Skip to content

Skip to table of contents

“Fai Koe ki he Mea Kuo Ke Fuakava ki Ai”

“Fai Koe ki he Mea Kuo Ke Fuakava ki Ai”

“Kuo pau ke mou fakahoko ho‘omou ngaahi fuakava kia Sihová.”—MĀT. 5:33.

HIVA: 18, 7

1. (a) Ko e hā na‘e faitatau ai ‘a Sēfita mo ‘Aná? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.) (e) Ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i te tau tali ‘i he kupu ko ení?

KO Sēfitá ko ha taki loto-to‘a mo ha pāte‘i tau loto-lahi. Ko ‘Aná ko ha fefine anga-fakatōkilalo na‘á ne tokanga‘i hono husepānití mo ‘api. Na‘á na fakatou lotu kia Sihova. Ka na‘e toe ‘i ai ha me‘a na‘á na faitatau ai. Na‘e fakatou fai ‘e Sēfita mo ‘Ana ha fuakava kia Sihova, pea na‘á na taki taha fakahoko faitōnunga ‘ena fuakavá. Ko e fa‘ifa‘itaki‘anga lelei kinaua ki he kakai tangata mo e kakai fefine he ‘ahó ni ‘a ia ‘oku nau fili ke fai ha fuakava kia Sihova. Tau lāulea he taimí ni ki he tali ki he fehu‘i ‘e tolu: Ko e hā ‘a e fuakava? ‘Oku mafatukituki fēfē ke fai ha fuakava ki he ‘Otuá? Ko e hā ‘a e ngaahi lēsoni ‘e lava ke tau ako meia Sēfita mo ‘Aná?

2, 3. (a) Ko e hā ‘a e fuakava? (e) Ko e hā ‘oku lea‘aki ‘e he Folofolá fekau‘aki mo hono fai ha fuakava ki he ‘Otuá?

2 ‘I he Tohi Tapú, ko e fuakavá ko hano fai ha palōmesi mafatukituki ki he ‘Otuá. Ko e fakatātaá, ‘oku palōmesi nai ha taha kia Sihova te ne fai ha me‘a, foaki ha me‘a‘ofa, kau ki ha fa‘ahinga ngāue, pe faka‘ehi‘ehi mei ha ngaahi me‘a pau. Ko e fuakavá ko ‘ete fili ki ai, ‘o ngāue‘aki ‘a e tau‘atāina ke filí. ‘Oku ‘ikai fakamālohi‘i ha taha ke ne fai ha fuakava. Ka ‘i he taimi ‘oku fai ai ‘e ha taha ‘a e fili ko iá, ‘oku vakai ‘a Sihova ki he‘ene fuakavá ko ha palōmesi mafatukituki kuo pau ke ne faka‘apa‘apa‘i mo fai ki ai. ‘I he Tohi Tapú, ko e fuakavá ‘oku mahu‘inga tatau ia mo ha fakapapau. Ko e fakapapaú ko ha palōmesi ‘oku fai ‘e ha taha te ne fai ha me‘a pau pe ‘ikai ke ne fai ha me‘a pau. (Sēn. 14:22, 23; Hep. 6:16, 17) Ko e hā ‘oku lea‘aki ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo e mafatukituki ‘o ‘etau fuakava ki he ‘Otuá?

3 ‘I he Lao ‘a Mōsesé, ‘oku tau lau ai kapau ‘oku fai ‘e ha tangata ha fuakava kia Sihova, “‘e ‘ikai te ne maumau ‘ene lea; te ne fai ‘a e me‘a kotoa kuo pu‘aki ‘e hono ngutu.” (Nōm. 30:3) Ki mui ai, na‘e tohi ‘e Solomone: “Oka ke ka fuakava ki he Otua, oua naa ke fakatuai hoo fai ki ai; he oku ikai te ne leleiia i he vale; fai koe ki he mea kuo ke fuakava ki ai.” (Koh. 5:4PM) Na‘e ako‘i ‘e Sīsū ‘a e mafatukituki ‘o hono fai ha fuakava ki he ‘Otuá ‘i he‘ene pehē: “Na‘e lea‘aki ki he fa‘ahinga ‘i mu‘á: ‘Kuo pau ke ‘oua te mou fai ha fakapapau ‘o ta‘efai ki ai, ka kuo pau ke mou fakahoko ho‘omou ngaahi fuakava kia Sihová.’”—Māt. 5:33.

