Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA KI HE MO‘UÍ

Kuó U Ma‘u ‘Aonga mei he ‘A‘eva mo e Fa‘ahinga Fakapotopotó

Kuó U Ma‘u ‘Aonga mei he ‘A‘eva mo e Fa‘ahinga Fakapotopotó

‘OKU ou manatu‘i ‘a e pongipongi momoko ‘e taha ‘i he ngaahi ta‘u lahi ki mu‘á ‘i Brookings, South Dakota, ‘Amelika. Na‘e lava ke u ongo‘i ‘e vave ke moko‘ī‘ī ‘a e ‘eá. Na‘á ku ‘i ha ki‘i fale na‘e ‘ikai ha hita ai fakataha mo ha ki‘i kulupu kakai tokosi‘i, pea na‘a mau tetetete kotoa. Na‘a mau tu‘u ‘o ofi ki ha fu‘u topu na‘e fonu ‘i he vaí, pea na‘e momoko ‘a e vaí! Tuku ke u ki‘i talanoa atu fekau‘aki mo ‘eku mo‘uí koe‘uhí ke ke mahino‘i ‘a e ‘uhinga ‘o ‘emau ‘i aí.

KO HOKU FĀMILÍ

Tokoua ‘eku tamaí ‘a Alfred mo ‘eku tamaí

Na‘e fā‘ele‘i au ‘i he ‘aho 7 ‘o Ma‘asi, 1936. Na‘e ma‘u ‘e he‘eku ongo mātu‘á ‘a e fānau ‘e toko fā, pea ko au ‘a e si‘isi‘i tahá. Na‘a mau nofo ‘i ha ki‘i faama ‘i he tafa‘aki fakahahake ‘o South Dakota. Ko e fāmá ko ha konga mahu‘inga ia ki he‘emau mo‘ui fakafāmilí, ka na‘e ‘ikai ko e me‘a mahu‘inga taha ia kia kimautolú. Na‘e papitaiso ‘eku ongo mātu‘á ko e ongo Fakamo‘oni ‘a Sihova ‘i he 1934. Na‘á na fakatapui ‘ena mo‘uí kia Sihova, pea na‘e mahu‘inga taha kiate kinaua ‘a e fai hono finangaló. Ko ‘eku tangata‘eikí, ‘a Clarence, pea ki mui ai ko hono tokouá, ‘a Alfred, na‘á na hoko ko ha sevāniti ‘i he kautahá (‘oku ui he taimí ni ko e sea ‘o e kulupu ‘o e kau mātu‘á) ‘i he‘emau ki‘i fakataha‘angá ‘i Conde, South Dakota.

Na‘e ‘alu ma‘u pē hoku fāmilí ki he ngaahi fakatahá pea mei he fale ki he fale ‘o tala ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo e ‘amanaki fakaofo Fakatohitapu ki he kaha‘ú. Na‘e tokoni ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘eku ongo mātu‘á pea pehē ki he‘ena ako‘i kimautolú ke mau ‘ofa ai kia Sihova. Ko au mo hoku tuofefiné, ‘a Dorothy, na‘á ma hoko ko e ongo malanga ‘o e Pule‘angá ‘i he‘ema ta‘u onó. ‘I he 1943, na‘á ku kau ki he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí, ‘a ia na‘e toki kamata pē.

Tāimu‘a ‘i he 1952

Ko e ngaahi fakataha-lahí mo e ngaahi ‘asemipilií ko ha me‘a mahu‘inga ia ki he‘emau mo‘uí. ‘Oku ou manatu‘i ha fakataha-lahi ‘i he 1949 ‘i Sioux Falls, South Dakota. Na‘e fai ai ‘e Tokoua Grant Suiter ha malanga “‘Oku Fu‘u Tuai ki he Anga Ho‘o Fakakaukaú!” Na‘á ne fakamamafa‘i ai ‘a e fiema‘u ki he kau Kalisitiane fakatapui kotoa pē ke nau ngāue‘aki ‘enau mo‘uí ke malanga‘i ‘a e ongoongo lelei ‘o e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. Hili iá, na‘á ku fakatapui ‘eku mo‘uí kia Sihova. Na‘á ku papitaiso ‘i he ‘asemipilī hono hokó, ‘i Brookings, ‘i Nōvema 12, 1949. Ko e ‘uhinga ia na‘á ku ‘i he ki‘i fale momoko ‘aupito ‘i he fāmá, ‘a ia na‘á ku lave ki ai ki mu‘á. Ko e toko fā ‘o kimautolu na‘a mau tatali ke papitaiso ‘i ha fu‘u topu ukamea.

