Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ye Obua “Gbɔi” Ni ‘Amɛsɔmɔ Yehowa Kɛ Miishɛɛ’

Ye Obua “Gbɔi” Ni ‘Amɛsɔmɔ Yehowa Kɛ Miishɛɛ’

“Yehowa baa gbɔi ayi.”LALA 146:9.

LALAI: 84, 73

1, 2. (a) Mɛɛ naagbai wɔnyɛmimɛi Kristofoi komɛi kɛkpeɔ? (b) Mɛɛ sanebimɔi esa akɛ wɔsusu he?

NYƐMI NUU ko ni atsɛɔ lɛ Lije lɛ wie akɛ: “Be ni ta lɛ je shishi yɛ Burundi lɛ, wɔweku lɛ yɛ kpokpaa nɔ kpee ko shishi. Wɔna ni mɛi miijo foi ni amɛmiitswia tui. Mifɔlɔi kɛ wɔyi 11 lɛ fɛɛ jo foi, ni nibii fioo komɛi pɛ wɔnyɛ wɔkɔlɔ. Wɔweku lɛ mli bii lɛ ekomɛi yagbe naa yɛ abobalɔi ansara ko ni yɔɔ Malawi lɛ, ni tsɔɔ akɛ, amɛfã gbɛ nɔ ni fe kilomitai 1,600. Wɔteŋ mɛi ni eshwɛ lɛ gbɛ wɔshwã.”

2 Yɛ je lɛŋ fɛɛ lɛ, mɛi 65,000,000 kɛ sɛɛ ejo foi kɛjɛ amɛshihilɛhei yɛ tai loo yiwaa hewɔ ni amɛyaba abo yɛ hei krokomɛi. Enɛ ji abobalɔi ayibɔ ni fe fɛɛ yɛ yinɔsane mli. * Yehowa Odasefoi akpei abɔ fata mɛi nɛɛ ahe. Amɛteŋ mɛi babaoo ananemɛi kɛ amɛwekumɛi egboi, ni amɛnibii fɛɛ eje amɛdɛŋ. Shi mɛɛ naagbai krokomɛi amɛkɛkpeɔ? Mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaanyɛ wɔye wɔbua wɔnyɛmimɛi Kristofoi nɛɛ ni ‘amɛsɔmɔ Yehowa kɛ miishɛɛ’ yɛ naagbai ni amɛkɛkpeɔ lɛ fɛɛ asɛɛ? (Lala 100:2) Mɛni ji gbɛ ni hi fe fɛɛ ni wɔbaanyɛ wɔtsɔ nɔ wɔshiɛ sane kpakpa lɛ wɔhã abobalɔi ni leee Yehowa lɛ?

ABOBALƆI ASHIHILƐ

3. Mɛɛ shihilɛ hã Yesu tsɔ abobalɔ? Mɛɛ shihilɛ hã Yesu kaselɔi lɛ ateŋ mɛi pii tsɔmɔ abobalɔi?

3 Be ni Yehowa bɔfo lɛ bɔ Yesu papa, Yosef, kɔkɔ akɛ Maŋtsɛ Herode miitao egbe Yesu lɛ, Yesu fɔlɔi lɛ kɛ lɛ jo foi kɛtee Ejipt amɛyaba abo yɛ jɛmɛ. Amɛhi Ejipt kɛyashi Herode gbo. (Mat. 2:13, 14, 19-21) Afii pii asɛɛ lɛ, Yesu kaselɔi lɛ ‘gbɛ amɛshwã Yudea kɛ Samaria kpokpai lɛ anɔ’ yɛ amɛ yi ni awaa lɛ hewɔ. (Bɔf. 8:1) Yesu le akɛ, be ko baaba ni ehe baahia ni ekaselɔi lɛ pii ajo foi kɛjɛ amɛshĩai amli. Ewie akɛ: “Kɛ́ amɛwa nyɛ yi yɛ maŋ kome mli lɛ, nyɛjoa foi kɛyaa ekroko mli.” (Mat. 10:23) Kɛ́ mɔ ko jo foi kɛjɛ eshĩa eyaba abo yɛ he kroko lɛ, enáaa shihilɛ mlɛo, ekɔɔɔ he eko nɔ ni hã ejo foi lɛ.