4. (a) ‘Oku mahu‘inga fēfē ‘a hono fai ha fuakava ki he ‘Otuá? (e) Ko e hā ‘oku tau loto ke ako meia Sēfita mo ‘Aná?

4 ‘Oku hā mahino kuo pau ke tau fakamahu‘inga‘i mo‘oni ha palōmesi pē ‘oku tau fai kia Sihova. Ko e anga ‘o ‘etau fakafeangai ki he ngaahi fuakavá ‘oku kaunga ia ki hotau vaha‘angatae mo iá. Na‘e fakahaa‘i mahino eni ‘e Tēvita ‘i he‘ene ‘eke: “Ko hai ‘e hake ki he mo‘unga ‘o Sihova? ‘Io, ko hai ‘e tu‘u ‘i hono potu tapu na?” Na‘á ne tali leva ‘aki ‘ene pehē ‘e tali ‘e Sihova ha taha “kuo ‘ikai te ne tuku hono laumalie ki he muna” pe fai ha fakapapau loi. (Saame 24:3, 4) Ko e hā ‘a e fuakava na‘e fai ‘e Sēfita mo ‘Aná? Na‘e faingofua ‘ena fai ki he‘ena fuakavá?

NA‘Á NA FAI KI HE‘ENA FUAKAVA KI HE ‘OTUÁ

5. Ko e hā ‘a e fuakava na‘e fai ‘e Sēfitá? Ko e hā ‘a e olá?

5 Na‘e fai ‘e Sēfita ha palōmesi kia Sihova ‘i he taimi na‘e teu ai ke ne faitau mo e kau ‘Āmoní. Na‘e hoko ‘a e pule‘anga ko iá ko ha fili ‘o e kakai ‘a e ‘Otuá. (Fkm. 10:7-9) Na‘e kōlenga ‘a Sēfita kia Sihova ke ne ikuna, pea na‘á ne fuakava: “Kapau te ke tuku mo‘oni ‘a ha‘a Amoni ki hoku nima, pea ka pehe, pea ‘ilonga ‘a ia ‘e fuofua ha‘u mei he matapa ‘o hoku fale ke fakafetaulaki kiate au ‘i he‘eku foki tu‘umalie mai mei ha‘a Amoni, ‘e ‘a Sihova ia.” Na‘e tali ‘e he ‘Otuá ‘a e lotu ‘a Sēfitá pea tokoni‘i ia ke ne ikuna ‘i he taú. ‘I he taimi na‘á ne foki ai ki ‘apí, na‘e hū mai hono ‘ofefine ‘ofeiná ke fakafetaulaki kiate ia. Ko e tokotaha ia “‘e ‘a Sihova.” (Fkm. 11:31-34) Ko e hā ‘ene ‘uhinga eni ki hono ‘ofefiné?

6. (a) Na‘e faingofua fēfē kia Sēfita mo hono ‘ofefiné ke na fai ki he‘ene fuakava ki he ‘Otuá? (e) Ko e hā ‘oku tau ako mei he Teutalōnome 23:21, 23 mo e Saame 15:4?