Na‘á ku loto leva ke tāimu‘a. Na‘á ku kamata ‘i he ‘aho 1 ‘o Sanuali, 1952 ‘i he taimi na‘á ku ta‘u 15 aí. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Ko ia ‘oku fafale ki he kau poto, te ne hoko ko e poto,” pea na‘e tokolahi ‘a e fa‘ahinga fakapotopoto ‘i hoku fāmilí na‘a nau poupou‘i ‘eku fili ke tāimu‘á. (Pal. 13:20) Na‘á ku ‘alu ma‘u pē ‘o malanga mo e tokoua ‘eku tangata‘eikí ‘a Julius, ‘a ia na‘á ne ta‘u 60. Neongo na‘á ne fu‘u ta‘umotu‘a ange ‘iate au, na‘á ma fiefia ‘i he ngāue fakataha he ngāue fakafaifekaú. Na‘á ku ako ‘a e me‘a lahi meiate ia mo ‘ene hokosia ‘i he mo‘uí. Na‘e ‘ikai fuoloa kuo tāimu‘a mo Dorothy.

TOKONI‘I AU ‘E HE KAU ‘OVASIA SĒKETÍ

‘I he‘eku kei si‘í, na‘e fakaafe‘i ‘e he‘eku ongo mātu‘á ‘a e kau ‘ovasia sēketi tokolahi mo honau ngaahi uaifí ke nofo mo kimautolu. Ko e ongo me‘a mali ‘e taha na‘á na tokoni‘i lahi aú ko Jesse mo Lynn Cantwell. Na‘á na tokanga kiate au mo fakalototo‘a‘i au. ‘I he taimi na‘á na ngāue ai ‘i he ngaahi fakataha‘anga ofi maí, na‘á na fakaafe‘i au ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ke mau ‘alu ‘i he ngāue fakafaifekaú. Na‘á ku fiefia mo‘oni ‘i he ngāue fakataha mo kinauá! Na‘á ku loto ke u femo‘uekina ‘i he ngāue ‘a Sihová ‘o hangē ko kinauá mo tāimu‘a.

Ko ‘emau ‘ovasia sēketi hokó ko Bud Miller. ‘I he taimi na‘á ne ‘a‘ahi mai ai mo hono uaifí, ‘a Joan, ki he‘emau fakataha‘angá, na‘á ku ta‘u 18 ai. ‘I he taimi ko iá na‘e pau ke u sio ki he poate ‘oku nau uki ‘a e kau sōtiá, ko ha kōmiti ‘oku nau fili ‘a e fa‘ahinga kuo pau ke nau kau ki he sōtiá. Na‘a nau fiema‘u ke u fai ha ngāue ‘a ia na‘á ku ongo‘i na‘e fepaki ia mo e fekau ‘a Sīsū ke tu‘u-‘atā ‘i he ngaahi me‘a fakapolitikalé. Ka na‘á ku loto ke malanga‘i ‘a e ongoongo lelei ‘o e Pule‘angá. (Sione 15:19) Ko ia na‘á ku kole ke nau lau au ko ha faifekau.

Na‘á ku fiefia ‘aupito ‘i hono tala mai ‘e Tokoua Miller te ne ‘alu mo au ki he fakataha mo e kōmití. Na‘e ‘ikai ko ha tokotaha mā ia, pea na‘e ‘ikai ke ne ilifia ki he kakaí. Na‘á ne toe ‘ilo‘i lelei ‘a e Folofolá. ‘I he‘ene ‘alu mo aú na‘e hoko ia ke u loto-to‘a ange ai! ‘I he konga ki mui ‘o e fa‘ahita‘u māfana ‘o e 1954, na‘e tali ai ‘e he kōmití ‘eku kole ke lau au ko ha faifekau, ‘i he ola ‘o e fakataha na‘e faí. Na‘e toe lahi ange heni hoku taimi ke u ngāue ai ma‘a Sihova.

‘I he‘eku hoko ko ha tokotaha Pēteli fo‘ou, mo ha loli he fāmá

Taimi nounou mei ai na‘e fakaafe‘i au ke u ngāue ‘i he Pētelí, ‘a e feitu‘u na‘e ui ‘i he taimi ko iá ko e Faama ‘a e Taua Le‘ó, ‘i Staten Island, Niu ‘Ioke. Na‘á ku ngāue ai ‘i he ta‘u nai ‘e tolu. Na‘á ku ma‘u ‘a e ngaahi hokosia fakafiefia he na‘á ku fetaulaki ai mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakapotopoto tokolahi pea na‘á ku ngāue fakataha mo kinautolu.

