1, 2. (a) Ebẹnbẹn ego yẹ Iseri Jehova ezẹko a dẹrughwaroghwẹ? (b) Enọ ego ya na kpahenrhọ?

OMIZU ọhworhare owu rẹ odẹ ye o rhiẹ Lije nọ tare: “Ọke e fiuvweri uvuẹn Burundi, mẹmẹ ọrhẹ ekrun mẹ i ha uvuẹn omẹvwa ọke ọrana. Ame a mẹrẹn ihworho ra zẹ ọrhẹ ihworho ra sa ekpọghọ. Mẹmẹ ọrhẹ eri vwiẹre mẹ kugbe imizu mẹ awan ikpe ni zẹre, ibiẹ ekwakwa ọvo yẹ ame i kpare lele oma. Ezẹko uvuẹn ekrun mẹ ni zẹ riẹ ọko owu uvuẹn Malawi rọ vrẹn iroko 1,000, ro rhiẹ ekete ra kwaphiẹrhọ rẹn epha ri vwe vwo oghwa. Mẹmẹ ọrhẹ imizu mẹ ri hẹrhẹre ni zẹ riẹ ekete erọrọ.”

² Epha ri zẹ nẹ oghwa aye fọkiẹ uvweri ọrhẹ ẹkparehaso ekete akpọ na o keri te, i vrẹn 65,000,000 ne. * Ezẹko usuẹn aye Iseri Jehova. Imizu rẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahen i hwuru, enyerẹn oghwa aye i jeghwai ghwọghọ. Ebẹnbẹn erọrọ ego yẹ aye a ji dẹrughwaroghwẹ? Marhẹ ọwan ine ru ha userhumu rẹn imizu enana nẹ aye i sabu ga i Jehova rhẹ aghọghọ, udabọ ebẹnbẹn aye? (Ps. 100:2) Habaye, marhẹ ọwan ine ru sabu ghwoghwo iyẹnrẹn  esiri na harẹn epha ri vwe rhiẹ Iseri Jehova?

3. Marhẹ yi Jesu ọrhẹ idibo yi buebun i ru rhiẹ epha?

³ Ọke ọmakashe i Jehova ọ ha orhetio rẹn i Joseph taghene Orodje Herod ọ guọlọ kpe i Jesu, Joseph ọrhẹ Mary ni ha i Jesu zẹ riẹ ẹkwotọre Egypt. Aye ni rhirhiẹ avwaye bọmọke Herod o hwu. (Matt. 2:13, 14, 19-21) Ẹgbukpe ezẹko a vrẹn, idibo i Jesu ni zẹ riẹ ẹkwotọre i Judea ọrhẹ Samaria fọkiẹ ẹkparehaso. (Acts 8:1) Jesu ọ tare taghene idibo yi ezẹko ina zẹ nẹ oghwa aye. Jesu nọ tare: “Arha kparehaso are uvuẹn amwa owu, are i gba zẹ riẹ amwa ọrọrọ.” (Matt. 10:23) Kerhirhiẹ kerhirhiẹ, ọ lọhọ ra na zẹ nẹ oghwa yanghene amwa ọwa-an.

4, 5. Imwofẹn ego yẹ epha a dẹrughwaroghwẹ (a) ọke aye a zẹ? (b) ọke aye e rhirhiẹ ọko ra kwaphiẹrhọ rẹn aye?

⁴ Epha e rhiẹromẹrẹn imwofẹn ọke aye a zẹ yanghene ọke aye e rhirhiẹ ọko ra kwaphiẹrhọ rẹn aye. Gad ro rhiẹ omizu Lije ọkokamo, nọ tare: “Ame i nyaren uvwre ikprughwre buebun, ame i jeghwai nyavrẹn irinmi buebun. Ọke ọrana mi ha ẹgbukpe 12. Aghwẹ mẹ ni furu, omarana ni mi ta rẹn ekrun mẹ nẹ aye i nyaji mẹ vwo. Ọsẹ mẹ nọ kparere mẹ, nime ọ guọlọ nẹ izighẹ na i mwu mẹ ha-a. Jehova nọ sẹrorẹ ame kẹdẹkẹdẹ, ame na nẹrhomo jeghwai hẹroso i Jehova, ọkezẹko imagoro rẹ ame i mẹrẹnren uvuẹn izede egbo na, yẹ ame a ria.”—Phil. 4:12, 13.