6 Ke fai ki he fuakava ‘ene tamaí, na‘e pau ke ‘alu ‘a e ‘ofefine ‘o Sēfitá ‘o ngāue taimi-kakato kia Sihova ‘i he tāpanekalé. Na‘e fai ‘e Sēfita ‘ene palōmesí ‘o ‘ikai fakakaukau fakalelei ki ai? ‘Ikai. Ko e mo‘oni, ‘oku ngalingali na‘e ‘ilo‘i ‘e Sēfita ko hono ‘ofefiné pē ‘a e fuofua tokotaha ‘e fakafetaulaki mai kiate iá. Kae tatau ai pē pe na‘á ne ‘ilo‘i ia pe ‘ikai, ko e fai ki he‘ene fuakava kia Sihová na‘e ‘ikai ke faingofua kia Sēfita pe ki hono ‘ofefiné. ‘I he taimi na‘e sio atu ai ‘a Sēfita kiate iá, na‘á ne pehē na‘á ne loto-mamahi. Na‘e ‘alu hono ‘ofefiné ‘o ‘tengihia ‘ene mate tāupo‘oú.’ Ko e hā hono ‘uhingá? Na‘e ‘ikai ke ‘i ai ha foha ‘o Sēfita, pea ko eni ko hono ‘ofefine pē ‘e toko tahá he‘ikai ‘aupito ke mali mo ma‘u fānau. ‘E ngata ‘a e hingoa fakafāmili ‘o Sēfitá. Na‘e fakatou ‘ilo‘i ‘e Sēfita mo hono ‘ofefiné ‘a e me‘a ‘oku mahu‘inga ange ia ‘i he‘ena ngaahi ongo‘í tonu. Na‘e pehē ‘e Sēfita: “Kuo u fa‘ai hoku poko‘i ngutu ni ki he ‘Otua, pea ‘e ‘ikai te u lava ke foki.” Na‘e pehē ‘e hono ‘ofefiné: “Pe‘i fai kiate au, ‘o fakatatau ki he me‘a kuo hū atu mei ho fofonga” pe ko ho‘o palōmesí. (Fkm. 11:35-39) Na‘e mateaki ‘a Sēfita mo hono ‘ofefiné ‘o ‘ikai ‘aupito ha‘ana fakakaukau ke maumau‘i ‘ena fuakava ki he ‘Otuá, neongo na‘e mātu‘aki faingata‘a ke na fai ki ai.—Lau ‘a e Teutalōnome 23:21, 23; Saame 15:4.

7. (a) Ko e hā ‘a e fuakava na‘e fai ‘e ‘Aná, pea ko e hā hono ‘uhingá? Ko e hā ‘a e olá? (e) Ko e hā ‘a e ‘uhinga kia Sāmiuela ‘a e fuakava ‘a ‘Aná? (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.)

7 Na‘e toe fai ‘e ‘Ana ha fuakava kia Sihova lolotonga ha taimi faingata‘a ‘i he‘ene mo‘uí. Na‘á ne loto-mafasia lahi koe‘uhí na‘e ‘ikai malava ke ne ma‘u fānau, pea na‘e ngaohikovi‘i mo manuki‘i ia koe‘uhi ko e me‘á ni. (1 Sām. 1:4-7, 10, 16) Na‘á ne tala kia Sihova ‘ene ongo‘í, pea na‘á ne fai ‘a e palōmesi ko ení: “Sihova Sapaoti e, kapau mo‘oni te ke ‘afio‘i ‘a e mamahi ‘a ho‘o kaunanga, ka ke manatu‘i au, ‘o ‘ikai ngalo ho‘o kaunanga, ka ke foaki mai ha hako tangata, pea te u toki tuku ia ki he ‘Afiona ‘i he ngaahi ‘aho kotoa pe o ‘ene mo‘ui, pea ‘e ‘ikai apo ha tele ki hono ‘ulu.” * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) (1 Sām. 1:11) Na‘e fanongo ‘a Sihova ki he lotu ‘a ‘Aná, pea ‘i he ta‘u hono hokó na‘á ne fanau‘i ha foha, ko Sāmiuela. Na‘e fiefia ‘aupito ‘a ‘Ana! Ka na‘e ‘ikai ngalo ‘iate ia ‘ene fuakava ki he ‘Otuá. ‘I he taimi na‘e fanau‘i ai hono fohá, na‘á ne pehē: “Na‘a ku kole ia meia Sihova.”—1 Sām. 1:20.

8. (a) Na‘e faingofua kia ‘Ana ke ne fai ki he‘ene fuakavá? (e) Ko e hā ‘oku fakamanatu mai kiate koe ‘e he Saame 61 ‘o fekau‘aki mo e fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘a ‘Aná?

