Go na content

Go na table of contents

„A sma di e krutu heri grontapu” e du san reti ala ten

„A sma di e krutu heri grontapu” e du san reti ala ten

„A de wan Stonbergi èn a e du sani di bun dorodoro. Ala ten a e du san reti.”DEUT. 32:4.

SINGI: 112, 89

1. Fa Abraham sori taki a ben abi a frutrow taki Yehovah e du san reti ala ten? (Luku a prenki na a bigin fu na artikel.)

„A SMA di e krutu heri grontapu e du san reti, a no so?” (Gen. 18:25). Abraham ben aksi a sani disi fu di a ben abi a frutrow taki Yehovah ben o du san reti na ini a tori fu Sodom nanga Gomora. Abraham ben de seiker taki Yehovah noiti no ben o „kiri reti-ati sma makandra nanga ogri sma”. Abraham ben sabi taki Yehovah no ben de so wan Gado. Sowan 400 yari baka dati, Yehovah ben taki fu ensrefi: „A de wan Stonbergi èn a e du sani di bun dorodoro. Ala ten a e du san reti. A de wan Gado di de fu frutrow. A no e du kruktudu. A de wan reti-ati sma èn a abi wan krin ati.”Deut. 31:19; 32:4.

2. Fu san ede wi kan bribi taki Yehovah noiti e du sani di no reti?

2 Fu san ede Abraham ben kan abi a frutrow taki Yehovah o krutu sani na wan reti fasi ala ten? Fu di na Yehovah wawan e sori san na trutru retidu. Dati meki ala ten a o krutu sani na wan reti fasi. Boiti dati, a Wortu fu en e taki dati „a lobi retidu èn a lobi te sma e koti krutu na wan reti fasi”.Ps. 33:5.

3. Fruteri sortu ogridu e pasa na grontapu na ini a ten disi.

3 A de wan trowstu gi reti-ati sma fu sabi taki Yehovah e du san reti ala ten. Toku a de so taki ogridu lai na grontapu. Dati meki bigi ogri pasa nanga son sma. Fu eksempre, son sma musu koti strafu, aladi den no du nowan ogri. Ma fu di sabiman kon nanga nyun fasi fu ondrosuku sani, meki den feni nyun buweisi di meki taki sonwan fu den strafuman disi kon fri, baka di den ben koti strafu fu soso omeni tenti yari langa. Te den sortu ogri dati e miti sma, dan a no de fu taki dati den e bruya èn taki den ati e bron. Ma toku wan tra sani de di Kresten e si leki wan moro bigi tesi.

NA INI A GEMEENTE

4. Sortu tesi kan miti wan Kresten?

4 Kresten e fruwakti taki son leisi sma na dorosei fu a gemeente o du ogri nanga den. Ma a kan de wan tesi gi wi te wi e si taki wan ogri e pasa na ini a gemeente, noso te wan sma na ini a gemeente e du ogri nanga wi. San yu o du efu dati pasa? A sani dati o meki yu naki futu?

5. Fu san ede wan Kresten no musu fruwondru te a e si noso e ondrofeni taki sani no e waka na wan reti fasi na ini a gemeente?

5 Fu di wi alamala abi sondu, meki wi e frustan taki sma na ini a gemeente kan du wan ogri nanga wi, noso wi srefi kan du wan ogri nanga wan tra sma na ini a gemeente (1 Yoh. 1:8). Aladi a sani disi no e pasa so furu, toku reti-ati Kresten no e fruwondru te sani no e waka na wan reti fasi son leisi. Den no e naki futu tu fu den sani dati ede. A no fu soso Yehovah gi wi bun rai na ini a Wortu fu en fu yepi wi fu tan gi yesi na en, awansi wi Kresten brada nanga sisa e du wan ogri nanga wi.Ps. 55:12-14.

6, 7. San ben miti wan brada èn san yepi en fu tyari ensrefi na a yoisti fasi?