NGĀUE PĒTELÍ

‘I he WBBR mo Tokoua Franz

Ko e faama ‘i Staten Island na‘e ‘i ai ‘a e fale fakamafolalea WBBR. Na‘e fakalele ia ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová mei he 1924 ki he 1957. Ko e mēmipa pē ‘e toko 15 ki he toko 20 ‘o e fāmili Pētelí na‘e vahe‘i ki he fāmá. Ko e tokolahi taha ‘o kimautolú ko e kau talavou pea na‘e ‘ikai ke mau fu‘u taukei. Ka na‘a mau ngāue fakataha mo ha tokoua pani ta‘umotu‘a, ko Eldon Woodworth. Na‘á ne hangē ha tamaí kiate kimautolu pea na‘á ne ako‘i kimautolu ‘i he ngaahi me‘a lahi. ‘I he taimi na‘a mau fetōkehekehe‘aki aí, na‘e pehē mai ‘a Tokoua Woodworth, “‘Oku fakaofo mo‘oni ‘a e me‘a kuo fai ‘e he ‘Eikí ‘aki ‘a e fa‘ahinga ‘okú ne ngāue‘akí.”

Faivelenga ‘a Harry Peterson ‘i he ngāue fakamalangá

Na‘a mau toe ngāue fakataha mo Tokoua Frederick W. Franz pea na‘á ne tokoni‘i kimautolu kotoa. Na‘á ne fakapotopoto mo ‘ilo‘i lelei ‘aupito ‘a e Tohi Tapú. Pea na‘á ne mahu‘inga‘ia ‘iate kimautolu taki taha. Ko ‘emau tokotaha kukí ko Harry Peterson. Na‘e faingofua ange ke mau ngāue‘aki hono fakaikú ‘i hono hingoa totonú, ‘a e Papargyropoulos. Ko e taha foki ia ‘o e kau paní, pea na‘á ne sai‘ia ‘aupito ‘i he ngāue fakamalangá. Na‘e fakahoko lelei ‘e Tokoua Peterson ‘ene ngāue ‘i he Pētelí ka na‘e ‘ikai ‘aupito ke ne fakali‘eli‘aki ‘a e ngāue fakamalangá. Na‘á ne tufa ‘a e makasini ‘e lauingeau ‘i he māhina taki taha. Na‘á ne toe ‘ilo‘i lelei ‘a e Tohi Tapú mo tali ‘emau ngaahi fehu‘i lahi.

NA‘Á KU AKO MEI HE FANGA TUOFĀFINE FAKAPOTOPOTÓ

‘I he fāmá, na‘a mau teuteu‘i ai ‘a e fua‘i‘akaú mo e vesitapoló pea fa‘o ia ‘i he ngaahi kapa. Na‘e fe‘unga nai mo e lita ‘e 42,600 (kuata ‘e 45,000) ‘o e fua‘i‘akau mo e vesitapolo na‘e fa‘o kapa ‘i he ta‘u ma‘á e fāmili Pētelí. Na‘á ku ngāue mo Etta Huth, ko ha tuofefine fakapotopoto ‘aupito. Na‘á ne ‘omi ha fakahinohino ‘a ia na‘a mau ngāue‘aki ki hono teuteu ‘a e fua‘i‘akaú mo e vesitapoló. Na‘e ha‘u ‘a e fanga tuofāfine fakalotofonuá ‘o ngāue fakataha mo kimautolu, pea na‘e tokoni ‘a Etta ki hono fokotu‘utu‘u ‘enau ngāué. Neongo na‘e ‘ilo lahi ‘a Etta ki he founga ‘o e fa‘o kapá, na‘á ne toka‘i ma‘u pē ‘a e fanga tokoua na‘a nau tokanga‘i ‘a e fāmá. Na‘á ne fokotu‘u ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei kia kimautolu kotoa.

Mo Angela mo Etta Huth

Ko Angela Romano ko e taha ia ‘i he fanga tuofāfine kei si‘i na‘á ne ha‘u ke tokoni ‘i he fāmá. Na‘e tokoni‘i ia ‘e Etta ‘i he taimi na‘á ne ha‘u ai ki he mo‘oní. Na‘á ku mali mo Angie ‘i ‘Epeleli 1958, pea ‘okú ma fiefia ‘i he ngāue fakataha kia Sihová ‘i he ta‘u eni ‘e 58. ‘Oku hoko ‘a e mateaki ‘a Angie kia Sihová ke ‘ai ai ‘ema nofo malí ke mālohi ‘i he lolotonga ‘a e ngaahi ta‘u ko iá. ‘Okú ne fakapotopoto, pea ‘oku lava ke u falala mo‘oni kiate ia, ‘o tatau ai pē pe ko e hā ‘a e faingata‘a ‘okú ma hokosiá.

