Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Kako izbegli suvernici mogu pomoći svojoj deci

Kako izbegli suvernici mogu pomoći svojoj deci

Za mene nema veće radosti nego da čujem da moja deca žive po istini (3. JOV. 4)

PESME: 88, 41

1, 2. (a) S kojim problemom se mnoga deca imigranata suočavaju? (b) Na koja pitanja ćemo dobiti odgovor u ovom članku?

„KAO dete sam kod kuće i u skupštini govorio maternji jezik svojih roditelja“, kaže Džošua. „Ali kad sam krenuo u školu, počeo sam više da koristim jezik zemlje u koju smo se doselili. S vremenom sam potpuno prešao na taj jezik. Zato na sastancima ništa nisam razumeo. Osim toga, nisam mogao da se poistovetim s kulturom svojih roditelja.“ To što se desilo Džošui nije usamljen slučaj.

2 Danas više od 240 000 000 ljudi ne žive u zemlji u kojoj su se rodili. Ako si i ti imigrirao s porodicom, kako možeš na najbolji način pomoći deci da zavole Jehovu i „žive po istini“? (3. Jov. 4). Kako drugi mogu pomoći?

RODITELJI, BUDITE DOBAR PRIMER

3, 4. (a) U čemu roditelji treba da pruže dobar primer deci? (b) Šta roditelji ne treba da očekuju od dece?

3 Roditelji, vaš dobar primer je presudan ukoliko želite da vaša deca zavole Jehovu i zauvek mu služe. Kada ona vide da vi „tražite najpre kraljevstvo“, naučiće da se i sama oslanjaju na Jehovu, na primer kada je reč o osnovnim potrebama (Mat. 6:33, 34). Neka vam na prvom mestu bude služenje Jehovi, a ne zarađivanje novca. Živite skromno i trudite se da ne budete u dugovima. Skupljajte „blago na nebu“, to jest stecite Jehovinu naklonost, i nemojte tražiti „slavu koja dolazi od ljudi“ (Pročitati Marka 10:21, 22; Jov. 12:43.)

4 Nemojte biti toliko zauzeti da nemate vremena za decu. Podstičite ih da im Jehova uvek bude na prvom mestu. Pokažite im da ste ponosni na njih kad izaberu da ne traže slavu i lagodan život, bilo za sebe bilo za vas. Nemojte u njima pothranjivati pogrešan stav da deca treba da roditeljima obezbede obilje materijalnih stvari i lagodan život. Ne zaboravite da Biblija kaže da „ne treba deca da stiču imovinu roditeljima, nego roditelji deci“ (2. Kor. 12:14).

RODITELJI, PRILAGODITE SE SVOJOJ DECI

5. Zašto roditelji treba deci da govore o Jehovi?

5 Kao što je prorečeno u Bibliji, „ljudi iz svih jezika kojima govore narodi“ stiču se u Jehovinu organizaciju (Zah. 8:23). Međutim, ako vaša deca ne razumeju dobro vaš maternji jezik, to vam može otežavati da u njih usađujete biblijsku istinu. Ali ne zaboravite da su vaša deca najvažnije osobe s kojima ćete ikad proučavati Bibliju. Njihov večni život zavisi od toga da li će dobro upoznati Jehovu (Jov. 17:3). Da biste u svoju decu usadili Jehovina merila, morate im često govoriti o njima. (Pročitati Ponovljene zakone 6:6, 7.)

6. Kako deci može koristiti to što znaju maternji jezik roditelja? (Videti sliku na početku članka.)

6 Jezik zemlje u kojoj živite vaša deca će verovatno učiti u školi i u svom okruženju. Međutim, vaš maternji jezik ona uče samo ako vi često razgovarate s njima. Ako decu naučite svoj jezik, olakšaćete im da iskreno i otvoreno razgovaraju s vama. Ali to ima i drugih dobrih strana. Kada deca govore više od jednog jezika, to se povoljno odražava na njihovo pamćenje i učenje, kao i na njihov odnos s drugima. Zahvaljujući tome, možda će imati više prilika da u većoj meri služe Jehovi. Karolina, čiji su roditelji imigranti, kaže: „Sviđa mi se što sam u skupštini na stranom jeziku. Super mi je što mogu da služim na području gde je potrebna pomoć u propovedanju.“

7. Šta možete učiniti ako vaše dete slabo zna vaš maternji jezik?

