Skip to content

Skip to table of contents

‘E Tali ‘e Ho Lotó ‘a e Ngaahi Me‘a Kuo Tohí?

‘E Tali ‘e Ho Lotó ‘a e Ngaahi Me‘a Kuo Tohí?

“[Ko e] ngaahi me‘á ni . . . na‘e tohi kinautolú ko ha fakatokanga ia kiate kitautolu ‘a ē kuo a‘u mai ki ai ‘a e ngata‘anga ‘o e ngaahi fokotu‘utu‘u ko ení.”1 KOL. 10:11.

HIVA: 11, 29

1, 2. Ko e hā te tau lāulea ai ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e tu‘i Siuta ‘e toko faá?

KAPAU na‘á ke sio ki ha taha ‘oku hekea ‘o tō ‘i he halá, ngalingali te ke tokanga ‘i he taimi ‘okú ke lue ai ‘i he hala ko iá. ‘I he founga meimei tatau, ‘i hono sivisivi‘i ‘a e ngaahi fehālaaki na‘e fai ‘e he ni‘ihi kehé ‘i he‘enau mo‘uí, ‘e lava ke tau faka‘ehi‘ehi ai mei hono fai ha hala meimei tatau. Ko e fakatātaá, ‘e lava ke tau ako mei he fehālaaki ‘a e kakai ‘oku fakamatala ki ai ‘i he Tohi Tapú.

2 Ko e tu‘i Siuta ‘e toko fā na‘a tau lave ki ai ‘i he kupu ki mu‘á na‘a nau tauhi kia Sihova ‘i he loto kakato. Ka neongo ia na‘a nau kei fai ‘a e ngaahi fehālaaki mafatukituki. Ko ‘enau ngaahi hokosiá na‘e tohi ia ‘i he Tohi Tapú koe‘uhí ke tau lava ‘o fakalaulauloto ki ai pea ke tau ako ha ngaahi lēsoni mahu‘inga mei ai. Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he me‘a na‘e hoko kiate kinautolú, pea ‘e lava fēfē ke tau faka‘ehi‘ehi mei hono fai ha fehālaaki tatau ‘o hangē ko ia na‘a nau faí?—Lau ‘a e Loma 15:4.

KO E FALALA KI HE POTO FAKAETANGATÁ ‘OKU IKU ATU IA KI HE FAKATAMAKI

3-5. (a) Neongo na‘e kakato ‘a e loto ‘o ‘Asá kia Sihova, ko e hā ‘a e fehālaaki na‘á ne faí? (e) Ko e hā na‘e falala nai ai ‘a ‘Asa ki he tangatá ‘i he‘ene faitau mo Paasá?

3 Tau ‘uluaki lāulea angé kia ‘Asa. Na‘á ne falala kia Sihova ‘i he taimi na‘e ‘ohofi ai ‘a Siuta ‘e he kau ‘Itiopea ‘e toko taha milioná. Kae kehe, na‘e ‘ikai ke ne falala kia Sihova ‘i he taimi na‘á ne faitau ai mo Paasá, ‘a e tu‘i ‘o ‘Isilelí. Na‘e loto ‘a ‘Asa ke ta‘ofi ‘a hono langa ‘e Paasa ‘a Lamá, ko ha kolo mahu‘inga ‘i ‘Isileli ofi ki he kau‘āfonua ‘o e pule‘anga Siutá. (2 Kal. 16:1-3) Na‘e fakakaukau ‘a ‘Asa ‘e lelei ke ne totongi fufū ‘a e tu‘i ‘o Sīliá ke tokoni ange kiate ia. ‘I he taimi na‘e ‘ohofi ai ‘e he kau Sīliá ‘a e ngaahi kolo ‘o ‘Isilelí, na‘e tuku ‘e Paasa “‘ene ngaohi ‘a Lama, ‘o ne ta‘ofi ‘ene ngaue.” (2 Kal. 16:5) ‘I he kamatá, ‘oku pau pē na‘e fakakaukau ‘a ‘Asa na‘e tonu ‘ene fili na‘e faí.