KO HA VĀHENGA-NGĀUE FAKAMISINALE MO E NGĀUE FEFONONGA‘AKÍ

‘I he taimi na‘e fakatau atu ai ‘e he fanga tokouá ‘a e fale fakamafolalea WBBR ‘i Staten Island ‘i he 1957, na‘á ku ngāue ‘i he Pēteli ‘i Brooklyn ‘i ha ki‘i taimi. Pea ‘i he‘eku mali mo Angie, na‘á ku mavahe leva mei Pēteli. Na‘á ma tāimu‘a ‘i Staten Island ‘i he ta‘u ‘e tolu. Na‘e ‘i ai ‘a e taimi na‘á ku ngāue ai ki he pule fo‘ou ‘o e fale fakamafolaleá, ‘a ia na‘e ui ko e WPOW.

Na‘á ma tauhi mo Angie ‘ema mo‘uí ke faingofua kae lava ke ma ‘alu ‘o ngāue ‘i ha feitu‘u pē na‘e fiema‘u kimaua ki aí. Ko hono olá, ‘i he 1961 na‘á ma tali ha fakaafe ke hoko ko ha ongo tāimu‘a makehe ‘i Falls City, Nebraska. Kae taimi nounou ‘ema a‘u ki aí, na‘e fakaafe‘i kimaua ke ma ‘alu ki South Lansing, Niu ‘Ioke, ‘i he māhina ‘e taha ke ma‘u ‘a e Ako Fakafaifekau ‘o e Pule‘angá. Na‘á ma fiefia ‘i he‘ema kau ki he akó, pea na‘á ma fakakaukau te ma foki pē ki Nebraska ‘i he hili ‘a e akó. Ko ia na‘á ma ‘ohovale ‘aupito ‘i he taimi na‘á ma ma‘u ai ha vāhenga-ngāue fo‘oú. Na‘e fiema‘u ke ma hoko ko ha misinale ‘i Kemipōtia! ‘I he fonua faka‘ofo‘ofa ko iá ‘i he Fakatonga Hahake ‘o ‘Ēsiá, na‘á ma sio, fanongo mo ‘ahi‘ahi‘i ‘a e ngaahi me‘a na‘e fo‘ou kia kimaua. Na‘á ma loto mo‘oni ke tala ki he kakai ko ení ‘a e ongoongo lelei fekau‘aki mo e Pule‘angá.

Ka na‘e liliu he taimi ko ení ‘a e tu‘unga fakapolitikale ‘i Kemipōtiá, pea na‘e pau ke ma ‘alu ki he Fakatonga ‘o Vietinemí. Hili ‘a e ta‘u ‘e ua na‘á ku puke lahi ‘aupito, pea ko e me‘a fakamamahí, na‘e pau ke ma foki ki ‘Amelika. Na‘á ku fiema‘u ha taimi ke fakaakeake ai. ‘I he sai hoku puké, na‘e kamata leva ke ma toe tāimu‘a.

Mo Angela ‘i he 1975, ki mu‘a ‘i hano faka‘eke‘eke he televīsoné

‘I Ma‘asi 1965, na‘e kamata ke ma ngāue ki he ngaahi fakataha‘angá ‘i he ngāue fefononga‘akí. ‘I he ta‘u ‘e 33, na‘á ku fiefia mo Angie ‘i he ngāue fakasēketí pea tokoni ‘i he ngaahi fakataha-lahí. Na‘á ku fiefia ‘i he ngāue ko ení, koe‘uhí ko e ngaahi fakataha-lahí na‘e hoko ma‘u pē ia ko ha taimi fakafiefia kiate au. ‘I he ngaahi ta‘u ‘e ni‘ihi na‘á ma ‘a‘ahi ai ki he ngaahi fakataha‘anga ‘i Niu ‘Ioké mo e ngaahi fakataha‘anga takatakai ‘i aí, pea na‘e lahi hono fai ‘a e ngaahi fakataha-lahí ‘i he Yankee Stadium.