7 Deca imigranata će postepeno usvojiti kulturu i jezik zemlje u kojoj žive. Zato će možda izgubiti želju da komuniciraju na maternjem jeziku roditelja ili će im to postati teško jer ga slabo znaju. Ako je to slučaj s vašom decom, da li biste mogli da se potrudite da bar donekle savladate jezik zemlje u kojoj živite? Biće vam mnogo lakše da učite decu o Jehovi ako razumete o čemu razgovaraju, čime se zanimaju i šta uče u školi. To će vam takođe omogućiti da lično razgovarate s njihovim nastavnicima. Naravno, za učenje jezika je potrebno vreme, trud i poniznost. Ali zamislite da vam je dete odjednom izgubilo sluh, zar ne biste naučili znakovni jezik kako biste komunicirali s njim? Zar istu pažnju ne zaslužuje i dete kome je lakše da komunicira na nekom drugom jeziku? *

8. Kako možete pomagati deci iako ne znate dobro njihov novi jezik?

8 Naravno, nije realno očekivati da svi roditelji tečno govore novi jezik svoje dece. Ta jezička barijera im otežava da s decom duboko proučavaju „svete spise“ (2. Tim. 3:15). Ako je tako u vašem slučaju, ipak možete pomoći deci da upoznaju Jehovu i zavole ga. Jedan starešina po imenu Šan kaže: „Naša samohrana majka nije baš dobro znala jezik koji smo moje sestre i ja najbolje razumeli, a mi nismo dobro znali njen jezik. Međutim, kada smo je videli kako proučava, kako se moli i daje sve od sebe da kao porodica svake sedmice proučavamo, razumeli smo da je učenje o Jehovi nešto veoma važno.“

9. Kako roditelji mogu pomoći deci kojoj je potrebno da proučavaju Bibliju na dva jezika?

9 U nekim slučajevima, deci je potrebno da proučavaju Bibliju na dva jezika. Zašto? Zato što na jednom jeziku govore u školi, a na drugom kod kuće. Zato njihovi roditelji koriste publikacije, audio-snimke i filmove na oba jezika. Nema sumnje da oni moraju posvetiti više vremena i truda poučavanju dece kako bi im pomogli da razviju čvrsto prijateljstvo s Jehovom.

NA KOM JEZIKU ĆETE PRISUSTVOVATI SASTANCIMA?

10. (a) Ko treba da donese odluku o tome kojoj će skupštini pripadati porodica? (b) Šta poglavar treba da uradi pre nego što donese neku odluku?

10 Ukoliko ne postoji skupština na vašem jeziku, verovatno ćete ići na sastanke u skupštinu na jeziku zemlje u kojoj živite (Ps. 146:9). Ali ako u blizini postoji skupština na vašem jeziku, možda se pitate: Kojoj skupštini je najbolje da pripadamo? Tu odluku treba da donese poglavar porodice. Međutim, pre nego što je donese, on treba da dobro razmisli o svemu, da se moli i razgovara s bračnim drugom i decom (1. Kor. 11:3). Šta bi sve trebalo da uzme u obzir? Koja biblijska načela će mu pomoći da donese odluku? Pogledajmo samo neka od njih.

11, 12. (a) U kojoj meri jezik utiče na to koliko će dete usvajati pouku na sastanku? (b) Zašto neka deca imaju otpor prema jeziku roditelja?

