1. (a) Me yẹ Oguẹnzọn Jephthah ọrhẹ Hannah i ruru? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.) (b) Enọ ego ya na kpahenrhọ uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

JEPHTHAH ọye osun jeghwai isodja ro vwo uduefigbere; Hannah ọye ane rọ homariotọre rẹn esa ye, rọ jeghwai hẹrote oghwa ye. Aye awanva i ga Osolobrugwẹ owu, ọrẹn, o ji vwo oborẹ Oguẹnzọn Jephthah ọrhẹ Hannah ro rhiẹ ane Elkanah i ruru. Aye awanva i vive harẹn Osolobrugwẹ, aye i ji nyamwu ive na. Aye omamọ idje harẹn ihworho re vive rẹn i Jehova inyenana. Omarana, o vwo enọ eghoghanren ra na kpahenrhọ: Me yẹ ive o mevirhọ? Marhẹ ive rẹ ọwan i ve rẹn Osolobrugwẹ ọ ghanren te? Iyono ego ya na sabu yono mie Jephthah ọrhẹ Hannah?

2, 3. (a) Me yẹ ive o mevirhọ? (b) Me yi Baibol na ọ ta kpahen ive ọwan harẹn Osolobrugwẹ?

² Uvuẹn i Baibol na, ive o mevirhọ emru oghẹnrensan ra tare taghene ene ru harẹn Osolobrugwẹ. Ohworho ọnọ sabu vive ro no ru emru, ru ẹghẹlẹ, homakpahontọre harẹn oghẹnren owian, yanghene rọ nọ kẹnoma rẹn ekwakwa ezẹko. E vive nẹ ẹhẹn sa, a vwa gba ohworho ruie-e. Ọrẹn, ive oborẹ ọ ghanranren, ro vwo wene uvuẹn ukẹro Osolobrugwẹ. Ohworho orho vive, Osolobrugwẹ ọ haye taghene ohworho na o dumirhonrin taghene ọnọ kẹnoma rẹn ekwakwa ezẹko yanghene ono ru emru oghẹnrensan. (Gen. 14:22, 23; Heb. 6:16, 17)  Me yi Baibol na ọ ta kpahen oborẹ ive ọwan harẹn Osolobrugwẹ ọ ghanren te?

³ Urhi Moses ọrhọ ta: “Ohworho orho vive harẹn Osolobrugwẹ yanghene dumirhonrin . . . , o fo no wenie-e. O fori nọ nyamwu ive ọnẹyen na.” (Num. 30:2) Ọke oru, Solomon nọ yare: “Wu rhe vive rẹn Osolobrugwẹ, wu vwe kpọke wu na kwa ye-e, nime Osolobrugwẹ o vwo omamerhomẹ kpahen evwidjigbo-o. Kwa oborẹ wu veri.” (Eccl. 5:4) Jesu ọ dabu dje ọghanromẹ re ne vive ọke rọ ta: “Are i rhon oborẹ a ta rẹn ihworho ọke ahwanren: ‘Are i vwe vive nẹ are i ja kwa ye-e, ọrẹn are ina vi nyamwu ive are i ve rẹn i Jehova.’”—Matt. 5:33.

4. (a) Marhẹ ive ọwan harẹn Osolobrugwẹ ọ ghanren te? (b) Me yẹ ọwan ine yono kpahen i Jephthah ọrhẹ Hannah?

⁴ O fiotọre taghene ive re ve harẹn Osolobrugwẹ, ọ ghanranren omamọ. Oborẹ ọwan a nyamwu ive ọwan te, ọ hobọte onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova. David ọrhọ ta: ‘Ọrọmo yọ nọ sabu riẹ ugbenu i Jehova? Ọrọmo yọ nọ sabu mevi ekete ọfuanfon ọnẹyen? Kohworho kohworho . . . rọ vwọ ha arhọ i Jehova dumirhonrin efian, yanghene o dumirhonrin ọphiẹrhọ.’ (Ps. 24:3, 4) Me yẹ emru ọrọrọ i Jephthah ọrhẹ Hannah i veri? Habaye, ọ lọhọre aye ina nyamwu ive aye?