4, 5. Mɛɛ osharai abobalɔi kɛkpeɔ (a) be ni amɛmiijo foi? (b) be ni amɛyashɛ nsarai lɛ amli?

4 Abobalɔi baanyɛ amɛkɛ osharai akpe be ni amɛmiijo foi loo be ni amɛyashɛ abobalɔi ansarai amli. Lije nyɛmi nuu fioo Gad wie akɛ: “Wɔnyiɛ otsii abɔ, ni be ni wɔyaa lɛ, wɔna gbohii babaoo jwerejweree shi. No mli lɛ, miye afii 12. Minaji fũu waa, no hewɔ lɛ mikɛɛ fã bii lɛ akɛ amɛkitee. Mipapa nyɛɛɛ ashi mi ni atuatselɔi lɛ abagbe mi, no hewɔ lɛ, ewó mi. Kɛ́ je tsɛre ni wɔyɛ wala mli lɛ, wɔdaa Yehowa shi. Wɔsɔle ni wɔkɛ wɔhiɛ fɔ̃ enɔ. Bei komɛi lɛ, nɔ pɛ ni wɔnáa wɔyeɔ ji maŋoi ni miikwɛ̃ yɛ gbɛ lɛ toi.”Fil. 4:12, 13.

5 Lije weku lɛ mli bii babaoo hi abobalɔi ansarai ni Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ kwɛɔ nɔ lɛ amli afii pii. Shi yɛ jɛmɛ po lɛ, amɛkɛ osharai kpe. Lije, ni amrɔ nɛɛ eesɔmɔ akɛ kpokpaa nɔkwɛlɔ lɛ, wie yɛ mɛi ni yɔɔ nsarai lɛ amli lɛ ahe akɛ: “Amɛteŋ mɛi pii tsuuu nii. Amɛye mɛi ahe osheku, amɛtɔ dãa, amɛshwɛ asɔ, amɛju mɛi anibii, ni amɛba jeŋba sha.” Ehe bahia ni Odasefoi ni yɔɔ nsarai lɛ amli lɛ kɛ amɛhe awo asafoŋ nifeemɔi amli be fɛɛ be koni sui gbohii nɛɛ akaná amɛnɔ hewalɛ. (Heb. 6:11, 12; 10:24, 25) Amɛkɛ amɛbe tsu nii jogbaŋŋ koni wekukpãa ni yɔɔ amɛ kɛ Yehowa teŋ lɛ akafite. Amɛteŋ mɛi pii kɛ amɛhe wo gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ mli. Amɛkai amɛhe yɛ be kɛ beiaŋ akɛ, tamɔ bɔ ni Israelbii lɛ ehiii ŋa lɛ nɔ kɛyaaa naanɔ lɛ, amɛ hu amɛhiŋ nsarai lɛ amli kɛyaŋ naanɔ. Enɛ hewɔ lɛ, amɛkɛ amɛjwɛŋmɔ emaaa naagbai ni amɛkɛkpeɔ lɛ anɔ tuutu.2 Kor. 4:18.

JIEMƆ SUƆMƆ KPO OTSƆƆ ABOBALƆI

6, 7. (a) Mɛɛ gbɛ nɔ “Nyɔŋmɔ suɔmɔ lɛ” tsirɛɔ Kristofoi ni amɛyeɔ amɛbuaa amɛnyɛmimɛi lɛ? (b) Okɛ enɛ he nɔkwɛmɔnɔ ahã.

6 “Nyɔŋmɔ suɔmɔ lɛ” tsirɛɔ wɔ ni wɔjie suɔmɔ kpo wɔtsɔɔ wɔnyɛmimɛi, titri lɛ, kɛ́ amɛyaje shihilɛi ni jaraa amli. (Kanemɔ 1 Yohane 3:17, 18.) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ni hɔmɔ ba yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli lɛ, asafo lɛ to gbɛjianɔ koni aye abua Kristofoi ni yɔɔ Yudea lɛ. (Bɔf. 11:28, 29) Bɔfo Paulo kɛ bɔfo Petro hu wo Kristofoi hewalɛ ni amɛfee amɛnyɛmimɛi lɛ gbɔ. (Rom. 12:13; 1 Pet. 4:9) Kɛ́ esa akɛ wɔye wɔbua nyɛmimɛi ni basaraa wɔ lɛ, belɛ enyiɛ nɔŋŋ ni esaaa akɛ wɔyeɔ wɔbuaa wɔnyɛmimɛi ni wala eyaje oshara mli loo aawa amɛ yi yɛ amɛhemɔkɛyeli lɛ hewɔ lɛ!Kanemɔ Abɛi 3:27. *