4 Ka na‘e anga-fēfē ‘a e ongo‘i ‘a Sihova ki aí? Na‘e ‘ikai ke fiefia ‘a Sihova ‘i he ‘ikai ke falala ange ‘a ‘Asa kiate iá, pea na‘á ne fekau atu ‘a e palōfita ko Hānaní ke fakatonutonu ‘a ‘Asa. (Lau ‘a e 2 Kalonikali 16:7-9.) Na‘e tala ‘e Hānani kia ‘Asa: “Hili eni te ke mo‘ua ‘i he ngaahi tau.” Na‘e pule‘i ‘e ‘Asa ‘a e kolo ko Lamá, ka na‘e pau ke ne faitau mo hono kakaí ‘i ha ngaahi tau ‘i he toenga ‘o ‘ene mo‘uí.

5 ‘I he kupu ki mu‘á, na‘a tau ako ai na‘e hōifua ‘a Sihova kia ‘Asa. Neongo na‘e ta‘ehaohaoa ‘a ‘Asa, na‘e vakai ‘a e ‘Otuá ki he loto ‘o ‘Asá na‘e lī‘oa ange kiate ia. (1 Tu‘i 15:14) Neongo ia, ‘i he taimi na‘e fai ai ‘e ‘Asa ha fili kovi, na‘e ‘ikai lava ke ne hao mei hono ngaahi nunu‘á. Ko e hā na‘á ne falala ai kiate ia pē mo e kau tangata kehé kae ‘ikai kia Sihová? Mahalo na‘e fakakaukau ‘a ‘Asa te ne lava ke ngāue‘aki pōto‘i ‘a e ngaahi founga fakakautaú ke ne ikuna ai ‘i he taú. Pe na‘á ne fanongo nai ki he fale‘i kovi mei he ni‘ihi kehé.

6. Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he fehālaaki ‘a ‘Asá? ‘Omai ha fakatātā.

6 Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he fehālaaki ‘a ‘Asá? ‘I he kotoa ‘o e ngaahi tu‘ungá, kuo pau ke tau falala kia Sihova, kae ‘ikai ki he‘etau fakakaukau pē ‘a kitautolú. ‘Oku fiema‘u ke tau kole ‘ene tokoní, ‘o tatau ai pē pe ‘oku si‘i pe lahi ‘etau ngaahi palopalemá. ‘Oku lelei ke fakakaukau ki he me‘á ni: ‘Oku tau falala he taimi ‘e ni‘ihi kia kitautolu pē ‘aki ‘etau feinga ke fakalelei‘i ha palopalema ‘i he founga ‘oku tau fakakaukau ko e lelei tahá ia? Pe ‘oku tau ‘uluaki fakakaukau ma‘u pē ki he me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he Tohi Tapú pea feinga leva ke ngāue‘aki ‘a e fakamatala ko iá ke fakalelei‘i‘aki ‘etau ngaahi palopalemá? Ko e fakatātaá, tau pehē pē ‘oku hanga ‘e ho fāmilí ‘o ‘ai koe ke faingata‘a ho‘o ma‘u ha fakataha pe ko ha ‘asemipilī. Te ke kole tokoni kia Sihova ke ke ‘ilo‘i ‘a e me‘a ke fai ‘i he tu‘unga ko iá? Pe kuo fuoloa nai ho‘o ta‘ema‘u ha ngāué pea ‘okú ke ma‘u eni ha taha ‘okú ne loto ke ke ngāue kiate ia. Te ke tala ange kiate ia ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi fakataha kuo pau ke ke ‘alu ki ai ‘i he uike kotoa pē neongo ‘e malava ke mole ai ‘a e ngāue ko iá? Pe ko e hā pē ‘a e palopalemá, kuo pau ke tau manatu‘i ‘a e fale‘i ‘a e tokotaha-tohi-sāmé: “Tekaki kia Sihova ho ‘alunga; ‘io falala ki ai, pea te ne fai ‘e ia.”—Saame 37:5.