5. Me yi Jephthah o veri, me yo nẹ erhumie rhe?

⁵ Jephthah ọ nyamwu ive ọye o ve rẹn i Jehova, ọke ro yo fiuvweri rhẹ itu Ammon, ra kparahaso ihworho Osolobrugwẹ. (Judg. 10:7-9) Nime Jephthah o vwo oruru ro no fikparobọ uvuẹn uvweri na, no veri: “Wu rha sa mẹ erhumu fi itu Ammon kparobọ, kohworho kohworho ro nẹ oghwa mẹ rhe me dede mẹ, mi rhe fi itu Ammon kparobọ uvuẹn uvweri na, mi na haye rẹn i Jehova.” Me yo nẹ erhumie rhe? Jephthah no fi itu Ammon kparobọ, ọrẹn, ọmọ ọgbọtọ i Jephthah nọ yọ rhe me dedie ọke ro nẹ uvweri rhe. Ọmọ ọgbọtọ i Jephthah nọ ya na harẹn i Jehova. (Judg. 11:30-34) Me yẹ ọrana o mevirhọ riẹn?

6. (a) Marhẹ yọ bẹn harẹn i Jephthah ọrhẹ ọmọyen te rẹ aye ina nyamwu ive aye? (b) Me yi Deuteronomy 23:21, 23 ọrhẹ Psalm 15:4, i ta kpahen ive re ve rẹn Osolobrugwẹ?

⁶ Neneyo ọ sabu kwosa ive ọsẹ ye o veri, ọmọ ọgbọtọ i Jephthah ono riẹ oghwa ẹga i Jehova ya ga ọsoso akpenyerẹn yen. Ive i Jephthah o veri na, oborẹ o vwo roro te? Ẹjo, nime ọye o rheri taghene ọmọyen ọgbọtọ yọ nọ sabu nẹ oghwa ye rhe me dedie. Udabọ ọrana, orhiẹ oborẹ ọ bẹnrẹn harẹn i Jephthah ọrhẹ ọmọyen, nime aye awanva i vwo oborẹ aye ina nyajo vwo neneyo aye sabu nyamwu ive aye. Ọke ri Jephthah ọ mẹrẹn ọmọyen ọgbọtọ, “nọ bẹrẹ ewun ọnẹyen,” nọ tare taghene ọmudu ọnẹyen o seriotọre ne. Ọmọ i Jephthah nọ viẹ ‘fọkime ọrhọ sabu rọnmọ dẹ-ẹ.’ Mesoriẹ? Nime, Jephthah o vwo ọmọ ọhworhare owuorowu-u, habaye, ọmọ ọgbọtọ ro vwori ọrhọ sabu rọnmọ yanghene vwiẹ emọ ri ne rhiẹ ivwremọ ye-en. Orho vwo ọmọ rọ nọ kpare odẹ ekrun na riaro yanghene ha ekwakwa ye riuku-u. Ọrẹn, orhiẹ ọrana yọ mai ghanren harẹn i Jephtha-ah. Jephthah nọ tare: “Mi vive harẹn i Jehova ne, mi sabu wenie-e.” Ọmọyen ọgbọtọ nọ tare: “Ha mẹ ru oborẹ wu veri na.” (Judg. 11:35-39) Jephthah ọrhẹ ọmọyen i vwo atamwu kpahen i Jehova jeghwai nyamwu ive aye i veri harẹn i Jehova, o toro oborẹ erhirhiẹ na ọ gbanhon te-e.—Se Deuteronomy 23:21, 23; Psalm 15:4.

7. (a) Me yi Hannah o veri, mesoriẹ o vive na, habaye me yo nẹ erhumie rhe? (b) Me yẹ ive i Hannah o mevirhọ rẹn i Samuel? (Mẹrẹn ekete ra djokarhọ na.)

 ⁷ Hannah ohworho ọrọrọ rọ ji nyamwu ive ro ve rẹn i Jehova. Ọye o vive harẹn i Jehova, ọke rọ ha erhirhiẹ omiamiamo, nime ophruphrẹn yen ọ haye djechẹẹ nime o vwiẹ ọmọ owuorowu-u. (1 Sam. 1:4-7, 10, 16) Hannah nọ nẹrhomo nẹ ẹhẹn rhe vwe i Jehova, no veri: “O Jehova ro rhiẹ Olotu emakashe na, wu rhe gbe arodọmẹ rẹn odibo ọnọ jeghwai karorhọ mẹ, wa rha kpare iroro vrẹn odibo ọnọ-ọ, wu rha jeghwai yẹ odibo ọnọ ọmọ ọhworhare, mi na haye rẹn i Jehova ọsoso enyerakpọ ọnẹyen, a vwa samọ jeghwai da ẹton ọnẹye-en.” * (1 Sam. 1:11) Jehova nọ kpahenrhọ ẹrhomo i Hannah, no vwiẹ ọmọ ọhworhare. Itiọrurhomẹmro, oma ọ merhen riẹn omamọ! Udabọ ọrana, ive ro ve rẹn i Jehova, ọ sẹriẹ ẹro-o. Ọke ro vwiẹ ọmọ ọhworhare na, nọ tare: “Jehova yi mi nekpẹn yen mie.”—1 Sam. 1:20.