7 Nyɛsɛɛ nɛɛ, Yehowa Odasefoi hii, yei, kɛ gbekɛbii akpei abɔ ni yɔɔ Ukraine bokãgbɛ lɛ jo foi kɛshi jɛmɛ yɛ ta kɛ yiwaa ko ni te shi lɛ hewɔ. Dɔlɛ sane ji akɛ, amɛteŋ mɛi komɛi gboi. Shi nyɛmimɛi ni yɔɔ Ukraine hei krokomɛi kɛ Russia lɛ here amɛ atuu kɛba amɛshĩai amli, ni amɛhã amɛhi amɛmasɛi. Nyɛmimɛi ni yɔɔ maji enyɔ nɛɛ anɔ lɛ kã he amɛkɛ ekãa ‘miijaje wiemɔ lɛ he sane kpakpa lɛ amɛmiitsɔɔ,’ ni amɛkɛ amɛhe wooo ta ni awuɔ lɛ loo maŋkwramɔŋ saji amli, ejaakɛ ‘amɛfataaa je lɛ he.’Yoh. 15:19; Bɔf. 8:4.

YE OBUA ABOBALƆI NI AMƐHEMƆKƐYELI LƐ MLI AWA

8, 9. (a) Mɛɛ naagbai ekolɛ abobalɔi kɛbaakpe yɛ maŋ hee ni amɛtee nɔ lɛ mli? (b) Mɛni hewɔ ehe miihia ni wɔto wɔtsui shi ni wɔye wɔbua amɛ?

8 Mɛi komɛi yabaa abo yɛ amɛmaŋ lɛ nɔŋŋ mli. Shi mɛi komɛi hu yabaa abo yɛ maji krokomɛi anɔ. Bei pii lɛ, esoro maji nɛɛ amli shihilɛ kwraa yɛ amɛmaŋ lɛ nɔ lɛ he. Bei komɛi lɛ, amralofoi lɛ hãa amɛ niyenii, atade, kɛ wɔɔhe. Shi fɛɛ sɛɛ lɛ, amɛkɛ naagbai kpeɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ekolɛ amɛleee maŋ lɛ niyenii lɛ yeli. Aloo ekolɛ he ni amɛjɛ lɛ, fɛ̃i yeee tsɔ yɛ jɛmɛ, ni no hewɔ lɛ ekolɛ amɛleee atadei ni awoɔ kɛ́ fɛ̃i miiye. Kɛ́ akrowa amɛjɛ lɛ, ekolɛ amɛnako friji, iron, kɛ nibii krokomɛi ni tamɔ nakai lɛ dã, ni amɛleee bɔ ni akɛtsuɔ nii ahãa.

9 Yɛ maji komɛi anɔ lɛ, nɔyeli lɛ toɔ gbɛjianɔ koni aye abua abobalɔi. Shi bei pii lɛ, nyɔji fioo komɛi asɛɛ lɛ, yelikɛbuamɔ nɛɛ sɛɛ foɔ, ni esa akɛ abobalɔi lɛ diɛŋtsɛ abɔ amɛhe mɔdɛŋ. Kɛ́ eba lɛ nakai lɛ, amɛnáaa lɛ mlɛo kwraa. Feemɔ nibii abɔ ni esa akɛ amɛkase fɛɛ shi kome lɛ he mfoniri okwɛ: Esa akɛ amɛkase wiemɔ hee, amɛle nɔ ni afeɔ kɛ nɔ ni afeee yɛ maŋ lɛ mli, bɔ ni ayeɔ be nɔ, kɛ agbɛnɛ hu mlai srɔtoi ni kɔɔ nibii tamɔ toowoo, skulyaa, kɛ bii atsɔsemɔ he. Ani obaanyɛ oto otsui shi ni ojɛ bulɛ mli oye obua nyɛmimɛi Kristofoi ni kɛ naagbai nɛɛ kpeɔ lɛ?Fil. 2:3, 4.