KO E HĀ ‘E LAVA KE HOKÓ KAPAU TE TAU FILI ‘A E NGAAHI KAUNGĀME‘A ‘OKU HALÁ?

7, 8. Ko e hā ‘a e ngaahi fehālaaki na‘e fai ‘e Sihosafaté, pea ko e hā hono olá? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

7 Tau lāulea ‘i he taimí ni ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e foha ‘o ‘Asa ko Sihosafaté. Na‘á ne ma‘u ‘a e ngaahi ‘ulungaanga lelei ‘a ia na‘e hōifua ai ‘a Sihova. Pea ‘i he taimi na‘á ne falala ai kia Sihová, na‘á ne fai ‘a e ngaahi me‘a lelei. Ka na‘á ne toe fai ‘a e ngaahi fili na‘e kovi. Ko e fakatātaá, na‘á ne fokotu‘utu‘u ke mali hono fohá mo e ‘ofefine ‘o e tu‘i fulikivanu ko ‘Ēhapí. Ki mui aí, na‘e kau fakataha ‘a Sihosafate mo ‘Ēhapi ‘i hono tau‘i ‘a e kau Sīliá, neongo na‘e fakatokanga ‘a e palōfita ko Maikaiá ke ‘oua te ne fai pehē. ‘I he taú, na‘e ‘ohofi ai ‘e he kau Sīliá ‘a Sihosafate pea feinga ke tāmate‘i ia. (2 Kal. 18:1-32) ‘I he taimi na‘á ne foki ai ki Selusalemá, na‘e ‘eke ange ‘e he palōfita ko Sehú kiate ia: “He te ke tokoni ki he kau angahala, ‘o ‘ofa kiate kinautolu ‘oku fehi‘a kia Sihova?”—Lau ‘a e 2 Kalonikali 19:1-3.

8 Na‘e ako ‘a Sihosafate mei he me‘a na‘e hoko kiate iá pea mo e fakatokanga mei he palōfitá? Ko e me‘a fakamamahí, na‘e ‘ikai. Neongo na‘á ne kei ‘ofa pē kia Sihova pea loto ke fakahōifua‘i ia, na‘e toe kaume‘a ‘a Sihosafate mo ha tangata na‘e ‘ikai te ne loto ke lotu kia Sihova. Ko e tangata ko ení ko Tu‘i ‘Ahasaia, ko e foha ‘o ‘Ēhapí. Na‘e fo‘u ‘e Sihosafate mo ‘Ahasaia ‘a e ngaahi vaka. Ka na‘e maumau ‘a e ngaahi vaká ki mu‘a ke ngāue‘aki iá.—2 Kal. 20:35-37.

9. Ko e hā ‘e lava ke hokó kapau te tau fili ‘a e ngaahi kaungāme‘a ‘oku halá?

9 Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he me‘a na‘e hoko kia Sihosafaté? Na‘e fai ‘e Sihosafate ‘a e me‘a na‘e totonú pea na‘á ne “kumi ki he ‘Eiki ‘aki hono loto kotoa.” (2 Kal. 22:9) Neongo ia na‘á ne fili ke fakamoleki ‘a e taimi mo e kakai na‘e ‘ikai te nau ‘ofa kia Sihová, pea na‘e fakatupunga heni ‘a e ngaahi palopalema mafatukituki ‘i he‘ene mo‘uí. Ko e mo‘oni, na‘á ne mei mate ai. Manatu‘i ‘a e palōveepi Fakatohitapú: “Ko ia ‘oku fafale ki he kau poto, te ne hoko ko e poto: Ka ko ia ‘oku kaume‘a mo e sesele ‘e hoko ko e lusa.” (Pal. 13:20) ‘Oku tau loto ke tala ki he ni‘ihi kehé ‘o fekau‘aki mo Sihova. Ka, ‘e fakatu‘utāmaki ke tau hoko ‘o kaume‘a vāofi mo e kakai ‘oku ‘ikai ke nau tauhi kiate iá.