8. (a) Marhẹ ọ bẹn harẹn i Hannah te rọ nọ nyamwu ive yi? (b) Me yẹ ẹmro i David ọ ya rhẹ Psalm 61, o yonirin ọwan kpahen i Hannah?

⁸ Ogege Hannah o le Samuel enye, ọke rọ ha uvwre ẹgbukpe esa, Hannah no ru oborẹ o veri na. Hannah o vwo ẹhẹn eveva-a. Nọ kpare i Samuel vwe Orherẹn Ọduado Eli uvuẹn i tabernacle na obẹ i Shiloh, nọ tare: “Ọmọ ọhworhare ọnana yi mi nẹrhomo kpahen na, Jehova nọ yẹre mẹ oborẹ mi nekpẹn yen mie yi. Omarana, ni mia haye rẹn i Jehova. Mi ha riẹ rẹn i Jehova ọsoso enyerakpọ ye.” (1 Sam. 1:24-28) Samuel nọ dua uvuẹn oghwa ẹga i Jehova. (1 Sam. 2:21) Ọrẹn, me yẹ ọrana o mevirhọ harẹn i Hannah? Hannah o vwo ẹguọlọ kpahen i Samuel omamọ, ọrẹn ọrhọ sabu mẹriẹn kẹdẹkẹdẹ-ẹ. Roro kpahen oborẹ Hannah ọ guọlọ hẹrote yi te, gbaliẹ, jeghwai lelie ruiruẹn kugbe, ọ jeghwai guọlọ dje ẹguọlọ ọmiọmọ riẹn. Udabọ ọrana, Hannah ọ viẹ oja kpahen ive ro ve rẹn Osolobrugwẹ-ẹ. Oma ọ merhen riẹn fọkiẹ oborẹ i Jehova o ru riẹn.—1 Sam. 2:1, 2; se Psalm 61:1, 5, 8. 

9. Enọ ego ya na kpahenrhọ?

⁹ Rẹ ọwan e vwẹruọ oborẹ ive ọwan harẹn Osolobrugwẹ ọ ghanren te na, jenẹ ọwan i kpahenrhọ enọ enana: Ive ego yẹ Ilele Kristi ina sabu ve? Habaye, marhẹ omwemẹ ọwan ọnọ gbanhon te ra na nyamwu ive ọwan?

10. Me yẹ ive rọ mai ghanren rẹ Olele Kristi ono ve, me yẹ ive na o sekpahen?

¹⁰ Ive rọ mai ghanren rẹ Olele Kristi ọnọ sabu ve, yẹ ọrẹ ọnọ homakpahontọre rẹn i Jehova. Mesoriẹ ọ ghanren? Nime, Olele Kristi na, ọ nẹrhomo vwe i Jehova taghene ọye ọnọ ga i Jehova ọsoso enyerakpọ ye, o vwo oborẹ erhirhiẹ na ọ gbanhon te-e. Sekpahen oborẹ i Jesu ọ tare, ohworho rọ homakpahontọre rẹn i Jehova ne, ọ lẹrhẹ i Jehova suẹn akpenyerẹn ọnẹyen. (Matt. 16:24) Nẹ ọke ọrana nyarhẹn, Jehova nọ yo vworie. (Rom. 14:8) O fori nẹ kohworho kohworho i mẹrẹnvwrurhe taghene ive omẹhakpahontọre ọ ghanranren omamọ, jerẹ oborẹ ọbo ijoro na ọ ta kpahen ive rẹ ọye o ve rẹn i Jehova: “Me ọyẹ mi na ha kwosa rẹn i Jehova fọkiẹ ekwakwa irhorhomu ro ru ha mẹ? Mi na kwosa ive mẹ harẹn i Jehova, obaro ihworho enẹyen ephian.”—Ps. 116:12, 14.