6 Luku san ben miti Willi Diehl. Na ini 1931, Brada Diehl bigin dini na Betel na ini Bern, Switserland. Na ini 1946, a go na a di fu aiti klas fu Gileadskoro na ini New York, Amerkankondre. Baka di a klari a skoro, a bigin du kringwroko na ini Switserland. Na ini na ondrofenitori fu en, Brada Diehl fruteri: „Na ini mei 1949, mi taigi a bijkantoro na ini Bern taki mi ben wani trow.” San yu denki den brada fu a bijkantoro piki en? „Mi no ben mag abi den frantwortu moro di mi ben abi. A wan-enkri sani di mi ben mag du, na taki mi ben mag pionier.” Brada Diehl fruteri moro fara: „Mi no ben mag hori lezing . . . Furu sma no ben e taki wi odi moro, den ben e si wi leki sma di puru fu a gemeente.”

7 San Brada Diehl du? A taki: „Wi ben sabi taki Bijbel no e krutu sma di e trow, sobun wi begi Yehovah fu yepi wi na ini a situwâsi disi èn wi poti wi frutrow na en tapu.” Den brada no ben e frustan krin fa Yehovah e si a trow di sma e trow, ma baka wan pisi ten den kon frustan sani moro bun. Na so Brada Diehl kisi den frantwortu baka di a ben abi fosi. Yehovah blesi en fu di a ben tan du san Yehovah ben fruwakti fu en. * A bun te wi e aksi wisrefi: ’Mi ben o abi a srefi denki leki Brada Diehl efu so wan sani ben miti mi? Mi ben o wakti tapu Yehovah, noso mi ben o du sani soleki fa mi srefi feni bun?’Odo 11:2; leisi Mika 7:7.

8. Fu san ede yu ben kan abi a denki taki wan sma du wan ogri nanga yu noso nanga wan tra sma na ini a gemeente, aladi dati no de so?

8 Ma kande yu abi a denki taki wan sma na ini a gemeente du wan ogri nanga yu noso nanga wan tra brada noso sisa, aladi dati no de so. Fu di wi na sondusma, meki kande wi no e frustan sani bun, noso kande wi no sabi ala sani finifini. Awansi fa a no fa, wi musu begi Yehovah fu yepi wi na ini a situwâsi disi èn wi musu frutrow na en tapu. Te wi e tan du san a feni bun, dan wi ’ati no sa bron srefisrefi nanga Yehovah’.Leisi Odo 19:3.

9. Sortu eksempre wi o luku na ini na artikel disi èn na ini a wan di e kon?

9 Na ini Bijbel ten, sma du ogri tu nanga a pipel fu Gado. Na ini na artikel disi wi o luku san Yosef, a granpikin fu Abraham, ben ondrofeni nanga den brada fu en. Na ini a tra artikel, wi o luku san Yehovah du nanga Kownu Akab fu Israel, èn wi o luku san ben miti Petrus na Antiokia na ini Siria. Te wi o poti prakseri na den eksempre disi, dan luku fa den kan yepi yu fu tan si sani soleki fa Yehovah e si sani. Disi o yepi yu fu tan abi wan bun matifasi nanga en. A sani disi prenspari spesrutu te yu e denki taki wan sma du wan ogri nanga yu.

YOSEF—SMA BEN DU OGRI NANGA EN

10, 11. (a) Sortu ogri ben pasa nanga Yosef? (b) Sortu okasi Yosef kisi di a ben de na strafu-oso?

10 Sma fu tra kondre ben du ogri nanga Yosef, wan reti-ati futuboi fu Yehovah. Ma san moro ogri, na taki den brada fu en ben du ogri tu nanga en. Di Yosef ben abi sowan 18 yari, dan den brada fu en fufuru en tyari go seri leki srafu. Sondro fu a ben wani, sma tyari en go na Egepte (Gen. 37:23-28; 42:21). Di a ben de na ini a kondre dati wan pisi ten kaba, sma lei gi en taki a ben dwengi wan uma fu abi seks nanga en èn den poti en na strafu-oso sondro fu hori wan krutu (Gen. 39:17-20). Yosef pina sowan 13 yari leki srafu èn leki strafuman. Efu wan Kresten brada noso sisa e du wan ogri nanga wi, dan san wi kan leri fu na ondrofeni fu Yosef?