10. (a) Kapau ‘oku tau loto ke mali, ko e hā ‘e lava ke tau ako meia Sihosafaté? (e) Ko e hā ‘oku totonu ke tau manatu‘í?

10 Ko e fakatātaá, kapau ‘oku tau loto ke mali, ko e hā ‘e lava ke tau ako meia Sihosafaté? Mahalo te tau kamata ke ma‘u ha ongo‘i fakaemanako ki ha taha ‘oku ‘ikai ‘ofa kia Sihova. Te tau fakakaukau nai he‘ikai ke tau ma‘u ha taha ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e kakai ‘a e ‘Otuá ke mali mo ia. Pe ‘oku toutou tala mai ‘e he ni‘ihi ‘i hotau ngaahi kāingá ‘oku fiema‘u ke tau mali na‘a tau a‘u ‘o fu‘u motu‘a. Ko e mo‘oni na‘e fakatupu kitautolu ‘e Sihova fakataha mo e fiema‘u ke tau ‘ofa mo ‘ofa‘i. Kae kehe, kapau ‘oku ‘ikai ke tau ma‘u ha taha totonu ke mali mo ia, ko e hā ‘oku totonu ke tau faí? Ko e me‘a ‘e taha ‘e lava ke tokoni kia kitautolú ko e fakalaulauloto ki he me‘a na‘e hoko kia Sihosafaté. Na‘á ne kole ma‘u pē ‘a e tataki ‘a Sihová. (2 Kal. 18:4-6) Ka ‘i he taimi na‘á ne kaume‘a ai mo ‘Ēhapí, ‘a ia na‘e ‘ikai ke ne ‘ofa kia Sihová, na‘e tukunoa‘i ‘e Sihosafate ‘a e fakatokanga ‘a Sihová. Na‘e totonu ke manatu‘i ‘e Sihosafate “ko e ongo fo‘i fofonga ‘o e ‘Eiki ‘oku feleleaki ‘i mamani katoa, ke taukapo‘i ‘a e kakai ‘oku haohaoa loto kiate ia.” (2 Kal. 16:9) ‘Oku totonu ke tau toe manatu‘i ‘oku loto ‘a Sihova ke tokoni‘i kitautolu. ‘Okú ne mahino‘i hotau tu‘ungá pea ‘okú ne ‘ofa ‘iate kitautolu. ‘Okú ke tui ‘e tokanga‘i ‘e he ‘Otuá ho‘o fiema‘u ko ia ‘a e ‘ofá mo ‘i ai ha hoá? Fakapapau‘i te ne fai pehē!

‘Oua ‘e feohi mo ha taha ‘oku ‘ikai ke lotu kia Sihova (Sio ki he palakalafi 10)

‘OUA ‘E FAKA‘ATĀ HO LOTÓ KE HĪKISIA

11, 12. (a) Ko e hā na‘e fai ‘e Hesekaiá ‘o fakae‘a ai ‘a e me‘a na‘e ‘i hono lotó? (e) Ko e hā na‘e fakamolemole‘i ai ‘e Sihova ‘a Hesekaiá?

11 Ko e hā ‘a e lēsoni ‘e lava ke tau ako meia Hesekaiá? Na‘e tokoni‘i ‘e Sihova ‘a Hesekaia ke ne ‘ilo‘i ‘a e me‘a mo‘oni na‘e ‘i hono lotó. (Lau ‘a e 2 Kalonikali 32:31.) ‘I he taimi na‘e puke lahi ai ‘a Hesekaiá, na‘e tala ‘e he ‘Otuá kiate ia te ne toe mo‘ui lelei pea na‘á ne ‘oange kiate ia ha faka‘ilonga ke fakapapau‘i‘aki. Na‘e ‘ai ‘e Sihova ha ‘ata ‘i he sitepú ke ‘unu ki mui ‘aki ‘a e manga ‘e hongofulu. Ki mui aí, ngalingali na‘e loto ‘a e ngaahi ‘eiki ‘o Pāpiloné ke nau ‘ilo lahi ange ki he faka‘ilongá, pea na‘a nau fekau atu ‘a e kau tangata kia Hesekaia ke ‘eke kiate ia. (2 Tu‘i 20:8-13; 2 Kal. 32:24) Na‘e ‘ikai ke tala ange ‘e Sihova kia Hesekaia ‘a e founga ke fakafeangai ai kia kinautolú. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú na‘e “li‘aki ai ia” ‘e Sihova ke sio ki he me‘a te ne faí. Na‘e fakahaa‘i ‘e Hesekaia ki he kau tangata mei Pāpiloné ‘a e kotoa ‘o e koloa na‘á ne ma‘ú. Na‘e fakahaa‘i heni ‘a e me‘a na‘e ‘i he loto ‘o Hesekaiá. ‘I he founga fē?