10. Mɛni kɛ́ wɔfee lɛ ebaahã wɔnyɛmimɛi Kristofoi ni miiba amɛbaba abo lɛ ahemɔkɛyeli mli awa? (Kwɛmɔ mfoniri ni yɔɔ nikasemɔ lɛ shishijee lɛ.)

10 Bei komɛi lɛ, maŋ onukpai lɛ hãa ewaa kɛhãa wɔnyɛmimɛi Kristofoi ni ji abobalɔi lɛ akɛ amɛkɛ asafo lɛ baashara. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, bei komɛi lɛ, nitsumɔi ni ahãa amɛ lɛ hãa ewaa kɛhãa amɛ akɛ amɛbaaya asafoŋ kpeei, ni kɛ́ amɛtee wiemɔ lɛ, akɛɔ amɛ akɛ ayeŋ abuaŋ amɛ dɔŋŋ loo abaashwie amɛ kɛje maŋ lɛ mli. Enɛ ehã nyɛmimɛi lɛ ekomɛi kɛ asafo lɛ ekpa bɔɔ. No hewɔ lɛ, ehe miihia waa ni wɔtao wɔnyɛmimɛi Kristofoi ni miiba amɛbaba abo yɛ wɔmaŋ lɛ nɔ lɛ asɛɛgbɛ kɛ́ amɛbashɛ shi nɔŋŋ, koni amɛna akɛ wɔsusuɔ amɛhe. Kɛ́ wɔmusuŋ tsɔ wɔ yɛ wɔnyɛmimɛi nɛɛ ahewɔ, ni wɔye wɔbua amɛ lɛ, ebaahã amɛhemɔkɛyeli lɛ mli awa.Abɛi 12:25; 17:17.

YE OBUA ABOBALƆI KƐ AMƐHELOONAA HIAMƆ NII

11. (a) Kɛ́ abobalɔi ba ehee lɛ, mɛni ji nibii komɛi ni he baahia amɛ? (b) Mɛni abobalɔi baanyɛ afee kɛtsɔɔ akɛ amɛhiɛ sɔɔ nii?

11 Kɛ́ nyɛmimɛi ni miiba amɛbaba abo yɛ wɔmaŋ lɛ mli lɛ ba ehee lɛ, ekolɛ ehe baahia ni wɔhã amɛ niyenii, atade, loo heloonaa nibii krokomɛi. * Kɛ́ wɔke amɛ nibii bibii tamɔ tai ni afĩɔ po kɛkɛ lɛ, ebaanyɛ eta amɛtsuiŋ waa. Kɛ́ abobalɔi ahiɛ sɔ nibii fɛɛ ni afeɔ ahãa amɛ lɛ, ni amɛfeee amɛnii tamɔ nɔ ni eji nyɛmimɛi ni amɛyato lɛ asɔ̃ akɛ amɛkwɛ amɛ lɛ, ebaahã amɛnyɛmimɛi lɛ aye abua amɛ kɛ tsuijurɔ. Be ni be shwieɔ mli lɛ, ehe baahia ni abobalɔi lɛ diɛŋtsɛ abɔ mɔdɛŋ amɛkwɛ amɛhe. Kɛjeee nakai lɛ, ebaashɛ he ko ni amɛbaanu he akɛ amɛbɛ nɔ ko mli, loo amɛsane baaje amɛnyɛmimɛi lɛ atsine. (2 Tes. 3:7-10) Fɛɛ sɛɛ lɛ, yelikɛbuamɔ he baahia amɛ.

Mɛni wɔbaanyɛ wɔfee kɛye wɔbua wɔnyɛmimɛi Kristofoi ni ji abobalɔi lɛ? (Kwɛmɔ kuku 11-13)

12, 13. (a) Mɛɛ nibii nɛkɛ wɔbaanyɛ wɔfee kɛye wɔbua abobalɔi? (b) Mɛni nyɛmimɛi ni yɔɔ asafo ko mli lɛ fee?