8 ‘I he taimi na‘e ta‘u tolu nai ai ‘a Sāmiuelá, na‘e fai ‘e ‘Ana ‘a e me‘a tofu pē na‘á ne palōmesi kia Sihová. Na‘á ne ‘ave ‘a Sāmiuela ki he Taula‘eiki Lahi ko ‘Īlaí ‘i he tāpanekalé ‘i Sailo pea pehē ange: “Ko e tamasi‘i eni na‘a ku lotu ki ai; pea kuo ‘omi ‘e he ‘Eiki ‘a e me‘a na‘a ku kole meiate ia: Ko ia ko au foki kuo u humaki atu ia kia Sihova; lolotonga ‘ene mo‘ui ko e nō ia ‘a Sihova.” (1 Sām. 1:24-28) Talu mei ai mo e nofo ‘a Sāmiuela ‘i he tāpanekalé. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú “pea tupu ‘a e tamasi‘i ko Samiuela ‘i he fakafe‘ao kia Sihova.” (1 Sām. 2:21) Ko e fai ki he‘ene fuakavá na‘e ‘ikai faingofua kia ‘Ana. Na‘e ‘uhinga iá ‘e ‘ikai malava ke ne fakamoleki ‘a e ‘aho taki taha mo hono foha ‘ofeiná ‘a ia na‘á ne ‘ofa lahi ‘aupito aí. ‘E ‘ikai ke ne malava ke siotonu ‘i he‘ene tupu haké. Ka na‘e fai pau ‘a ‘Ana ki he‘ene fuakava kia Sihová. Na‘á ne loto-lelei ke feilaulau‘i ‘a e ngaahi me‘a na‘e mahu‘inga kiate iá koe‘uhí kae lava ke ne kei tauhi ‘ene palōmesi ki he ‘Otuá.—1 Sām. 2:1, 2; lau ‘a e Saame 61:1, 5, 8.

‘Okú ke fai ki ho‘o fuakava kia Sihová?

9. Ko e hā te tau lāulea ki aí?

9 ‘Oku tau mahino‘i he taimí ni ‘a e mafatukituki ‘o hono fai ha fuakava kia Sihová, ko ia tau lāulea angé ki he ongo fehu‘i ko ení: Ko e hā nai ha ngaahi fuakava ‘oku tau fai ‘i he ‘aho ní? Ko e hā hono lahi ‘etau fakapapau‘i ke fai ki he ngaahi fuakava ko iá?

KO HO‘O FUAKAVA FAKATAPUÍ

Fuakava fakatapui (Sio ki he palakalafi 10)

10. Ko e hā ‘a e fuakava mahu‘inga taha ‘e lava ke fai ‘e ha Kalisitiane? Ko e hā ‘oku kau ki aí?

10 Ko e fuakava mahu‘inga taha ‘e lava ke fai ‘e ha Kalisitiane ko e fuakava ko ia ke ne fakatapui ‘ene mo‘uí kia Sihova. ‘I he lotu fakafo‘ituituí, ‘oku palōmesi ai ha taha ke ne ngāue‘aki ‘ene mo‘uí ke tauhi ki he ‘Otuá ‘o ta‘engata, ‘o tatau ai pē pe ko e hā ‘e hokó. Na‘e pehē ‘e Sīsū ke tau “si‘aki” kitautolu, ‘a ia ko ‘etau palōmesi ke fakamu‘omu‘a ‘a Sihova, kae ‘ikai ko kitautolu. (Māt. 16:24) Mei he ‘aho ko iá ‘o faai mai, “‘oku ‘a Sihova ‘a kitautolu.” (Loma 14:8) ‘Oku tau fai fakamātoato ki he‘etau fakatapuí. ‘Oku tau ongo‘i ‘o hangē ko ia na‘e lea‘aki ‘e he tokotaha-tohi-sāmé: “Te u totongi fefe kia Sihova ‘a e fu‘u hulu ‘ene ‘ofa kia kita? Te u fakaai ‘eku ngaahi tukumo‘ui [pe ngaahi fuakava] kia Sihova ‘io, kau fai mu‘a ‘i he ‘ao ‘o hono kakai kotoa.”—Saame 116:12, 14.

11. Ko e hā na‘e hoko ‘i he ‘aho na‘á ke papitaiso aí?

11 Kuó ke fakatapui ho‘o mo‘uí kia Sihova pea fakahāhā ho‘o fakatapuí ‘aki ‘a e papitaiso ‘i he vaí? Kapau kuó ke fai pehē, ko e me‘a fakafiefia ia! ‘Okú ke manatu‘i ‘a e taimi na‘e ‘eke mai ai ‘e he tokoua na‘á ne fai ‘a e malanga papitaisó pe na‘á ke fakatapui koe kia Sihova pea mahino‘i “ko ho‘o fakatapuí mo e papitaisó ‘oku ‘ilo‘i ai koe ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová”? ‘I ho‘o tali ‘ió, na‘e ‘ilo‘i ‘e he tokotaha kotoa na‘e ‘i aí na‘á ke fakatapui ho‘o mo‘uí pea na‘á ke taau ke papitaiso ko e faifekau fakanofo ‘a Sihova. ‘Oku pau pē na‘á ke ‘ai ‘a Sihova ke fiefia ‘aupito!