12 Ko e me‘a fakamamahí, na‘e hoko ‘a Hesekaia ‘o hīkisia. Ko hono olá, “na‘e ‘ikai fakahounga‘i ‘e Hesekaia ‘a e ‘ofa kuo fai kiate ia.” ‘Oku ‘ikai lave ‘a e Tohi Tapú ki he ‘uhinga na‘e liliu ai ‘ene fakakaukaú. Mahalo pē ko ‘ene ikuna‘i ‘a e kau ‘Asīliá pe ko hono fakamo‘ui ia ‘e Sihová. Pe mahalo koe‘uhí na‘á ne hoko ‘o tu‘umālie mo tu‘u-ki-mu‘a. Neongo na‘e tauhi ‘a Hesekaia kia Sihova ‘i he loto kakato, na‘á ne hīkisia ‘i ha taimi pea na‘e ‘ikai ke hōifua ki ai ‘a Sihova. Ka ki mui ai, “na‘e fakavaivai‘i ‘e Hesekaia ‘ene lotohiki ko ia,” pea na‘e fakamolemole‘i ia ‘e he ‘Otuá.—2 Kal. 32:25-27; Saame 138:6.

13, 14. (a) Ko e hā ‘a e tu‘unga ‘e lava ke fakae‘a ai ‘a e me‘a ‘oku ‘i hotau lotó? (e) ‘Oku totonu ke fēfē ‘etau fakafeangaí ‘i he taimi ‘oku fakahīkihiki‘i ai kitautolu ‘e he ni‘ihi kehé?

13 Ko e hā ‘e lava ke tau ako meia Hesekaia mo e fehālaaki na‘á ne faí? Manatu‘i na‘e hīkisia ‘a Hesekaia ‘i he hili pē hono tokoni‘i ia ‘e Sihova ke ne ikuna‘i ‘a e kau ‘Asīliá pea fakamo‘ui ia mei hono puké. Ko ia ‘i he taimi ‘oku tau hokosia ai ha ngaahi me‘a lelei pe ko e taimi ‘oku fakahīkihiki‘i ai kitautolu ‘e he ni‘ihi kehé, ko e hā te tau faí? Ko e anga ‘etau fakafeangaí ‘e lava ke fakae‘a ai ‘a e me‘a ‘oku ‘i hotau lotó. Ko e fakatātaá, ‘e ngāue mālohi ha tokoua ke teuteu mo fai ha malanga ki ha kau fanongo tokolahi. ‘Oku fakahīkihiki‘i ia ‘e he tokolahi ‘i he me‘a na‘á ne fakahokó. ‘E anga-fēfē ‘ene fakafeangai ki he fakahīkihiki ko iá?

