilile oku linga eci va Giveone va yonguile oku linga ocisila cimue laye. (Yehosua 9:14, 15) Vepulivi limue Hesekiya wa lekisile epela. (2 Asapulo 32:25, 26) Ndaño okuti, omanu vaco ka va li puile, va Isareli va sukilile oku pokola kokuavo. Ovo va ponduile oku limbuka okuti Yehova wa kala oku talavaya lovangelo oco a kuatise alume vaco. Ocili okuti, Yehova eye wa kala oku songuila afendeli vaye.

VA SONGUIWA LONDAKA YA SUKU

10. Mose wa kuama ndati Ocihandeleko ca Suku?

10 Ondaka ya Suku ya songuila omanu va nõliwa laye. Embimbiliya li tukula Ovihandeleko via eciwa ku va Isareli okuti, ‘Ovihandeleko via eciwile ku Mose.’ (1 Olosoma 2:3) Pole, Embimbiliya li lombolola okuti Yehova eye wa eca Ocihandeleko ku va Isareli. Mose wa sukililevo oku pokola Kocihandeleko caco. (2 Asapulo 34:14) Noke, eci Yehova a sapuila Mose oco a tunge o tavenakulu, ‘Mose wa linga ovina viosi ndomo Yehova o handelekele. Eye wa linga muẽle cosi.’—Etundilo 40:1-16.

11, 12. (a) Nye Yehosua kumue lolosoma via enda oku viala va Isareli va sukilile oku linga? (b) Ondaka ya Suku ya songuila ndati alume va kuatele ocikele coku songola?

11 Yehosua wa kuatele Ondaka ya Suku eci a linga usongui, kuenje Yehova wo sapuila hati: Yi “sokolola utanya luteke, hu lingi lutate cosi ca sonehiwamo.” (Yehosua 1:8) Olosoma via kala oku songuila afendeli va Suku, va sukililevo oku tanga Ocihandeleko oloneke viosi, oku vi soneha kuenda oku pokola ‘kolondaka viosi viovihandeleko vilo lovisila evi, loku vi linga.’—Tanga Esinumuĩlo 17:18-20.

12 Ondaka ya Suku ya kuatisa ndati alume va kuatele ocikele coku songola? Sokolola ulandu wa Soma Yosiya. Eci Ocihadeleko ca eciwile ku Mose ca sangiwa, usonehi wa Yosiya wa fetika oku tanga Ocihandeleko caco. * (Tala etosi pombuelo yemẽla.) “Eci Soma a yeva olondaka vielivulu liovihandeleko, oco wa tola uwalo waye.” Ondaka ya Suku ya vetiya Yosiya oku nyõla oviteka viosi via sangiwile vofeka a kala kuenda wa linga esokiyo lioku linga ocipito cimue cinene co Paskoa. (2 Olosoma 22:11; 23:1-23) Omo okuti, Yosiya kuenda asongui vakuavo vakuekolelo va pokola Kondaka ya Suku, va lekisa onjongole yoku linga apongoloko kolonumbi va kala oku eca kafendeli va Suku. Apongoloko aco a kuatisa afendeli va Suku oku pokola Kokuaye.

13. Asongui vafendeli va Suku va litepele ndati lasongui vo kolofeka vikuavo?

13 Olosoma vio kolofeka vikuavo via songuiwa lolondunge vi sule viomanu. Asongui vo ko Kanana kuenda omanu vavo, va enda oku linga ovina vĩvi ndeci: Oku lipekela lovinyama, oku likuela kulume lulume ale kukãi lukãi, oku lipekela lomunu umue ukuepata, oku lumba omãla kuenda oku fendela oviteka. (Ovisila 18:6, 21-25) Asongui vo ko Bavulono kuenda vo ko Egito ka va kuatele ovihandeleko vimuamue viatiamẽla koku liyelisa ndeci afendeli va Suku. (Atendelo 19:13) Pole, afendeli va Suku va enda oku limbuka ndomo asongui vavo vakuekolelo va enda oku va vetiya oku amamako oku yelisa efendelo liavo, oku liyelisa ketimba kuenda oku yuvula evĩho liosi liukahonga. Ocili okuti, Yehova wa kala oku va songuila.