12. (a) Ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i ‘oku totonu ke tau ‘eke hifo kiate kitautolú? (e) Ko e hā ‘a e ngaahi ‘ulungaanga na‘e fakalototo‘a‘i ‘e Pita ke tau fakatupulekiná?

12 ‘I ho‘o papitaisó, na‘á ke palōmesi ai kia Sihova te ke ngāue‘aki ho‘o mo‘uí ke tauhi kiate ia pea fai ‘a e me‘a kotoa te ke malavá ke muimui ki he‘ene ngaahi tu‘ungá. Ka ko e papitaisó ko e kamata‘angá pē ia. ‘I he faai mai ‘a e taimí, ‘oku fiema‘u kiate kitautolu kotoa ke tau hokohoko atu hono sivisivi‘i kitautolú. ‘E lava ke tau ‘eke hifo: ‘‘Oku tupulaki hoku vaha‘angatae mo Sihová talu mei he‘eku papitaisó? ‘Oku ou kei tauhi kiate ia ‘aki hoku lotó kotoa? (Kol. 3:23) ‘Oku ou lotu ma‘u pē? ‘Oku ou lau faka‘aho ‘a e Tohi Tapú? ‘Oku ou ma‘u ma‘u pē ‘a e ngaahi fakataha ‘a e fakataha‘angá? ‘Oku ou kau ma‘u pē ki he ngāue fakamalangá ‘i he lahi taha ‘e malavá? Pe kuo ‘ikai ke u kei faivelenga ‘i ha ni‘ihi ‘o e ngaahi ngāue ko ení?’ Na‘e fakatokanga mai kiate kitautolu ‘a e ‘apositolo ko Pitá fekau‘aki mo ha fakatu‘utāmaki ‘e lava ke tau hoko ai ‘o ‘ikai longomo‘ui ‘i he‘etau ngāue kia Sihová. ‘E lava ke tau faka‘ehi‘ehi mei hení ‘o kapau te tau ngāue mālohi ke tupulekina ‘i he tuí, ‘iló, kātakí mo e anga-lī‘oa faka‘otuá.—Lau ‘a e 2 Pita 1:5-8.

13. Ko e hā ‘oku fiema‘u ke ‘ilo‘i ‘e ha Kalisitiane ‘osi fakatapui mo papitaisó?

13 ‘I he‘etau fuakava pē ke tauhi kia Sihová, ‘oku ‘ikai malava ke tau toe fakafoki ia. Ko ha taha ‘oku hoko ‘o hela‘ia ‘i he tauhi kia Sihová pe mo‘ui ko ha Kalisitiané, he‘ikai lava ke ne pehē ‘amui na‘e ‘ikai ‘aupito ke ne fakatapui mo‘oni ki he ‘Otuá pea ko ‘ene papitaisó na‘e ta‘e‘aonga. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) Kapau ‘e faiangahala ha taha ‘oku fakatapui kia Sihova, te ne fai ha tali kia Sihova mo e fakataha‘angá. (Loma 14:12) ‘Oku ‘ikai ‘aupito te tau loto ke hangē ko e fa‘ahinga na‘e lea ‘a Sīsū ‘o fekau‘aki mo iá: ‘Kuo mou mavahe mei he ‘ofa na‘a mou ‘uluaki ma‘ú.’ ‘I hono kehé, ‘oku tau loto ke ne malava ‘o pehē mai kiate kitautolu: ‘‘Oku ou ‘ilo‘i ho‘omou ngaahi ngāué, mo ho‘omou ‘ofá mo ho‘omou tuí mo ho‘omou ngāue ki he ‘Otuá pea mo ho‘omou kātakí, pea ko ho‘omou ngaahi ngāue ki muí ‘oku lahi ange ia ‘i ho‘omou ngaahi ngāue ki mu‘á.’ (Fkh. 2:4, 19) ‘Oku tau loto ke ‘ai ‘a Sihova ke fiefia ‘aki ‘etau faivelenga ‘i he mo‘ui ‘o fakatatau ki he‘etau fakatapuí.