14 ‘Oku totonu ke tau manatu‘i ma‘u pē ‘a e me‘a na‘e lea‘aki ‘e Sīsuú: “‘O ka hili ho‘omou fai ‘a e ngaahi me‘a kotoa kuo vahe‘i atú, mou pehē: ‘Ko e kau tamaio‘eiki ta‘e‘aonga pē kimautolu. Ko e me‘a kuo mau faí ko e me‘a pē ia na‘e tonu ke mau fai.’” (Luke 17:10) Manatu‘i ‘i he hoko ‘a Hesekaia ‘o hīkisiá, na‘e ‘ikai ke ne hounga‘ia ‘i he founga na‘e tokoni‘i ai ia ‘e Sihová. Ko ia ‘i he taimi ‘oku fakahīkihiki‘i ai kitautolu ‘e he ni‘ihi kehé ‘i ha malanga ‘oku tau fai, ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke tau hanganaki anga-fakatōkilaló? ‘E lava ke tau fakalaulauloto ki he me‘a kuo fai ‘e Sihova ma‘atautolú. Pea ‘e lava ke tau lea fekau‘aki mo ia mo e founga kuó ne tokoni‘i ai kitautolú. Ko hono mo‘oní, ko ia ‘a e toko taha kuó ne ‘omai kia kitautolu ‘a e Tohi Tapú mo hono laumālie mā‘oni‘oní ke tau malava ai ke fai ‘a e malangá.

TUKU KE TATAKI KOE ‘E SIHOVA ‘I HONO FAI ‘A E NGAAHI FILÍ

15, 16. Ko e hā na‘e fai ‘e Siosaia ‘o ne iku ai ‘o maté?

15 Ko hono faka‘osí, ko e hā ‘e lava ke tau ako meia Siosaiá? Neongo ko ha tu‘i lelei ‘a Siosaia, na‘á ne fai ha fehālaaki ‘o ne iku ai ‘o mate. (Lau ‘a e 2 Kalonikali 35:20-22.) Ko e hā na‘e hokó? Na‘e kamata ke faitau ‘a Siosaia mo Neko, ko e tu‘i ‘o ‘Isipité, neongo na‘e ‘ikai ha ‘uhinga ke ne fai pehē. Ko e mo‘oni, na‘e tala ange ‘e Neko kia Siosaia na‘e ‘ikai ke ne loto ke faitau mo ia. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú ko e ngaahi lea ‘a Nekó “na‘e mei he fofonga ‘o e ‘Otua.” Ka na‘e ‘alu ‘a Siosaia ki he taú peá ne mate ai. Ko ia ko e hā na‘á ne faitau ai mo Nekó? ‘Oku ‘ikai ke tala mai ia ‘e he Tohi Tapú.

16 Na‘e totonu ke vakai‘i ‘e Siosaia pe ko e me‘a na‘e lea‘aki ‘e Nekó na‘e ha‘u mo‘oni meia Sihova. Anga-fēfē? Na‘e tonu ke ne ‘eke kia Selemaia, ‘a e taha ‘o e kau palōfita ‘a Sihová. (2 Kal. 35:23, 25) ‘Ikai ko ia pē, na‘e totonu ke fakakaukau ‘a Siosaia ki he ngaahi mo‘oni‘i me‘á. Na‘e teu ke ‘alu ‘a Neko ia ki Kalikimisi ke faitau mo e pule‘anga ‘e taha, kae ‘ikai ko Selusalema. Pea na‘e ‘ikai ke feinga ‘a Neko ke ne laukovi kia Sihova pe ki hono kakaí. Na‘e ‘ikai ke fakakaukau fakalelei ‘a Siosaia ki he ngaahi me‘a ko ení ki mu‘a ke ne fai ‘ene filí. Ko e hā ‘a e lēsoni kia kitautolú? ‘I he taimi ‘oku tau hokosia ai ha palopalema pea fiema‘u ke tau fai ha fili, ‘oku totonu ke tau ‘uluaki fakakaukau ki he me‘a ‘oku fiema‘u nai ‘e Sihova ke tau faí.

17. ‘I he taimi ‘oku tau hokosia ai ha palopalema, ‘e lava fēfē ke tau faka‘ehi‘ehi mei hono fai ha fehālaaki ‘o hangē ko ia na‘e fai ‘e Siosaiá?