14. Momo lie Yehova a lunguila omanu vamue va kala oku songuila afendeli vaye?

14 Halosoma viosiko via songuila afendeli va Suku, via pokola kolonumbi viaye. Olosoma vina ka via lekisile epokolo via enda oku likala oku kuama olonumbi viespiritu sandu lia Suku, liovangelo kuenda Liondaka yaye. Olonjanja vimue Yehova wa enda oku lungula asongui vaco. (1 Samuele 13:13, 14) Noke, Yehova wa nõla omunu umue wa laikele oku kala usongui umue wa lipua.

YEHOVA O NÕLA USONGUI UMUE WA LIPUA

15. (a) Ovaprofeto va lekisa ndati okuti kua laikele oku iya usongui umue wa lipua? (b) Helie wa kala usongui wa lipua?

15 Vokuenda kuanyamo alua, Yehova wa likuminyile oku nõla omunu umue wa li pua oco a songuile afendeli vaye. Mose wa sapuila va Isareli hati: “Yehova, Suku yene, o katulapo uprofeto ndame, eye vu yevelela.” (Esinumuĩlo 18:15) Isaya wa popia hati, Omunu waco ‘usongui haeye kesongo.’ (Isaya 55:4) Daniele wa soneha eci catiamẽla ku Mesiya hati, wa laikele oku kala “Soma.” (Daniele 9:25) Yesu Kristu wa li situlula okuti “Usongui” wafendeli va Suku. (Tanga Mateo 23:10.) Olondonge via Yesu via lekisa onjongole yoku u kuama kuenda va kolelele okuti wa nõliwa la Yehova. (Yoano 6:68, 69) Nye ca va vetiya oku tava okuti Yesu Kristu eye wa kala omunu una Yehova a nõla oco a songuile afendeli vaye?

Yehova wa nõla Yesu oco a kale usongui umue wa lipua

16. Nye ci lekisa okuti Yesu wa kuatisiwa lunene wespiritu sandu?

16 Yesu wa kuatisiwa lunene wespiritu sandu.  Noke liepatiso lia Yesu, Yoano wa mõla okuti, “ilu lia yuluka kuenda espiritu sandu lia loka ndopomba kuenje lio wila.” Kuenje, “espiritu lio songuila vekalasoko.” (Marko 1:10-12) Vokuenda kupange woku kunda Yesu a linga palo posi, espiritu sandu lia Suku lio kuatisa oku longisa kuenda oku linga ovikomo. (Ovilinga 10:38) Handi vali, espiritu sandu lia kuatisa Yesu oku lekisa ovituwa vimue ndeci, ocisola, esanju kuenda ekolelo lia pama. (Yoano 15:9; Va Heveru 12:2) Lalimue eteke kua kalele usongui umue wa eca uvangi wokuti wa kuata espiritu sandu lia Suku. Ocili okuti, Yehova eye wa nõla Yesu oco a linge Usongui.

17. Nye ovangelo va linga oco va kuatise Yesu?

17 Ovangelo va kuatisa Yesu. Noke yokatembo kamue eci Yesu a papatisiwa, “ovangelo veya oku u kuatisa.” (Mateo 4:11) Eci pakambele olowola vimue osimbu ka file, “ungelo umue wa tunda kilu wa molẽha kokuaye, yu wo kolisa.” (Luka 22:43) Yesu wa kũlĩhĩle okuti Yehova wa laikele oku tuma ovangelo oco vo kuatise, olonjanja viosi a sukilile.—Mateo 26:53.

18, 19. Ondaka ya Suku ya songuila ndati omuenyo wa Yesu loku longisa kuaye?