11 Yosef ben abi na okasi fu fruteri wan tra strafuman san ben miti en. Fosi, a strafuman dati ben de edeman fu den sma di ben e kanti win gi kownu. Na a ten di Yosef nanga a man disi ben de makandra na strafu-oso, dan a man kisi wan dren. Yosef fruklari a dren dati gi en. A fruteri a man taki a ben o tron edeman baka fu den sma di ben e kanti win gi kownu. Di Yosef fruklari a dren disi nanga yepi fu Gado, dan a teki na okasi fu fruteri a man san ben miti en. Wi kan leri furu te wi e luku san Yosef taigi a man, ma wi e leri furu tu te wi e luku san a no taigi en.Gen. 40:5-13.

12, 13. (a) Fa wi du sabi taki Yosef meki muiti fu du wan sani na a situwâsi fu en? (b) Sortu sani Yosef no fruteri na edeman fu den sma di ben e kanti win?

12 Leisi Genesis 40:14, 15. Luku taki Yosef e fruteri taki sma ’fufuru en tyari gowe’. A de krin taki sma ben du wan ogri nanga en. Yosef ben taki tu dati a no ben du nowan ogri di sma poti en na strafu-oso. Dati meki a aksi a man di ben de edeman fu den sma di ben kanti win, fu fruteri a kownu fu en. Fu san ede a aksi en dati? Yosef e piki: „So taki mi kan komoto na ini a presi disi.”

13 Yu denki taki Yosef no meki nowan muiti fu du wan sani na a situwâsi fu en? Kwetikweti. A ben sabi heri bun taki na difrenti leisi sma ben du ogri nanga en. A fruteri na edeman san ben pasa nanga en, fu di a ben denki taki a man disi ben o man yepi en. Ma a moi fu si taki Bijbel no e fruteri srefisrefi taki Yosef fruteri wan sma taki na den brada fu en ben seri en. A no fruteri a kownu srefi. Fu taki en leti, di den brada fu en kon na Egepte èn den meki sani bun baka nanga Yosef, dan a kownu gi den wan switikon èn a taigi den fu kon tan na ini Egepte, èn fu nyan bun fu „den moro bun sani fu Egepte”.Gen. 45:16-20.

Te wi e taki ogri fu trawan, dan a problema e kon moro bigi (Luku paragraaf 14)

14. Efu wan sma na ini a gemeente du wan ogri nanga wi, dan san o yepi wi fu no taki ogri fu a sma dati?

14 Te wan Kresten e bribi taki wan sma du wan ogri nanga en, dan a musu luku bun taki a no e taki ogri fu a sma dati. A no de fu taki dati a fiti te a e suku yepi na den owruman èn taki a e meki den kon sabi efu wan memre fu a gemeente du wan seryusu ogri (Lef. 5:1). Ma nofo tron te wan sma no du wan seryusu ogri, dan kande den kan lusu a problema sondro fu kari wan tra sma kon na ini na tori. Kande den no abi fu go na den owruman srefi. (Leisi Mateyus 5:23, 24; 18:15.) Te den sortu situwâsi disi e miti wi, dan a bun te wi e du san Bijbel e leri. Kande wi e kon si na ini son situwâsi taki a sma no ben du ogri nanga wi kwetikweti. Efu dati de so, dan wi ben o breiti srefisrefi taki wi no taki ogri fu wan brada noso sisa, fu di dati ben kan meki a situwâsi kon moro muilek. Hori na prakseri taki awinsi wi abi leti, noso awansi wi fowtu, a no o yepi noiti te wi e taki ogri fu trawan. Te wi e tai hori na Yehovah èn na den brada nanga sisa fu wi, dan wi no o meki a fowtu dati. A psalm skrifiman ben taki dati „a sma di e libi wan krin libi . . .  na a sma di no taki ogri-ati lei nanga en mofo. A no du nowan ogri nanga en kompe èn a no taki takru sani fu en mati.”Ps. 15:2, 3; Yak. 3:5.