NA‘Á MA FOKI KI PĒTELI MO E NGAAHI AKO FAKATEOKALATÍ

Na‘á ku ma‘u mo Angie ‘a e ngaahi vāhenga-ngāue fo‘ou mo faingata‘a ‘i he faai mai ‘a e ngaahi ta‘ú. ‘I he 1995, na‘e kole mai ai ke u faiako ‘i he Ako‘anga Ako Fakafaifekaú. ‘I he ta‘u ‘e tolu ki mui ai, na‘e fakaafe‘i kimaua ki Pēteli. Na‘á ku fiefia ‘i he toe foki ki Pētelí hili ‘a e ta‘u ‘e 40 ‘eku mavahe mei aí, ‘a e feitu‘u na‘e kamata ai ‘eku ngāue taimi-kakato makehé. Na‘e ‘i ai ha taimi na‘á ku ngāue ai ‘i he Potungāue Ngāué pea na‘e lahi mo e ngaahi ako na‘á ku faiako ai. ‘I he 2007, na‘e fokotu‘u ‘e he Kulupu Pulé ‘a e Potungāue Ako Fakateokalatí ke tokanga‘i kotoa ‘a e ngaahi ako na‘e ako‘i ‘i he Pētelí, pea na‘á ku ‘ovasia ai ‘i ha ngaahi ta‘u.

‘I he ngaahi ta‘u ki muí ni maí, kuo fai ‘a e ngaahi liliu ki he ngaahi ako ‘i he Pētelí. Ko e Ako Ma‘á e Kau Mātu‘a ‘i he Fakataha‘angá na‘e kamata ia ‘i he 2008. Pea ‘i he ta‘u ‘e ua hokó, na‘e laka hake ‘i he kau mātu‘a ‘e toko 12,000 na‘a nau ako ‘i Patterson pea ‘i he Pēteli ‘i Brooklyn. ‘Oku hoko atu he taimí ni ‘a e ako ko iá ‘i he ngaahi feitu‘u kehekehe. ‘I he 2010 na‘e liliu ‘a e hingoa ‘o e Ako‘anga Ako Fakafaifekaú ki he Ako Fakatohitapu Ma‘á e Fanga Tokoua Ta‘emalí, pea na‘e fokotu‘u ha ako fo‘ou, na‘e ui ko e Ako Fakatohitapu Ma‘á e Ngaahi Hoa Mali Kalisitiané.

‘I Sepitema 2014, na‘e fakataha‘i ‘a e ongo ako ko iá ‘o hoko ko e Ako Ma‘á e Kau ‘Evangeliō ‘o e Pule‘angá. Ko e kau akó ‘e lava ke kau ki ai ‘a e ngaahi hoa mali, fanga tokoua ta‘emali, pe fanga tuofāfine ta‘emali. Na‘e fiefia lahi ‘a e tokolahi ‘i māmani lahi ‘i he‘enau fanongo ‘e lava ke fai ‘a e ako ko ení ‘i honau fonuá tonu. ‘Oku fakafiefia ‘a e sio ki he tokolahi ange ‘a e fa‘ahinga te nau ma‘u ‘a e faingamālie ke kau ki he ngaahi ako ko ení. Pea ‘oku ou hounga‘ia ‘aupito ‘i he fe‘iloaki mo e tokolahi na‘a nau fai ‘a e ngaahi liliu ‘i he‘enau mo‘uí kae malava ke nau ma‘u ‘a e ako ko ení.

‘I he‘eku fakakaukau atu ki he‘eku mo‘uí mei he taimi ki mu‘a ke u papitaiso ‘i he ki‘i fale momoko ‘i he fāmá ‘o a‘u mai ki he taimi ní, ‘oku ou fakamālō kia Sihova koe‘uhí ko e kakai fakapotopoto kuó u fetaulaki mo iá. Kuo nau tokoni‘i au ke u ‘ilo‘i lelei ange ia pea tauhi kiate ia. Ko e ni‘ihi na‘a nau kei si‘i ange ‘iate au pea ko e ni‘ihi na‘a nau ta‘umotu‘a ange. Pea ko e tokolahi na‘a nau ha‘u mei he ngaahi anga fakafonua na‘e kehe mei hoku anga fakafonuá. Ka na‘á ku sio ki he‘enau ngaahi tō‘ongá mo e fakakaukaú ‘a ‘enau ‘ofa lahi kia Sihová. ‘Oku ou hounga‘ia ‘aupito ‘i hono ma‘u ‘a e ngaahi kaungāme‘a fakapotopoto ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e kakai ‘a Sihová ‘a ia ‘oku lava ke u ako meiate kinautolu.

Fiefia ‘i he‘eku fe‘iloaki mo e kau ako mei he feitu‘u kehekehe ‘o e māmaní