KO HO‘O FUAKAVA MALÍ

Fuakava mali (Sio ki he palakalafi 14)

14. Ko e hā ‘a e fuakava mahu‘inga taha hono ua ‘e lava ke fai ‘e ha taha? Ko e hā hono ‘uhingá?

14 Ko e fuakava mahu‘inga taha hono ua ‘e lava ke fai ‘e ha taha ko e fuakava malí. ‘Oku toputapu ‘a e malí. ‘Oku vakai ‘a Sihova ki he fuakava malí ko ha fuakava mātu‘aki mafatukituki. ‘I he taimi ‘oku fai ai ‘e he ta‘ahine malí mo e tangata malí ‘ena fuakavá, ‘okú na fai ha palōmesi ‘i he ‘ao ‘o Sihová pea ‘i he kotoa ‘o e fa‘ahinga ‘oku nau ‘i aí. ‘Oku nau palōmesi ma‘u pē ke fe‘ofa‘aki, fetauhi‘aki mo fefaka‘apa‘apa‘aki pe ko e hā pē hono fuoloa ‘o ‘ena mo‘ui ‘i he māmaní ‘o fakatatau ki he fokotu‘utu‘u fakaemali ‘a e ‘Otuá. ‘Oku ‘ikai nai ke ngāue‘aki ‘e he ni‘ihi kehé ‘a e ngaahi lea tofu pē ko ení, ka ‘oku nau kei fai pē ha fuakava ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá. ‘I he taimi ‘oku nau fai ai ‘a e ngaahi fuakava ko ení, ‘okú na hoko ai ko e husepāniti mo e uaifi. ‘Oku ‘uhinga ‘a e nofo malí ia ko ha ha‘i tu‘uloa. (Sēn. 2:24; 1 Kol. 7:39) Na‘e pehē ‘e Sīsū: “Ko e me‘a kuo ha‘i fakataha‘i ‘e he ‘Otuá, tuku ke ‘oua na‘a fakamāvae ia ‘e ha tangata.” Ko ha ongo me‘a ‘okú na mali ‘oku totonu ke ‘oua te na fakakaukau kapau he‘ikai ke lavame‘a ‘ena nofo malí, ‘e lava pē ke na vete.—Mk. 10:9.

15. Ko e hā kuo pau ai ke ‘oua ‘e fakakaukau ‘a e kau Kalisitiané ‘o hangē ko e fakakaukau ‘a e māmaní?

15 Ko hono mo‘oní, hangē pē ko e ‘ikai ha tangata ‘e haohaoá, ‘oku ‘ikai ha nofo mali ‘e haohaoa. Ko e ‘uhinga ia ‘oku tala mai ai ‘e he Tohi Tapú “‘e ‘i ai ‘a e mamahi” ‘e hokosia ‘e he tokotaha mali kotoa pē ‘i ha taimi. (1 Kol. 7:28) ‘I he māmaní he ‘ahó ni, ko e tokolahi ‘oku ‘ikai ke nau fakakaukau fakamātoato fekau‘aki mo e nofo malí. ‘Oku nau ongo‘i kapau ‘e ‘ikai ke lavame‘a, ‘e lava pē ke nau fakangata ‘enau nofo malí. Ka ‘oku ‘ikai ko e anga ia ‘o e fakakaukau ‘a e kakai tangata mo e kakai fefine Kalisitiané ki he nofo malí. ‘Oku nau ‘ilo‘i na‘a nau fai ‘enau fuakava malí ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá. Kapau te nau maumau‘i ‘a e fuakava ko iá, ‘e hangē ia ha‘anau loi kiate iá, pea ‘oku fehi‘a ‘a e ‘Otuá ‘i he kau loí. (Liv. 19:12; Pal. 6:16-19) ‘Oku totonu ke manatu‘i ‘e he kau Kalisitiane ‘osi malí ‘a e ngaahi lea ‘a e ‘apositolo ko Paulá: “‘Oku ha‘isia koe ki ha uaifi? Tuku e feinga ke ‘ata‘atā mei aí.” (1 Kol. 7:27) Na‘e malava ke lea pehē ‘a Paulá koe‘uhí na‘á ne ‘ilo‘i ‘oku toe fehi‘a ‘a Sihova ‘i he vete mali kākaá.—Mal. 2:13-16.