11. Me yọ phiare uvuẹn ẹdẹ omebrurhame ọnọ?

¹¹ Wu homakpahontọre rẹn i Jehova  jeghwai bromarhame ne? Orho rhiẹ omaran, o serhọ! Karorhọ taghene uvuẹn ẹdẹ we bromarhame obaro ihworho buebun, a nọ ruọn onọ sẹ wu homakpahontọre rẹn i Jehova ne, wu jeghwai vwẹruọ taghene “omẹhakpahontọre ọrhẹ omebrurhame ọnọ o djeruo rhiẹ owuọwan usuon Iseri Jehova ri kwomakugbe ukoko rẹ Osolobrugwẹ ọ ha ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen suẹn.” Nime wu kwerhọ enọ erana, ọrana no djephia taghene wu mwuovwan wu ne bromarhame rhiẹ odibo i Jehova ọ djẹha. Itiọrurhomẹmro, wu lẹrhẹ oma merhen i Jehova!

12. (a) Enọ ego yo fori nẹ ọwan i nọ oma ọwan? (b) Iruemru ego yẹ Ọnyikọ Peter ọ tare taghene ọwan i vwo?

¹² Omebrurhame ọtonrhọ ogame ọwan a ha vwe i Jehova. Omarana, o fori na nyamwu ive omẹhakpahontọre rẹn Osolobrugwẹ. Ọrẹn, ọwan ina sabu nọ: ‘Mie bromarhame ne na, mia dua riaro uvuẹn ogame i Jehova? Mia ga i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu mẹ? (Col. 3:23) Mia nẹrhomo jeghwai se i Baibol na? Mie riẹ iyono ukoko jeghwai vwobọrhọ owian aghwoghwo na ọke ephian? Gbinẹ, mi seriotọre uvuẹn erhirhiẹ erana?’ Ọnyikọ Peter ọ dabu dje yi fiotọre taghene ọwan ina  sabu rhe ruẹ riaro uvuẹn ogame i Jehova, orhianẹ ọwan i vwo irherhe, esegburhomẹmro, edirin ọrhẹ uruemru ọ ga Osolobrugwẹ.—Se 2 Peter 1:5-8.

13. Me yo fori nẹ Olele Kristi rọ homakpahontọre jeghwai bromarhame ne, ọ mẹrẹnvwrurhe?

¹³ O vwo izede owuorowu ra na sabu wene ive omẹhakpahontọre rẹn Osolobrugwẹ-ẹ. Orhianẹ ogame i Jehova yanghene akpenyerẹn Olele Kristi ọ bẹn ohworho ne, ọye ọ sabu wene ive omẹhakpahontọre ọrhẹ omebrurhame ọnẹye-en. * Ọye ọ ha ọsoso omayen kpahontọre rẹn Osolobrugwẹ. Omarana, ọye ọnọ nẹ iyẹnrẹn omayen obaro Osolobrugwẹ ọrhẹ ekpako ukoko na, orhianẹ o ru ọdandan ọghwaghwa. (Rom. 14:12) Ene jenẹ ẹguọlọ rẹ ọwan i vwori ukukaro na, seriotọre-e. Ukpomaran, ọwan i guọlọre ni Jesu ọ tẹmro enana kpahen ọwan: “Mi rhe ewian enọ, ọrhẹ ẹguọlọ, esegburhomẹmro, iruo Uvie, edirin enọ, mi jeghwai rhe taghene ewian enọ ukperhumu na i rhomu ghwẹ erukaro na.” (Rev. 2:4, 19) Jenẹ ọwan ephian i damoma nyamwu ive omẹhakpahontọre ọwan, jeghwai lẹrhẹ oma merhen i Jehova.