11 Važno je da roditelji realno sagledaju potrebe svoje dece. Da bi ona svim srcem prihvatila istinu, potrebno im je više od toga da nekoliko sati sedmično slušaju pouku na sastancima. Međutim, može im mnogo značiti i samo to što su prisutna na sastancima na jeziku koji ona najbolje razumeju. Na taj način mogu naučiti i više nego što roditelji misle. Ali to se neće dogoditi ako ne razumeju ono što se iznosi na sastancima. (Pročitati 1. Korinćanima 14:9, 11.) Osim toga, jezik roditelja ne mora obavezno biti jezik koji će uticati na osećanja i razmišljanja deteta. Neko dete može da komentariše, iznosi zadatke i govore na jeziku svojih roditelja, a da to uopšte ne dolazi iz njegovog srca.

12 Nadalje, na srce deteta ne utiče samo jezik. To je bilo očigledno u Džošuinom primeru, kog smo pomenuli na početku članka. Njegova sestra, Ester, zapaža: „Jezik, kultura i religija su u detetovim očima blisko povezani.“ Ako deca sebe ne vide kao deo kulture roditelja, možda će imati otpor prema njihovom jeziku, pa čak i religiji. Šta u tom slučaju roditelji mogu da urade?

13, 14. (a) Zašto se jedna porodica preselila u skupštinu na jeziku zemlje u kojoj žive? (b) Kako su roditelji sačuvali svoju duhovnost?

13 Roditeljima koji služe Jehovi detetova duhovnost je važnija od njihovih ličnih želja (1. Kor. 10:24). Džošuin i Esterin otac, Samjuel, kaže: „Moja supruga i ja smo posmatrali na kom jeziku biblijska istina bolje dopire do srca našoj deci. Molili smo se za mudrost. Ono što smo zaključili nije bilo ono što je nama najviše odgovaralo. Ali kad smo videli da ona nemaju mnogo koristi od sastanaka na našem jeziku, odlučili smo da se preselimo u skupštinu na jeziku zemlje u kojoj živimo. Zajedno smo išli na sastanke i u službu. Takođe smo pozivali lokalnu braću na obroke ili na neki izlet. Sve je to pomoglo našoj deci da upoznaju braću i približe se Jehovi, ne samo kao svom Bogu već kao ocu i prijatelju. Razumeli smo da je to važnije od toga da im pomognemo da savladaju naš jezik.“

14 Samjuel još kaže: „Da bismo održali svoju duhovnost, moja supruga i ja smo takođe išli na sastanke na svom jeziku. Zaista smo zbog toga bili veoma zauzeti i umorni. Ali zahvalni smo Jehovi što je blagoslovio naš trud i žrtve. Sve troje naše dece sada punovremeno služe Jehovi.“

MLADI, ŠTA VI MOŽETE UČINITI?

15. Zašto je jedna sestra zaključila da će joj biti bolje u skupštini na jeziku zemlje u kojoj živi?

15 Kako deca odrastaju, ona možda uviđaju da bi im bilo lakše da služe Jehovi u skupštini u kojoj se govori jezik koji ona najbolje razumeju. Njihovi roditelji ne treba to da protumače kao da ih deca odbacuju. Sestra po imenu Kristina kaže: „Iako sam kod kuće govorila jezik svojih roditelja, na sastancima mi je bilo teško da razumem pouku. Onda sam sa 12 godina prvi put prisustvovala kongresu na jeziku kojim govorim u školi. Tada sam prvi put shvatila da je ono što čujem istina. Još jedan ključni momenat bio je kada sam počela da se molim na tom jeziku. Tada sam govorila Jehovi iz srca!“ (Dela 2:11, 41). Kada je Kristina postala punoletna, razgovarala je sa svojim roditeljima i odlučila da se preseli u skupštinu na jeziku zemlje u kojoj živi. Ona kaže: „Kada sam učila o Jehovi na jeziku kojim sam govorila u školi, tada sam imala želju da nešto učinim za njega.“ Ubrzo je postala opšti pionir i veoma uživa u toj službi.