16. Ko e hā ‘oku lea‘aki ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo e vete malí mo e māvaé?

16 Na‘e ako‘i mai ‘e Sīsū ko e ‘uhinga Fakatohitapu pē ‘e taha ki he vete malí kapau ‘oku tono ha hoa mali pea ‘oku fili ‘a e hoa mali tonuhiá ke ‘oua te ne fakamolemole‘i ia. (Māt. 19:9; Hep. 13:4) Fēfē ‘a e māvaé? ‘Oku toe fakahaa‘i mahino mai eni ‘e he Tohi Tapú. (Lau ‘a e 1 Kolinitō 7:10, 11.) ‘Oku ‘ikai ke ‘i ai ha ‘uhinga Fakatohitapu ki he māvaé. Kae kehe, ‘i he taimi ‘e ni‘ihi, ‘oku ‘i ai nai ha tu‘unga ‘e ongo‘i ai ‘e ha Kalisitiane ‘oku fiema‘u mo‘oni ke ne māvae mo hono hoá. Ko e fakatātaá, ‘oku tuipau nai ‘a e ni‘ihi ko ‘enau mo‘uí pe vaha‘angatae mo Sihová ‘e hoko ‘o fakatu‘utāmaki ‘aupito kapau te nau nofo ai pē mo honau hoa ‘oku fakamamahí pe hoa ‘oku tafoki ‘o fakafepaki ki he mo‘oní. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.)

17. Ko e hā ‘e lava ke fai ‘e ha ongo me‘a mali Kalisitiane ke tu‘uloa ai ‘ena nofo malí?

17 Kapau ‘e ‘alu ha ongo me‘a mali ki he kau mātu‘a ‘i he fakataha‘angá ‘o kole ha fale‘i ki he founga ke fakalelei‘i ai ‘ena nofo malí, ‘e malava ke ‘eke ange ‘e he kau mātu‘á pe kuó na ‘osi sio ‘i he vitiō ko e What Is True Love? mo ako ‘a e polosiua ‘E Lava ke Fiefia Ho Fāmilí. ‘Oku fakamamafa‘i heni ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapu ‘e lava ke tokoni ke toe mālohi ange ha nofo mali. Na‘e pehē ‘e ha ongo me‘a mali: “Talu ‘ema ako ‘a e polosiua ko ení mo e hoko ‘ema nofo malí ‘o toe fiefia ange he taimí ni ‘i ha toe taimi.” Na‘e fakakaukau ha tuofefine ‘e taha na‘e mali ‘i he ta‘u ‘e 22 ‘e movete nai ‘ene nofo malí. Na‘á ne sio leva ‘i he vitioó. Na‘á ne pehē: “Na‘á ma fakatou papitaiso, ka na‘e kehekehe ‘a e anga ‘ema ongo‘í. Na‘e ha‘u taimi tonu ‘a e vitiō! ‘Oku toe lelei ange ‘ema nofo malí he taimí ni.” ‘Oku hā mahino, kapau ‘e ngāue‘aki ‘e ha husepāniti mo ha uaifi ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘a Sihová ‘i he‘ena nofo malí, ‘e toe fakafiefia mo mālohi ange ‘a hona vaha‘angataé.

FUAKAVA ‘A E KAU SEVĀNITI TAIMI-KAKATO MAKEHÉ

18, 19. (a) Ko e hā kuo fai ‘e he ngaahi mātu‘a Kalisitiane tokolahi? (e) Ko e hā ‘e lava ke lea‘aki fekau‘aki mo e fa‘ahinga ‘oku nau ngāue taimi-kakato makehé?

18 Ki mu‘á na‘a tau lāulea ai ki he fuakava na‘e fai ‘e Sēfita mo ‘Aná. Koe‘uhi ko e ongo fuakava ko ení, na‘e fakatou ngāue‘aki ai ‘e he ‘ofefine ‘o Sēfitá mo e foha ‘o ‘Aná ‘ena mo‘uí ke tauhi ai kia Sihova ‘i ha ngaahi founga makehe. Kuo fakalototo‘a‘i ‘e he ngaahi mātu‘a Kalisitiane tokolahi he ‘ahó ni ‘enau fānaú ke nau kau ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató pea fakahangataha ‘enau mo‘uí ki he‘enau ngāue ki he ‘Otuá. Pea ‘e lava ke tau kau kotoa ‘i hono fakalototo‘a‘i ‘a e to‘utupú ke hokohoko atu ‘enau ngāué.—Fkm. 11:40; Saame 110:3.