18 Ondaka ya Suku ya songuila Yesu. Tunde kefetikilo liupange waye woku kunda toke eci a fila kuti, Yesu wa ecelela okuti o songuiwa Lovisonehua. Eci a kala oku fa, eye wa tiamisila utima waye kocitumasuku catiamẽla ku Mesiya. (Mateo 4:4; 27:46; Luka 23:46) Pole, Yesu wa litepele calua lasongui vatavo. Eci ovo va limbuka okuti ovina va kasi oku longisa ka vi li kuata Londaka ya Suku, va nõlapo oku yuvula oku kapako alongiso a sangiwamo. Yesu wa tukula Ondaka ya Suku eci a popia catiamẽla kokuavo hati: “Omanu ava va ndi sumbila ño lovimẽla, pole, ovitima viavo vi kasi ocipãla lame. Ovo va ndi fendela ño olivova, momo va longisa ovisila viomanu.” (Mateo 15:7-9) Yehova lalimue eteke a ka nõla alume vana ka va yongola oku kapako Ondaka yaye oco va songuile afendeli vaye.

19 Yesu lekuatiso Liondaka ya Suku wa longisa omanu vakuavo. Eci asongui vatavo vo linga apulilo oco vo seteke, eye ka va tambuluile lolondunge viaye ale luloño a kuata komuenyo. Pole, wa longisa omanu lekuatiso Liovisonehua. (Mateo 22:33-40) Handi vali, Yesu wa laikele oku komohĩsa omanu vakuavo poku va lomboluila ovolandu atiamẽla komuenyo waye eci a kala kilu ale koku lulikiwa kuoluali. Pole, omo okuti Yesu wa solele Ondaka ya Suku, wa sanda otembo yoku yi sapuila komanu vakuavo lesanju kuenda “wa situlula ovitima viavo okuti va limbuka Ovisonehua.”—Luka 24:32, 45.

20. (a) Yesu wa eca ndati Esivayo ku Yehova? (b) Etepiso lipi lia kala pokati kovituwa via Yesu levi via Herode Agripa I?

20 Ndaño okuti olonjeveleli via Yesu via komõha omo lioku vangula kuaye, olonjanja viosi wa eca esivayo Kulongisi waye, Yehova. (Luka 4:22) Eci ulume umue ohuasi a seteka oku sivaya Yesu poku popia hati, “Olongisi Uwa,” Yesu wa lekisa umbombe kuenda wa popia hati: “Momo lie o nukuila hati, uwa? Lomue uwa, te lika umosi okuti, Suku.” (Marko 10:17, 18) Noke lianyamo ecelãla, Herode Agripa I wa linga usongui wa va Yudea. Ovituwa viaye via litepele calua lovituwa via Yesu! Eteke limue kohongele yimue yilikasi, wa wala uwalo umue wa kemãla calua hawo wa tĩlile. Eci omanu vo mola loku u yevelela, va fetika oku kaloka vati: “Ondaka eyi yo suku, hayomunuko!” Herode wa solele calua oku sivayiwa. Pole, nye ceya oku pita? “Vocipikipiki ungelo wa Yehova wo veta, momo ka ecele ulamba ku Suku, noke wa liwa lapuka kuenje wa fa.” (Ovilinga 12:21-23) Ocili okuti, Yehova ka nõlele Herode oco a linge usongui. Yesu wa eca uvangi wokuti Suku wo nõla kuenda olonjanja viosi wa eca esivayo ku Yehova Usongui wa Velapo wafendeli Vaye.

21. Nye tu ka lilongisa vocipama ci kuãimo?

21 Yehova wa yonguile okuti Yesu o kala Usongui vokuenda kuanyamo alua. Noke lioku pinduiwa kolofa, Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Unene wosi wo kilu lowu wo posi, wa nyĩhiwa.” Wa amisako loku popia hati: “Ñasi kumue lene oloneke viosi, toke kesulilo liovina vi kasi voluali.” (Mateo 28:18-20) Yesu wa siata oku songuila ndati afendeli va Suku palo posi nda eye omunu umue ka muiwa kuenda o kasi kilu? Helie Yehova a nõla oco a kale onumiwa ya Yesu palo posi? Akristão va pondola oku limbuka ndati omanu va nõliwa la Suku? Ocipama ci kuãimo ci ka tambulula apulilo aco.

^ tini. 12 Citava okuti ca kala ocicapa ca sonehiwa la Mose.