16. Zašto je jedna sestra ostala u skupštini na jeziku svojih roditelja?

16 Mladi, da li mislite da bi vam bilo bolje u skupštini na jeziku zemlje u kojoj živite? Ako da, pitajte se zašto. Da li će vam preseljenje u tu skupštinu pomoći da budete bliži Jehovi? (Jak. 4:8). Da li želite da se preselite u drugu skupštinu da vas niko ne bi nadgledao ili da ne biste morali da ulažete nikakav napor? Sestra po imenu Nađa, koja sada služi u Betelu, kaže: „Kad smo nas tri sestre i naš brat bili tinejdžeri, želeli smo da pređemo u skupštinu na jeziku zemlje u kojoj živimo.“ Ali njihovi roditelji su razumeli da bi se to loše odrazilo na njihovu duhovnost. „Sada sam im zahvalna što su se potrudili da nas nauče njihov jezik i što smo bili u skupštini na njihovom jeziku. To je obogatilo naš život i pružilo nam priliku da u većoj meri pomažemo drugima da upoznaju Jehovu.“

KAKO DRUGI MOGU POMOĆI

17. (a) Kome je Jehova dao ulogu da vaspitavaju decu? (b) Šta roditelji mogu da urade ako im je potrebna pomoć u poučavanju dece?

17 Jehova je roditeljima, a ne dedi i baki ili nekom drugom, dodelio ulogu da vaspitavaju decu i uče ih o njemu. (Pročitati Poslovice 1:8; 31:10, 27, 28.) Pa ipak, roditeljima koji ne znaju jezik zemlje u kojoj žive može biti potrebna pomoć da dopru do detetovog srca. Kada zatraže pomoć drugih, to ne znači da se odriču svoje odgovornosti da poučavaju decu. To im jednostavno može olakšati da pomognu deci da „usvoje [Jehovin] način razmišljanja“ (Ef. 6:4). Na primer, roditelji mogu da zamole starešine da im daju neki predlog kako da proučavaju s decom ili kako da pronađu dobro društvo za svoju decu.

I roditeljima i deci znači druženje s članovima skupštine (Videti 18. i 19. odlomak)

18, 19. (a) Kako duhovno zrela braća i sestre mogu pomagati mladima? (b) Šta roditelji treba da rade ako neko drugi pomaže njihovoj deci?

18 Roditelji mogu da pozivaju druge porodice da zajedno proučavaju Bibliju. Mladima takođe može značiti ako im duhovno zreli hrišćani posvete pažnju, tako što ih vode u službu propovedanja ili rade nešto zajedno (Posl. 27:17). „Dobro se sećam braće koji su mi posvećivali vreme i pažnju“, priča Šan. „Kada su mi oni pomagali da pripremim neki zadatak, uvek sam više naučio. Takođe sam uživao kada smo se družili u slobodno vreme.“

19 Naravno, oni koji pomažu mladima uvek treba da kod njih grade poštovanje prema roditeljima, tako što će pozitivno govoriti o njima i neće preuzimati njihove odgovornosti. Osim toga, moraju strogo voditi računa da ne učine ništa što bi neko u skupštini ili van nje protumačio kao neprikladno u moralnom pogledu (1. Petr. 2:12). Dakle, roditelji koji zatraže pomoć drugih treba da prate kako se ta pomoć pruža, s obzirom da su oni i dalje prvenstveno odgovorni da poučavaju decu biblijskoj istini.

20. Kako roditelji mogu pomoći deci da postanu Jehovine sluge?

20 Roditelji, molite se Jehovi i dajte sve od sebe dok vaspitavate svoju decu. (Pročitati 2. Letopisa 15:7.) Njihov odnos s Jehovom treba da vam bude važniji od vaših želja. Učinite sve što je potrebno da pouka iz Božje Reči dopre do njihovog srca. Nemojte prestati da verujete da će ona jednog dana postati Jehovine sluge. Kad ona budu postupala po merilima iz Božje Reči i ugledala se na vaš dobar primer, i vi ćete poput apostola Jovana moći da kažete: „Za mene nema veće radosti nego da čujem da moja deca žive po istini“ (3. Jov. 4).

^ odl. 7 Videti članak „Vi možete naučiti strani jezik!“ u Probudite se! od marta 2007, strane 10-12.