⁵ Imizu Lije ezẹko i rhirhiẹ ọko rẹ United Nations ọ kwaphiẹrhọ rẹn ihworho ri vwe vwo oghwa te ẹgbukpe buebun. Udabọ ọrana, aye a mẹrẹn omefuon avwaye-e. Lije ro rhiẹ oniruo okinhariẹ vwarana, nọ tare: “Ihworho buebun re rhirhiẹ ọko na, e vwo owia-an. Ọnana nọ lẹrhẹ aye gun iguengun, da enyo vrẹn oma, fi ibikoro, so uhi, jeghwai gbọfanrhiẹn.” Neneyo Iseri Jehova i sabu vabọ iruemru ibiobiomu erana, o fori nẹ aye i dabu fioma rhọ ogame i Jehova. (Heb. 6:11, 12; 10:24, 25) Neneyo aye i sabu mevigbanhon uvuẹn ukoko na, aye ni ghwọghọ ọke aye rhẹ irueruo irhorhomu jerẹ owian ọkobaro ọke ephian. Aye i jeghwai vwo imwẹro taghene jerẹ emọ Israel ri nyaren ẹgbukpe buebun uvuẹn ato na aye i ki te Otọre Ive na, ẹdẹ owu, aye ine ji nẹ ọko rẹ aye i havwọ na.—2 Cor. 4:18

6, 7. (a) Marhẹ yẹ ẹguọlọ Osolobrugwẹ o vwo kpahen ọwan, o ru lẹrhẹ ọwan ha userhumu rẹn epha? (b) Dje udje yi.

⁶ O fori nẹ ẹguọlọ Osolobrugwẹ o vwo kpahen ọwan, o mwu ọwan vwo ẹguọlọ kpahen awọrọ, maido ọke aye a ha uvuẹn erhirhiẹ ọgbogbanhon. (Se 1 John 3:17, 18.) Ọke orhọmo ọgbogbanhon ọ homaphia uvwre Ilele Kristi ri ha uvuẹn Judea ọke inyikọ na, ukoko na no ru ẹkwaphiẹrhotọre ra na sa aye erhumu. (Acts 11:28, 29) Ọnyikọ Paul ọrhẹ Peter ni jiririe rẹn Ilele Kristi na, nẹ aye i vwo uruemru re dede owuowọnwan. (Rom. 12:13; 1 Pet. 4:9) Ra mẹriẹn taghene Ilele Kristi e rhiabọ dede imizu re rhiẹ epha ruẹ aye, no fori nẹ aye i ji rhiabọ dede imizu rẹ arhọ aye i ha erhirhiẹ imwofẹn yanghene imizu ra kparahasua fọkiẹ esegburhomẹmro aye!—Se Proverbs 3:27. *

⁷ Ẹgbukpe ezẹko rhe na, Iseri Jehova buebun i zẹ nẹ oghwa aye fọkiẹ uvweri ọrhẹ ẹkparehaso rọ homaphia uvuẹn Ukraine. Ọrẹ omemwurhọ, ihworho ezẹko i hwuru. Ọrẹn, Iseri Jehova re rhirhiẹ ekete erọrọ uvuẹn Ukraine ọrhẹ awọrọ ri ha obẹ i Russia ni dede imizu na ha. Iseri Jehova ri ha uvuẹn ẹkwotọre eva enana e vwobọrhọ yanghene hobọtua uvweri na-a, ukpomaran, aye ne ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rhẹ oruru.—John 15:19; Acts 8:4.

8, 9. (a) Ebẹnbẹn ego yẹ epha a dẹrughwaroghwẹ uvuẹn ẹkwotọre ọkpokpọ? (b) Mesoriẹ a guọlọ edirin na sabu ha userhumu phia?

⁸ Dedevwo ihworho ezẹko a sabu zẹ riẹ ekete ọrọrọ uvuẹn ẹkwotọre aye, o vwo awọrọ ra zẹ riẹ ẹkwotọre ọrọrọ rẹ aye i vwa tobọ rhe. Igọmẹti a sabu yẹ aye emaren, iwun, ọrhẹ eghwa rẹ aye ine rhirhiẹ, ọrẹn, ọkezẹko, aye i vwa rha riẹ emaren rẹ aye e rhe ria bi-i. Ọnọ sabu bẹn rẹn epha re rhirhiẹ amwa rẹ aruọke aye ọ djẹrẹ, nẹ aye i riẹnrian oma rhẹ ekete rẹ aruọke ọ fọ omamọ. Ihworho ezẹko i rhe nẹ amwa ọkokamo rhe, ọnọ bẹn rẹ aye ina sabu ha ekwakwa iyibo ri ha uvuẹn amwa ọduado e ruiruo.