PRAKSERI A MORO PRENSPARI MATIFASI DI YU ABI

15. Fa a matifasi di Yosef ben abi nanga Yehovah tron wan blesi gi en?

15 Wi kan leri ete wan prenspari sani fu a matifasi di Yosef ben abi nanga Yehovah. Na ini den 13 yari di Yosef ben e pina, a sori taki a ben e si sani soleki fa Yehovah e si sani (Gen. 45:5-8). Noiti a gi Yehovah a fowtu fu a situwâsi di a ben de na ini. A no ben frigiti den ogri di ben miti en, ma a no ben kisi bita-ati. San moro prenspari, na taki a no gi pasi taki den swakifasi fu trawan èn den ogri di den ben du prati en nanga Yehovah. Fu di Yosef ben tai hori na Yehovah, meki a ben man si fa Yehovah tyari wan kaba kon na ala den ogri dati èn fa a blesi en nanga en famiri.

16. Fu san ede wi musu kon moro krosibei na Yehovah efu wan sma na ini a gemeente e du wan hati sani nanga wi?

16 Neleki Yosef, wi musu warderi a matifasi tu di wi abi nanga Yehovah, èn wi musu luku bun taki noti no e pori en. Noiti wi musu gi pasi taki den swakifasi fu wi brada nanga sisa e prati wi fu a Gado di wi lobi èn di wi e anbegi (Rom. 8:38, 39). Na presi fu dati, efu wan brada noso sisa e du wan ogri nanga wi, dan neleki Yosef wi musu pruberi fu si sani soleki fa Yehovah e si sani. Na so wi e kon moro krosibei na Gado. Te wi du ala san wi man fu lusu a problema nanga yepi fu Bijbel, dan wi musu libi sani gi Yehovah èn wi musu abi a frutrow taki a o meki sani kon bun na en eigi ten èn soleki fa en feni bun.

FRUTROW NA TAPU „A SMA DI E KRUTU HERI GRONTAPU”

17. Fa wi kan sori taki wi abi frutrow na ini „a sma di e krutu heri grontapu”?

17 Solanga wi e libi na ini a sistema disi, wi kan fruwakti taki sma o du ogri nanga wi. Wanwan leisi, yu noso wan sma di yu sabi kan feni taki wan sma na ini a gemeente du wan ogri. Noso kande un feni taki sma du wan ogri nanga unu. No naki futu (Ps. 119:165). Leki reti-ati futuboi fu Gado wi e tan gi yesi na Gado, wi e tan begi en fu yepi wi èn wi e tan frutrow na en tapu. Na a srefi ten, wi e hori na prakseri taki wi no sabi ala sani finifini. Wi sabi heri bun taki wi na sondusma di no e frustan sani bun ala ten. Soleki fa na eksempre fu Yosef sori, wi no wani taki ogri fu trawan, fu di wi sabi taki a sani dati e meki a situwâsi kon moro muilek. Te fu kaba, wi no e du sani soleki fa wi srefi feni bun, ma wi e tai hori na Yehovah èn wi e wakti teleki a seti sani bun baka. Te wi e du sani na a fasi dati, dan Yehovah o feni wi bun èn a o blesi wi neleki fa a ben du dati nanga Yosef. Iya, wi kan de seiker taki Yehovah „a sma di e krutu heri grontapu e du san reti” ala ten.Gen. 18:25; Deut. 32:4.

18. San wi o luku na ini a tra artikel?

18 Na ini a tra artikel wi o luku ete tu situwâsi pe sma du ogri nanga futuboi fu Yehovah na ini Bijbel ten. Den tori disi o sori taki te wi abi sakafasi èn te wi de klariklari fu gi trawan pardon, dan wi o man si sani soleki fa Yehovah e si sani.

^ paragraaf 7 Luku na ondrofenitori fu Willi Diehl di nen „Jehovah is mijn God, op wie ik wil vertrouwen”, na ini De Wachttoren fu 1 november 1991.