12 Oyɛ shika jio, obɛ shika jio lɛ, obaanyɛ oye obua abobalɔi, ejaakɛ nɔ titri ni he hiaa amɛ ji odekã kɛ suɔmɔ. Nibii komɛi ni obaanyɛ ofee kɛye obua amɛ ji, ni obaatsɔɔ amɛ he ni amɛbaaná tsɔne yɛ kɛya maŋ lɛ mli, he ni amɛbaaná niyenii kpakpa ni jara waaa yɛ amɛhe, loo he ni amɛbaaná nitsumɔ ko yɛ amɛtsu kɛtao amɛdaaŋ ŋmaa. Nɔ ni fe fɛɛ lɛ, obaanyɛ oye obua amɛ ni amɛhiɛ amɛ amɛsafo hee lɛ. Kɛ́ ebaahi lɛ, wó amɛ kɛya asafoŋ kpeei. Tsɔɔmɔ amɛ gbɛi ni amɛbaanyɛ amɛtsɔ nɔ amɛkɛ mɛi ni yɔɔ nyɛshikpɔŋkuku lɛ mli lɛ aje Biblia mli sanegbaa shishi, ni okɛ amɛ afata ohe kɛya shiɛmɔ.

13 Be ni abobalɔi ejwɛ komɛi ni yɔɔ amɛblahiiaŋ lɛ ba asafo ko mli lɛ, asafoŋ onukpai srɔtoi tsɔɔ amɛ bɔ ni akudɔɔ tsɔne, ataipiɔ, aŋmaa woji kɛtaoɔ nitsumɔ, kɛ agbɛnɛ hu, bɔ ni amɛbaafee amɛto amɛbe he gbɛjianɔ jogbaŋŋ koni amɛnyɛ amɛkɛ Yehowa sɔɔmɔ lɛ aye klɛŋklɛŋ gbɛhe. (Gal. 6:10) Etsɛɛɛ ni oblahii ejwɛ lɛ fɛɛ batsɔmɔ gbɛgbalɔi. Nyɛmimɛi lɛ ayelikɛbuamɔ, kɛ shwelɛ ni oblahii lɛ diɛŋtsɛ yɔɔ akɛ amɛkɛ mumɔŋ otii baamamɔ amɛhiɛ lɛ, wa amɛ ni amɛtee amɛhiɛ yɛ Yehowa sɔɔmɔ lɛ mli ni amɛtsi amɛhe kɛje Satan je lɛ he.

14. (a) Mɛni kaa esa akɛ abobalɔi awu ashi? (b) Okɛ enɛ he nɔkwɛmɔnɔ ahã.

14 Tamɔ bɔ ni eji yɛ Kristofoi krokomɛi fɛɛ agbɛfaŋ lɛ, esa akɛ abobalɔi awu ashi kai kɛ naagbai ni baanyɛ ahã amɛkɛ heloonaa nibii atsake wekukpaa ni yɔɔ amɛkɛ Yehowa teŋ lɛ. * Lije, ni wɔtsĩ etã kɛtsɔ hiɛ lɛ, kɛ enyɛmimɛi lɛ kaiɔ akɛ, be ni amɛjoɔ foi po lɛ, amɛpapa tsɔɔ amɛ akɛ ehe miihia ni amɛná hemɔkɛyeli ni mli wa. Amɛwie akɛ: “Ejie nibii fioo ni wɔloo lɛ fɛɛ ekomekome ni eshɛrɛ eshwie, ejaakɛ amɛhe ehiaaa. Be ni egbe naa lɛ, ewo baagi folo lɛ nɔ etsɔɔ wɔ, eŋmɔ fioo, ni ewie akɛ: ‘Nyɛna? Enɛ pɛ he hiaa nyɛ!’”Kanemɔ 1 Timoteo 6:8.

YE OBUA ABOBALƆI NI AMƐTSU NIBII NI HE HIAA AMƐ FE FƐƐ LƐ AHE NII

15, 16. (a) Mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaanyɛ wɔye wɔbua wɔnyɛmimɛi ni ebaba abo lɛ ni amɛhemɔkɛyeli lɛ mli awa? (b) Mɛni wɔbaanyɛ wɔfee koni amɛnu he akɛ asumɔɔ amɛsane?