⁹ Uvuẹn ekete ezẹko, igọmẹti e ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre rẹ aye ine yono epha na, neneyo aye i sabu rienrian oma rhẹ ekete aye i havwọ na. Ọrẹn, o vwo jirẹ-ẹ, igọmẹti nọ nyaji epha na vwo nẹ aye ọvo i hẹrote oma aye. Ewene na ọ vwọ ghwai lọhọ rẹn aye-e. Ọnana ọ bẹn, nime aye a damoma rẹ aye ine yono edjadjẹ ọkpokpọ, irhi ekpokpọ, ezẹko a kwosa urhomu, ezẹko e riẹ isukuru, awọrọ e yono emọ aye. Wu na sabu ha izede ọghọ ha userhumu rẹn imizu ra dẹrughwaroghwẹ erhirhiẹ enana rhẹ edirin?—Phil. 2:3, 4.

10. Izede ego yẹ ọwan ine ru sabu ru esegburhomẹmro epha gbanhon? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

¹⁰ Ọkezẹko, ihworho ri ha ẹrhẹ usuon a lẹrhiẹ bẹn nẹ Iseri Jehova ri ha uvuẹn ọko na i sabu riẹ uyono. Ihworho ezẹko ra wian rẹn igọmẹti, na djofẹn mwu Iseri Jehova ri ha uvuẹn ọko na taghene ene le aye, orhianẹ aye e kwe wian owian rọ nọ lẹrhẹ aye dobọ uyono ji-i. Imizu ezẹko i fọkiẹ ofẹn, dobọ uyono ẹnya ji. Omarana, no fori ne brokpakpa ya vwa imizu ri ha uvuẹn ọko erana, ogege aye a rhe. O fori na lẹrhẹ aye rhe taghene ọwan i vwo ọdamẹ kpahen aye. Arodọmẹ ọrhẹ userhumu rẹ ọwan i yẹrẹ aye, ọnọ sabu bọn esegburhomẹmro aye gbanhon.—Prov. 12:25; 17:17.

11. (a) Me yẹ ekwakwa erukaro rẹ epha i vi guọlọ? (b) Marhẹ yẹ epha ine ru dje ọdaremẹro phia?

¹¹ Ukukaro, o fori nẹ ọwan i yẹ imizu na iwun, emaren, ọrhẹ ekwakwa erọrọ rẹ aye i guọlọre. * Ekwakwa ekokamo dede jerẹ itayi ra yẹ omizu ọhworhare ọnọ sabu da ye ẹro omamọ. Epha i rhe dje uruemru ọdaremẹro phia nyoma aye i vwa nekpẹn ekwakwa, ọnọ lẹrhẹ oma merhen era hẹrote aye. Ọrẹn, epha arha hẹroso imizu na ọvo, nẹ aye i hẹrote edamẹ aye ọke ephian, ọnọ lẹrhẹ ihworho ja họghọ rẹn aye, ọnọ ji sabu fi ohra rhẹ uvwre onyerẹnkugbe aye ọrhẹ imizu na. (2 Thess. 3:7-10) Ọrẹn, o fori na hẹrote epha na.

12, 13. (a) Izede ego ye ne ru ha userhumu rẹn epha? (b) Dje udje yi.

¹² Orhiẹ igho ọvo yẹ ọwan ina yẹ epha-a, o fori na ji ghwọghọ ọke kugbe rhẹ aye jeghwai dje ọdamẹ rẹn aye. Ọwan ina sabu ru ekwakwa ekokamo rẹn aye, jerẹ udje, ana sabu dje izede rẹn aye, ana sabu ha userhumu rẹn aye nẹ aye i sabu mẹrẹn obọdẹn emaren dẹ, yanghene ọwan ina sabu ha userhumu rẹn aye dẹ ekwakwa rẹ aye ina ha wian nẹ aye i sabu vwo igho. Ọrọ mai ghanren, ana sabu ha userhumu rẹn aye rienrian oma rhẹ ukoko rẹ aye i havwọ. Orho  rhiẹ oborẹ ana sabu ru, o fori na kpare aye riẹ uyono. Ọ jeghwai fo ne yono aye oborẹ aye ine ru ghwoghwo uvuẹn ẹkwotọre aye i havwọ na. Ha epha na lele oma we rhe riẹ aghwoghwo.