17 ‘I he taimi ‘oku fiema‘u ai ke tau fai ha fili, ‘oku fiema‘u ke tau ‘uluaki fakakaukau ki he ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapu ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolú mo e founga ‘e lava ke tau ngāue‘aki ai iá. ‘I he tu‘unga ‘e ni‘ihi, ‘e fiema‘u nai ke tau fai ha fekumi lahi ange ‘i he‘etau ‘ū tohí pe a‘u ‘o kole fale‘i ki ha mātu‘a. ‘E lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau fakakaukau ki he ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapu kehe. Sioloto atu ki he tu‘unga ko ení: Ko ha tuofefine ‘okú ne mali ki ha taha ‘oku ‘ikai ko ha Fakamo‘oni. ‘Okú ne palani ke ‘alu ‘i he ngāue fakafaifekaú ‘i ha ‘aho pau. (Ngā. 4:20) Ka ‘i he ‘aho ko iá, ‘oku ‘ikai ke loto hono husepānití ke ne ‘alu ‘o malanga. ‘Oku tala ange ‘e he husepānití kiate ia na‘e ‘ikai ke fu‘u lahi hona taimi fakaekinaua ki muí ni mai pea ‘okú ne sai‘ia ke ‘ave ia ki ha feitu‘u. Ko ia ‘oku fakakaukau ‘a e tuofefiné ki ha ngaahi veesi Tohi Tapu ‘e lava ke tokoni‘i ia ke ne fai ha fili fakapotopoto. ‘Oku ‘ilo ‘e he tuofefiné kuo pau ke ne talangofua ki he ‘Otuá mo e fekau ‘a Sīsū ke tau ngaohi ākongá. (Māt. 28:19, 20; Ngā. 5:29) Ka ‘okú ne toe manatu‘i ko ha uaifi ‘oku totonu ke ne anganofo ki hono husepānití pea ‘oku fiema‘u ki he sevāniti ‘a e ‘Otuá ke nau hoko ‘o anga-faka‘atu‘i. (‘Ef. 5:22-24; Fil. 4:5) ‘Oku feinga hono husepānití ke ta‘ofi ia mei he ngāue fakamalangá, pe ‘okú ne fiema‘u pē ke ‘i ai hano taimi mo ia ‘i he ‘aho ko iá? ‘I he tu‘unga ko e kau sevāniti ‘a Sihová, ‘oku fiema‘u ke tau fai ‘a e ngaahi fili ‘a ia ‘oku faka‘atu‘i pea fakahōifua‘i ai iá.

TAUHI MA‘U HA LOTO KAKATO PEA FIEFIA

18. Ko e hā ‘e lava ke ke ako mei he fakalaulauloto ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e tu‘i ko eni ‘e toko fā ‘o Siutá?

18 ‘I he taimi ‘e ni‘ihi te tau fai nai ha taha ‘o e ngaahi fehālaaki na‘e fai ‘e he tu‘i ‘e toko fā ko eni ‘o Siutá. Te tau hoko nai ‘o (1) falala pē ki he‘etau fakakaukaú, (2) fili ‘a e ngaahi kaungāme‘a ‘oku halá, (3) ma‘u ‘a e fakakaukau hīkisia, pe (4) fai ‘a e ngaahi fili ‘o ‘ikai ‘uluaki fakakaukau ki he finangalo ‘o e ‘Otuá. Neongo ia, ‘oku ‘ikai ha ‘uhinga ke tau ongo‘i ai he‘ikai ‘aupito malava ke tau fakahōifua‘i ‘a Sihova. ‘Okú ne vakai ki he lelei ‘iate kitautolú, ‘o hangē pē ko ‘ene vakai ki he lelei ‘i he tu‘i ko eni ‘e toko faá. ‘Oku toe vakai ‘a Sihova ki he lahi ‘o ‘etau ‘ofa ‘iate iá, mo e lahi ‘o ‘etau loto ke tauhi kakato kiate iá. Ko ia kuó ne tokonaki mai ‘a e ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga ‘e lava ke tokoni‘i ai kitautolu ke tau faka‘ehi‘ehi mei hono fai ha fehālaaki mafatukituki. ‘Ofa ke tau fakalaulauloto ki he ngaahi fakamatala Fakatohitapu ko ení pea hounga‘ia ‘i hono tokonaki mai ia ‘e Sihova ma‘atautolú!