15 Jeee heloonaa nibii pɛ esa akɛ wɔhã abobalɔi. Esa akɛ wɔjɛ Ŋmalɛi lɛ amli wɔwo amɛ hewalɛ, ni wɔhã amɛnu he hu akɛ asusuɔ amɛhe. (Mat. 4:4) Asafoŋ onukpai baanyɛ aye abua amɛ yɛ enɛ gbɛfaŋ. Amɛbaanyɛ amɛtao woji kɛ nibii yɛ abobalɔi lɛ awiemɔ mli amɛhã amɛ, ni amɛye amɛbua amɛ ni amɛna nyɛmimɛi ni wieɔ amɛwiemɔ lɛ. Abobalɔi babaoo yɛ ni amɛkɛ amɛwekumɛi, amɛkutsoŋbii, kɛ amɛsafoŋbii ateŋ egbala. No hewɔ lɛ, ehe miihia waa ni amɛnyɛmimɛi Kristofoi lɛ afee nibii ni baahã amɛnu he akɛ, Yehowa sumɔɔ amɛ ni emusuŋ tsɔɔ lɛ yɛ amɛ hewɔ. Kɛjeee nakai lɛ, ekolɛ amɛkɛ amɛmaŋbii loo mɛi krokomɛi ni heee yeee ni baanu amɛ shishi ni amɛhã amɛhiɛ amɛ lɛ baabɔi bɔɔ. (1 Kor. 15:33) Kɛ́ wɔhã amɛhiɛ mɛ asafo lɛ, wɔkɛ Yehowa efee ekome ‘kɛmiibaa gbɔi nɛɛ ayi.’Lala 146:9.

16 Tamɔ bɔ ni eba lɛ yɛ Yesu kɛ eweku lɛ gbɛfaŋ be ni eji gbekɛ lɛ, bei komɛi lɛ, abobalɔi nyɛŋ aku amɛsɛɛ kɛya amɛmaŋ, ja mɛi ni waa amɛ yi lɛ bɛ dɔŋŋ. Amɛteŋ mɛi komɛi po yɛ ni kɛ́ yiwalɔi lɛ bɛ dɔŋŋ po lɛ, ewa hã amɛ akɛ amɛbaaku amɛsɛɛ. Lije wie akɛ: “Ewa waa kɛhã fɔlɔi pii ni na ni aato amɛwekumɛi kabonaa loo aagbe amɛ lɛ akɛ amɛkɛ amɛbii baaku sɛɛ kɛya hei ni afee niseniianii srɔtoi nɛɛ yɛ lɛ.” Mɛni nyɛmimɛi ni yɔɔ maji ni abobalɔi nɛɛ ebato lɛ baanyɛ afee kɛye abua amɛ? Esa akɛ ‘amɛnu he amɛhã amɛ, amɛná nyɛmimɛi ahedɔɔ kɛ musuŋtsɔlɛ, ni amɛba amɛhe shi.’ (1 Pet. 3:8) Mɛi komɛi yɛ ni bɔ ni awa amɛ yi lɛ hewɔ lɛ, amɛbɛŋkɛɛɛ mɛi. Mɛi komɛi hu ahiɛ gboɔ akɛ amɛbaawie amanei ni amɛna lɛ ahe, titri lɛ, yɛ amɛbii lɛ ahiɛ. No hewɔ lɛ, bi ohe akɛ, ‘Eji mi miyɔɔ shihilɛ nɛɛ mli kulɛ, te masumɔ ni akɛ mi aye ahã tɛŋŋ?’Mat. 7:12.