¹³ Ọke imizu ehworhare awan ẹne e te ukoko owu, ekpako sansan ni yoni rẹ aye oborẹ a ghwa imoto, oborẹ aye ine ru guọlọ iruo ọrhẹ oborẹ aye ine ru kwaphiẹ ọke aye rhọ, nẹ aye i sabu ga i Jehova vuọnvuọn. (Gal. 6:10) O jiri-i, iphuphẹn awan ẹne na, ni rhiẹ ekobaro ọke ephian. Ọkpọvi rẹ ekpako ukoko na i yẹrẹ aye ọrhẹ omwemẹ rẹ aye ina nyamwu ẹkẹ aye i bru te oma, ọ ha userhumu rẹn aye ru riaro uvuẹn ukoko na, jeghwai ha userhumu rẹn aye kẹnoma rẹn oriẹriẹme akpọ Echu.

14. (a) Ọdamuni ọgo yo fori nẹ epha i wọnrọn haso? (b) Dje udje yi.

¹⁴ Jerẹ Ilele Kristi erọrọ, o fori nẹ epha i wọnrọn haso ọdamuni ọrhẹ ọhiẹn ra na sẹrerhumuji ogame i Jehova fọkiẹ ekwakwa ugboma. * Lije ra hunute oberun na ọrhẹ imizie, i karorhọ uyono ọghoghanren kpahen esegburhomẹmro rẹ ọsẹ aye o yonirin aye ọke aye a zẹ nẹ oghwa. Lije nọ tare: “Ọsẹ ame no doron ekwakwa ame i kpare lele oma na fughwẹ owuowu. Ọke oru, no rhie ẹkpa ofefe rẹn ame, nọ tare: ‘Emọ mẹ, ekwakwa erana e rhiẹ ọdamẹ rẹn ọwa-an!’”—Se 1 Timothy 6:8.

15, 16. Marhẹ ọwan ine ru ha userhumu rẹn epha nẹ aye i gbanhon (a) uvuẹn ogame i Jehova? (b) ọrẹ iroro?

¹⁵ Orhiẹ ekwakwa ugboma ọvo yẹ ọwan ina yẹ epha-a, ọ jeghwai fo nẹ ọwan i ha urhebro rẹn aye nẹ i Baibol na rhe. (Matt. 4:4) Ekpako ukoko ina sabu ha userhumu phia nyoma aye ina yẹ epha na ẹbe ukoko na uvuẹn edjadjẹ aye, aye ina ji sabu ha userhumu rẹn aye nẹ aye i kwomakugbe imizu erọrọ ra djẹ edjadjẹ aye. Epha buebun i zẹ jẹ ekrun, emwa ọrhẹ ukoko aye vwo. O fori nẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko na i lẹrhẹ aye mẹrẹnvwrurhe taghene i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen aye, ọ jeghwai gbe arodọmẹ rẹn aye. Erhe gbe arodọmẹ rẹn aye-e, aye ni ne ti kẹrẹ imizu aye ọrhẹ ihworho ri nẹ amwa aye rhe ri vwe rhiẹ Iseri Jehova, ri ji rhiẹromẹrẹn oborẹ aye i rhiẹromẹrẹn na. (1 Cor. 15:33) Arha dabu rhiabọ dede aye uvuẹn ukoko na, ọwan e lele i Jehova wian kugbe na hẹrote epha na.—Ps. 146:9.

 ¹⁶ Jerẹ oborẹ ọ phia rẹn i Jesu ọrhẹ ekrun ọnẹyen, epha ina sabu brorhiẹn taghene aye i ghwẹrioma riẹ ẹkwotọre aye-e, orhianẹ ohworho rọ kparehaso aye o ji suẹn. Habaye, Lije ọ tare taghene “emiemọ buebun ri mẹrẹn emọ aye ezẹko re kperi yanghene ra gbare gbọfanrhiẹn, a guọlọ rharhumu kpare emọ aye ghwẹrioma riẹ ekete ekwakwa ibiobiomu erana a phia-a.” Neneyo imizu i sabu ha userhumu rẹn ihworho ri rhiẹromẹrẹn aruo ekwakwa erana ne, o fori nẹ imizu na i rhe roro rẹn epha na, o fori nẹ aye i ji dje ẹguọlọ imizu, ẹguọlọ okokodo ọrhẹ omeriotọre phia. (1 Pet. 3:8) Ẹkparehaso ọ sabu lẹrhẹ epha tioma ha, aye na zofa rẹ aye ine lele awọrọ tẹmro kpahen ojẹriọ aye, maido orhianẹ emọ aye i ha avwaye. Gba nọ oma, ‘Orhianẹ mẹmẹ yẹ ekwakwa erana i phia riẹn, marhẹ mi guọlọre ne ru mẹ lele?’—Matt. 7:12.