14. Me yẹ ive ọrọrọ rọ mai ghanren rẹ ohworho ọnọ sabu ve, mesoriẹ?

¹⁴ Ive ọreva rọ mai ghanren rẹ ohworho ọnọ sabu ve yẹ ive orọnmo. Mesoriẹ? Fọkime orọnmo oborẹ ọ ghanranren. Uvuẹn obaro Osolobrugwẹ ọrhẹ ihworho buebun, ọyẹ ihworho ra rọnmọ, e vive aye. Aye e ve taghene aye ine vwo ẹguọlọ kpahen omomayen, hẹrote jeghwai brọghọ rhẹ owuowọnwan oma, aye i jeghwai ve taghene aye ine ru ọnana uvuẹn ọsoso akpenyerẹn aye lele ẹkwaphiẹrhotọre Osolobrugwẹ kpahen orọnmo. Orhiẹ ihworho ephian ra rọnmọ ya ghwai ta aruo ẹmro rọ ha oberun na-a, ọrẹn, aye a jeghwai vive rẹn omomayen obaro Osolobrugwẹ uvuẹn ẹdẹ orọnmo aye na. Omarana, aye nẹ esa ọrhẹ ane, orọnmo aye ono rhirhiẹ ye ọsoso akpenyerẹn aye. (Gen. 2:24; 1 Cor. 7:39) Jesu ọrhọ ta: “Omarana, oborẹ Osolobrugwẹ ọ tan kugbe ne, ene jẹ ohworho owuorowu hẹriẹ ye-e.” Ọnana o mevirhọ taghene esa, ane yanghene ohworho ọrọrọ, ọ vwọ hẹriẹ orọnmo na-a. Omarana, ihworho ra rọnmọ, ine vi rhe taghene uruemru ra fonrọnmo ọ havwiẹ rẹn aye-e.—Mark 10:9.

15. Mesoriẹ o vwo fo nẹ Olele Kristi o vwo uruemru akpọ na sekpahen orọnmo ẹfan?

¹⁵ Itiọrurhomẹmro, o vwo orọnmo owuorowu rọ gbare-e. Ihworho awanva ri vwa gba ya rọnmọ. Ọyẹ ọsoriẹ i Baibol na ọ ta taghene ihworho ri rọnmọ ne, ina mẹrẹn ukpokpogho ọkezẹko. (1 Cor. 7:28) Ọrẹ omemwurhọ, ihworho buebun i vwe ni orọnmo fiemru owuorowu-u. Aye arha mẹrẹn ebẹnbẹn uvuẹn orọnmo aye, aye ne brorhiẹn aye ina fonrọnmo na. Ọrẹn, ọrana o fo rẹn Olele Kristi-i. Ọwan arha nyalele urhi Baibol ro sekpahen orọnmo-o, nọyẹ ọwan emọrenfian, habaye, Osolobrugwẹ o vwo utuoma kpahen emọrenfian. (Lev. 19:12; Prov. 6:16-19) Ọnyikọ Paul nọ yare: “Wu rọnmọ ọmase ne? Wu na nyaje vwo-o.” (1 Cor. 7:27) Paul ọ tẹmro erana nime, o rheri taghene i Jehova o vwo utuoma kpahen uruemru ra fonrọnmo.—Mal. 2:13-16.

16. Me yi Baibol na ọ ta kpahen orọnmo ẹfan ọrhẹ ẹkwa nẹ orọnmo?

¹⁶ Baibol na ọ tare taghene ọwiẹghwọ ọvo, yọ nọ sabu lẹrhẹ orọnmo fan orhianẹ ohworho ra ghwọwe rhurhu na, o  kwe harhomu ohworho rọ ghwọwe na-a. (Matt. 19:9; Heb. 13:4) Ọrẹn, o fori nẹ ihworho ri rọnmo ne i kwa nẹ orọnmo? Oborẹ i Baibol na ọ tare o fiotọre. (Se 1 Corinthians 7:10, 11.) Baibol na ọ hunute oborẹ ọnọ lẹrhẹ ihworho ri rọnmọ ne kwa nẹ orọnmo-o. Ọrẹn, Ilele Kristi a fọkiẹ erhirhiẹ ezẹko kwa nẹ orọnmo, jerẹ udje, orhianẹ esa yanghene ane o vwo kwe ha uphẹn rẹn ọreva ye nọ ga i Jehova-a, ọnọ ji sabu kwa nẹ orọnmo orhianẹ esa, o kpe aniẹ ọke ephian joma te erhirhiẹ uhwu. *