NIBII NI ESA AKƐ OHÃ EHI OJWƐŊMƆ MLI KƐ́ OOSHIƐ OOHÃ ABOBALƆI

17. Mɛɛ gbɛ nɔ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ yeɔ ebuaa abobalɔi?

17 Abobalɔi pii yɛ ni aŋmɛɛɛ Odasefoi gbɛ ni amɛsɔmɔ Yehowa yɛ toiŋjɔlɛ mli yɛ amɛmaji lɛ anɔ. Yɛ amɛteŋ mɛi akpei abɔ agbɛfaŋ lɛ, be klɛŋklɛŋ ni amɛnu “Maŋtsɛyeli lɛ he wiemɔ lɛ” ji be ni Odasefoi ni yɔɔ ekãa ni yɔɔ maji ni amɛyato lɛ anɔ lɛ kɛ amɛ gba sane. (Mat. 13:19, 23) Amɛteŋ mɛi babaoo ni ‘tere jatsui ni tsiitsii’ lɛ ahe jɔɔ amɛ kɛ́ amɛba wɔsafoŋ kpeei lɛ, ni amɛyɔseɔ amrɔ nɔŋŋ akɛ, ‘Nyɔŋmɔ yɛ wɔteŋ lɛɛlɛŋ.’Mat. 11:28-30; 1 Kor. 14:25.

18, 19. Kɛ́ wɔmiishiɛ wɔmiihã abobalɔi lɛ, mɛni wɔbaanyɛ wɔfee kɛtsɔɔ akɛ wɔhiɛ tɛ̃?

18 Kɛ́ ooshiɛ oohã abobalɔi lɛ, esa akɛ ‘ohiɛ atɛ̃.’ (Mat. 10:16; Abɛi 22:3) Kɛ́ amɛmiigba bo amɛnaagbai lɛ, esa akɛ oná tsui obo amɛ toi, shi esaaa akɛ okɛ ohe woɔ maŋkwramɔŋ saji amli. Okɛ gbɛtsɔɔmɔi ni nitsumɔhe nine lɛ kɛ amralofoi lɛ kɛhã lɛ atsu nii, bɔ ni afee ni okɛ bo diɛŋtsɛ ohe loo mɛi krokomɛi akawo oshara mli. Akɛni esoro abobalɔi nɛɛ ajamɔ loo bɔ ni atsɔse amɛ ahã hewɔ lɛ, esa akɛ okwɛ ni okafee nɔ ko ni baatɔ̃tɔ̃ amɛnane. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, amɛteŋ mɛi komɛi yɛ ni kɛ́ yei saa amɛhe yɛ gbɛ ko nɔ lɛ, amɛnaa lɛ akɛ ehiii kwraa. No hewɔ lɛ, kɛ́ oyaashiɛ ohã mɛi ni tamɔ nakai lɛ, esa akɛ okwɛ ohesaamɔ jogbaŋŋ koni okato amɛ pampi.

19 Tamɔ bɔ ni Samarianyo ni yɔɔ Yesu nɔkwɛmɔnɔ lɛ mli lɛ fee lɛ, wɔmiisumɔ ni wɔye wɔbua mɛi ni miina nɔ lɛ, kɛ́ amɛsɔmɔɔɔ Yehowa po. (Luka 10:33-37) Gbɛ ni hi fe fɛɛ ni wɔbaanyɛ wɔtsɔ nɔ wɔfee nakai ji, ni wɔbaashiɛ sane kpakpa lɛ wɔhã amɛ. Asafoŋ onukpa ko ni eye ebua abobalɔi babaoo lɛ wie akɛ: “Ehe miihia ni wɔhã amɛle amrɔ nɔŋŋ akɛ Yehowa Odasefoi ji wɔ, ni oti ni ma wɔhiɛ ji ni wɔye wɔbua amɛ koni amɛnu Biblia lɛ shishi, shi jeee ni wɔye wɔbua amɛ kɛ heloonaa nibii. Kɛ́ wɔfeee nakai lɛ, amɛkɛ wɔ baabɔ yɛ nibii ni amɛbaaná yɛ wɔdɛŋ lɛ pɛ hewɔ.”

EWOƆ YIBII KPAKPAI

20, 21. (a) Kɛ́ wɔjie suɔmɔ krɔŋŋ kpo wɔtsɔɔ abobalɔi lɛ, mɛɛ yibii kpakpai ewoɔ? (b) Mɛni he wɔbaasusu yɛ nikasemɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli?