17. Wu rhe ghwoghwo rẹn epha, marhẹ o ru yẹ aye omamerhomẹ?

¹⁷ Buebun epha ri zẹ nẹ oghwa aye, i nẹ ekete sansan ra kparehaso owian aghwoghwo na rhe. Fọkiẹ imizu ri ha uvuẹn ẹkwotọre re rhiabọ dede epha na, buebun epha na sabu rhon iyẹnrẹn esiri Uvie na. (Matt. 13:19, 23) Ihworho buebun rẹ ẹhẹn aye o seriotọre, a mẹrẹn omamerhomẹ uvuẹn uyono ọwan, aye na mẹrẹnvwrurhe taghene Osolobrugwẹ ọ ghini ha erhẹrhẹ ọwan.—Matt. 11:28-30; 1 Cor. 14:25.

18, 19. Marhẹ ọwan ine ru dje ẹghwanren phia erhe ghwoghwo rẹn epha?

¹⁸ Ọrẹn, o fori nẹ imizu re ghwoghwo rẹn epha i ha ẹghwanren ruiruo. (Matt. 10:16; Prov. 22:3) O fori na dabu kerhọ oborẹ orhiẹ ọdamẹ rẹn aye, ọrẹn, o fo na tẹmro kpahen usuon oseghe-e. O fori na nyalele ekpọvi rẹ oghọn ukoko na ọrhẹ ihworho re suẹn a haphia; o fo ne fioma ọwan yanghene awọrọ rhẹ erhirhiẹ imwofẹ-ẹn. Nime epha i nẹ ẹkwotọre ọrhẹ ogame sansan rhe, o fori ne yono kpahen aye jeghwai họghọ rẹn oborẹ aye i vwo ekwerhọ kpahen. Jerẹ udje, epha ezẹko a ha ukẹro ọghoghanren ni osẹme emẹse. Omarana, erhe ghwoghwo rẹn aruo ihworho erana, o fori nẹ emẹse i sẹ omamọ osẹme, na ja rha lẹrhẹ aye biomevwan.

¹⁹ Jerẹ onyẹ Samaria ri Jesu ọ ta kpahen uvuẹn udje rọ haphia, o fori nẹ ọwan i ha userhumu rẹn ihworho ra rioja, jeghwai te eri vwe rhiẹ Iseri Jehova. (Luke 10:33-37) Izede rọ mai rhomu ra na sa epha erhumu, ọyẹ ọwan ine ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn aye. Ọkpako ukoko owu rọ hẹrote epha nọ tare: “Ọ ghanranren omamọ na kiki ta rẹn epha na taghene ọwan Iseri Jehova, jeghwai lẹrhẹ aye rhe taghene owian ọwan ọrẹ ana ha userhumu rẹn aye ga Osolobrugwẹ, orhiẹ ọrẹ ana yẹ aye igho-o. Wa rha lẹrhẹ aye rhe-e, ezẹko usuẹn aye ina sabu rhe kwomakugbe ọwan fọkiẹ oborẹ aye ina mẹrẹn mie ọwan.”

20, 21. (a) Me yọ nọ sabu nẹ erhumie rhe, erhe dje ẹguọlọ rẹn epha? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

²⁰ Ọwan i rhe dje ẹguọlọ rẹn epha, ọ rhua erere sa. Ọke esa omizu ọmase owu re se Alganesh o hwu, omizu na ọrhẹ emọyen awan erhan ni zẹ riẹ Eritrea fọkiẹ ẹkparehaso rọ homaphia avwaye. Ọke aye a nya ọsoso ẹdẹ ẹrẹnren vrẹn ato, aye ni te Sudan. Omizu Alganesh nọ tare: “Imizu ri ha avwaye i rhiabọ dede ame, nọ họhọre taghene ame ephian ọsẹ ọrhẹ izu owu, aye ni yẹrẹ ame emaren, iwun, ekete ame ine rhirhiẹ, jeghwai yẹ ame igho ame i ha fa oma. Iseri Jehova ọvo yi na sabu rhiabọ dede epha ruẹ oghwa aye nime aye a ga Osolobrugwẹ owu!”—Se John 13:35.

²¹ Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen oborẹ ọ phia rẹn emọ epha ọrhẹ oborẹ ene ru ha userhumu rẹn aye, nẹ aye i ga i Jehova rhẹ aghọghọ.