Fuakava ngāue taimi-kakato makehe (Sio ki he palakalafi 19)

19 ‘I he ‘ahó ni, ‘oku ‘i ai nai ‘a e kau mēmipa ‘e toko 67,000 ‘oku nau kau ki he Fakapapau ‘i Māmani Lahi ‘a e Kau Sevāniti Taimi-Kakato Makehe ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. ‘Oku ngāue ‘a e ni‘ihi ‘i he Pētelí pe ‘i he ngāue langá pe ‘i he ngāue fakasēketí. ‘Oku ngāue mālohi ‘a e ni‘ihi ko e kau faiako ‘o e ngāue fakamalangá, kau tāimu‘a makehe, kau misinale, kau sevāniti Holo ‘Asemipilií, pe kau sevāniti fale ki he ako‘anga Tohi Tapú. Ko kinautolu taki taha ‘oku nau fai ‘a e “Fuakava ‘o e Talangofua mo e Nofo Masiva.” ‘I he fuakava ko ení, ‘oku nau palōmesi ai ke ngāue mālohi ‘i ha ngāue pē kuo ‘oange kia kinautolu ‘i he ngāue ‘a Sihová, ke nau mo‘ui faingofua, pea ‘ikai fai ha ngāue fakamāmani tuku kehe kapau ‘oku fakangofua kinautolu. ‘Oku ‘ikai ko e kakaí ka ko ‘enau ngāué ‘oku fai ‘a e vakai ki ai ‘oku makehé. ‘Oku nau anga-fakatōkilalo mo fakapapau‘i ke nau fai ki he‘enau fuakavá lolotonga ‘enau ngāue taimi-kakato makehé.

20. ‘Oku totonu ke fēfē ‘etau vakai ki he‘etau fuakava ki he ‘Otuá? Ko e hā hono ‘uhingá?

20 ‘I he kupu ko ení, kuo tau lāulea ai ki he fuakava ‘e tolu ‘oku tau fai nai ki he ‘Otuá. Mahalo kuó ke fai ‘a e ni‘ihi ‘o e ngaahi fuakava ko ení. ‘Oku tau ‘ilo‘i kuo pau ke tau fakamahu‘inga‘i mo‘oni ‘etau fuakavá pea ‘oku totonu ke tau fai ‘a e me‘a kotoa te tau malavá ke tauhi ki ai. (Pal. 20:25) Kapau he‘ikai ke tau fai ki he‘etau fuakava kia Sihová, ‘e ‘i ai hono ngaahi nunu‘a mafatukituki. (Koh. 5:6) Ko ia ‘ofa ke tau hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé ‘a ia na‘á ne pehē kia Sihova: “Te u hiva ‘aki ho huafa ma‘u pe, ‘o u fakaai ‘eku ngaahi tukumo‘ui [pe ngaahi fuakavá] hokohoko ‘aho pe.”—Saame 61:8.

^ pal. 7 Na‘e palōmesi ‘a ‘Ana kia Sihova kapau te ne ma‘u ha foha, te ne hoko ko ha Nāsili ‘i he toenga ‘ene mo‘uí. Na‘e ‘uhinga ení ‘e fakatapui hono fohá pea fakamavahe‘i ia ki he ngāue ‘a Sihová.—Nōm. 6:2, 5, 8.

^ pal. 13 Koe‘uhí ko e lahi ‘a e ngaahi me‘a kuo pau ke lāulea ki ai ‘a e kau mātu‘á mo ha taha ki mu‘a ke ne taau ki he papitaisó, ‘e tātātaha pē ke ta‘e‘aonga ‘a e papitaiso ‘a ha taha.

^ pal. 16 Sio ki he kupu ‘i he ‘Apenitiki “Ko e Vakai ‘a e Tohi Tapú ki he Veté mo e Māvaé” ‘i he tohi Tauhi Kimoutolu ‘i he ‘Ofa ‘a e ‘Otuá.