20 Kɛ́ wɔjie suɔmɔ krɔŋŋ kpo wɔtsɔɔ “gbɔi” lɛ, ewoɔ yibii kpakpai. Nyɛmi yoo ko wie akɛ, eweku lɛ jo foi kɛshi Eritrea yɛ amɛ yi ni awaa yɛ jɛmɛ lɛ hewɔ. Ebii lɛ ateŋ mɛi ejwɛ tsomlo kɛtsɔ shia ŋa lɛ nɔ gbii kpaanyɔ, ni naagbee lɛ, amɛyashɛ Sudan. Ewie akɛ: “Nyɛmimɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ kɛ amɛ ye tamɔ amɛwekumɛi ni bɛŋkɛ amɛ kpaakpa. Amɛhã amɛ niyenii, atadei, kɛ wɔɔhe, ni amɛto tsɔne he gbɛjianɔ amɛhã amɛ. Namɛi po baahere gbɔi kɛba amɛshĩai amli yɛ Nyɔŋmɔ kome too lɛ nɔŋŋ ni amɛkɛ amɛ fɛɛ jáa lɛ pɛ kɛkɛ hewɔ? Yehowa Odasefoi pɛ!”—Kanemɔ Yohane 13:35.

21 Bei komɛi lɛ, abobalɔi kɛ mɛi krokomɛi ni fãa amɛyahiɔ maji krokomɛi anɔ lɛ kɛ amɛbii baa. Mɛni wɔ fɛɛ wɔbaanyɛ wɔfee kɛye wɔbua gbekɛbii nɛɛ koni amɛsɔmɔ Yehowa kɛ miishɛɛ? Nikasemɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ baatsɔɔ wɔ.

^ kk. 2 Kɛ́ akɛ wiemɔ ni ji “abobalɔ” tsu nii yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, nɔ ni etsɔɔ ji, mɔ ko ni ejo foi kɛjɛ eshĩa kɛtee he kroko yɛ maŋ ni eyɔɔ mli lɛ nɔŋŋ mli loo maŋsɛɛ yɛ ta, yiwaa, loo adebɔɔ naa oshara ko hewɔ. UNHCR (ni ji Jeŋmaji Ekomefeemɔ Lɛ Najiaŋdamɔlɔ Nukpa Kɛhã Abobalɔi) lɛ, kɛɛ “kɛ́ ahala mɛi 113” yɛ je lɛ mli ŋmɛnɛ lɛ, “amɛteŋ mɔ kome ejo foi kɛjɛ eshihilɛhe yɛ nɔ ko hewɔ.”

^ kk. 6 Kwɛmɔ sane ni je kpo yɛ October 2016 Buu-Mɔɔ lɛ bf. 8-12 ni yitso ji, “Yaa nɔ ‘Ojie Mlihilɛ Kpo Otsɔɔ Gbɔi.’”

^ kk. 11 Kɛ́ abobalɔ ko bashɛ shi lɛ, esa akɛ asafoŋ onukpai lɛ kɛ gbɛtsɔɔmɔ ni yɔɔ Ato Wɔhe Gbɛjianɔ Koni Wɔfee Yehowa Suɔmɔnaa Nii wolo lɛ, yitso 8, kuku 30 lɛ atsu nii amrɔ nɔŋŋ, kɛ́ shihilɛ lɛ baaŋmɛ gbɛ. Asafoŋ onukpai lɛ baanyɛ atsɔ jw.org lɛ nɔ amɛhã amɛnitsumɔhe nine lɛ kɛ asafoi ni yɔɔ abobalɔ lɛ maŋ lɛ nɔ lɛ ashara. Shi kɛyashi amɛbaanu nɔ ko lɛ, amɛbaanyɛ amɛtsɔ ŋaa gbɛ nɔ amɛbi abobalɔ lɛ esafo lɛ kɛ eshiɛmɔyaa he sane koni amɛkɛna eshidaamɔ yɛ asafo lɛ mli.

^ kk. 14 Kwɛmɔ saji ni yitso ji, “Mɔ ko Nyɛŋ Nuŋtsɔmɛi Enyɔ Asɔmɔ” kɛ “Ná Ekãa—Yehowa Ji Oyelikɛbualɔ!” ni je kpo yɛ April 15, 2014 Buu-Mɔɔ lɛ, bf. 17-26.