17. Marhẹ Ilele Kristi ri rọnmọ ne ine ru sabu nyamwu ive orọnmo aye?

¹⁷ Ihworho ri rọnmọ ne i rhe bru ekpako ukoko, nẹ aye i yẹ aye urhebro kpahen ebẹnbẹn rẹ aye a mẹrẹn uvuẹn orọnmo aye, o fori nẹ ekpako ukoko i nọ aye sẹ aye i ni ividio na What Is True Love? ne, o fori nẹ ekpako na i ji nọ aye sẹ aye i yono ibroshọ na Your Family Can Be Happy ne. Mesoriẹ o fo nẹ ekpako na i nọ aye enọ erana? Nime ividio na ọrhẹ ibroshọ na i vwo iruemru-urhi Baibol ri ha userhumu rẹn ihworho buebun fi ebẹnbẹn rẹ aye a mẹrẹn uvuẹn orọnmo aye kparobọ ne. Esa ọrhẹ ane owu ni tare: “Avwọke ame e yono ibroshọ na, ame a mẹrẹn omamerhomẹ uvuẹn orọnmo ame vrẹn ọke bi.” Ane owu rọ rọnmọ te ẹgbukpe 22 ne, rẹ orọnmo ọnẹyen ọ joma fan, nọ tare: “Mẹmẹ ọrhẹ esa mẹ i bromarhame ne, ọrẹn, ame awanva e vwo iroro owu-u. Ividio na ọ ha userhumu rẹn ame omamọ, vwarana, ame e nyerẹnkugbe ne.” Orhianẹ wu rọnmọ ne, o fori ne wu ha iruemru-urhi Baibol ruiruo uvuẹn orọnmo ọnọ. Wu rhe ru omaran, ọnọ ha userhumu wẹn nyamwu ive orọnmo ọnọ rhẹ omamerhomẹ!

18, 19. (a) Me yẹ emiemọ buebun i ru ne? (b) Me ya na sabu ta kpahen ihworho ra homakpahontọre wian owian Uvie na vuọnvuọn?

¹⁸ Wu rhe emru ọrọrọ ri Jephthah ọrhẹ Hannah i ruru? Oborẹ o nẹ erhumu ive aye rhe, ọ lẹrhẹ emọ aye homakpahontọre ga i Jehova uvuẹn oghwa ẹga ye. Ọrana ọyẹ enyerakpọ rọ mai vwo omamerhomẹ. Inyenana, emiemọ buebun a ha urhebro rẹn emọyen nẹ aye i homakpahontọre wian owian Uvie na vuọnvuọn, nẹ aye i jeghwai fioma rhẹ ogame Osolobrugwẹ. A kpẹmẹ ihworho ri sabu ru ọnana.—Judg. 11:40; Ps. 110:3.

¹⁹ Ẹgbukpe ezẹko rhe na, Iseri Jehova ri fioma rhẹ owian Uvie na vuọnvuọn i te 67,000. Ezẹko a wian uvuẹn oghọn ukoko, awọrọ a ha userhumu bọn Aghwẹlẹ Uvie ọrhẹ Aghwẹlẹ omẹvwa, awọrọ a ji ga ẹrhẹ ekobaro oghẹnrensan, imishọnari, iniruo okinhariẹ kugbe ihworho ra ha uyono phia uvuẹn isukuru Uvie na sansan. Aye ephian i vwo omwemẹ rẹ aye ine ru enyerakpọ aye lọhọ, jeghwai wian owian ra yẹrẹ aye ephian neneyo iruo Uvie na ọ sabu riaro rhọ, aye i jeghwai vwo omwemẹ rẹ aye ina sẹrerhumuji ewian erọrọ fọkiẹ owian Uvie na. Orhiẹ ihworho na yi ghanranre-en, ọrẹn, owian aye yọ ghini ghanren. Aye i mẹrẹnvwrurhe taghene o fori nẹ aye i nyamwu ive aye uvwre ọke aye a homakpahontọre wian owian Uvie na vuọnvuọn.

20. Me yo fori nẹ ọwan i ru ọke ephian, mesoriẹ?

²⁰ Ego usuẹn ive rẹ ọwan i yono kpahen na, ye wu ve ne? Owu, eva, gbinẹ esa na? Ọwan i yono ne taghene o fori na ha ukẹro ọghoghanren ni ive ọwan i veri. (Prov. 20:25) Ọwan arha nyamwu ive ọwan i ve rẹn Osolobrugwẹ-ẹ, oborẹ obiomurun ọnọ sabu nẹ erhumie rhe. (Eccl. 5:6) Omarana, jenẹ a nyamwu ive ọwan i ve rẹn i Jehova ọke ephian jeghwai kpẹmiẹ.—Ps. 61:8.