Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

“Ou hole ndje tuu u vule mbaka?”

“Ou hole ndje tuu u vule mbaka?”

“Simon yaJohannes, ou hole ndje tuu u vule mbaka?” —  JOH. 21:15.

OMAIMBILO: 128, 45

1, 2. Konima yokukwata oohi uusiku awuhe, Petrus okwa li a ningilwa shike?

AALONGWA yaJesus yaheyali oya kala uusiku awuhe taya kambadhala okukwata oohi mEfuta lyaGalilea, ihe inaya kwata mo nando osha. Jesus omuyumudhwa okwa li e ya mono manga e li komunkulo gwefuta. Opo nduno “okwe ya lombwele a ti: ‘Umbileni oshiyulitho sheni lwokolulyo lwowato, notamu ka mona sha.’ Oyo oyu umbile mo oshiyulitho noya nyengwa oku shi hila mo, oshoka oya li ya yula oohi odhindji.” —  Joh. 21:1-6.

2 Ano sho ya mana okulya, Jesus okwa taalele kuSimon Petrus e ta ti kuye: “Simon yaJohannes, ou hole ndje tuu u vule mbaka?” Mbela Jesus okwa li a hala okutya shike? Petrus okwa li e hole okukwata oohi noonkondo. Onkee ano, Jesus okwa fa a li te mu pula kutya ohole ye yashili oya kankamena kushike. Mbela okwa li e hole oohi nongeshefa ye yokuyula oohi shi vulithe puJesus niinima mbyoka a li a longwa kuye? Petrus okwe mu yamukula a ti: “Eeno, Omuwa, ou shi shi kutya ondi ku hole.” (Joh. 21:15) Petrus okwa katuka metsokumwe noohapu dhe. Okuza ngaa kesiku ndyoka, Petrus okwa li u ulike kutya oku hole Kristus, sho a kala i ipyakidhila niilonga yokuninga aantu aalongwa, nokwa ningi ongudhi yegongalo lyopaKriste lyomethelemimvo lyotango.

3. Iiponga yini Aakriste ye na okukala ya kotokela?

3 Oshike tatu ilongo moohapu ndhoka Jesus a li a lombwele Petrus? Otwa pumbwa okukala twa kotoka twaa ethe ohole yetu yokuhola Kristus yi nkundipale nokupiyaganekwa tu kale kaatu na ohokwe mUuukwaniilwa. Jesus okwa li e shi lela ethininiko ndyoka hali endele pamwe niimpwiyu yuuyuni mbuka. Meyele lye lyomukuni, Jesus okwa ti kutya yamwe otaa ka ‘pulakena oohapu dhOshilongo’ petameko e taya ningi ehumokomeho, ihe konima yethimbo ‘oshimpwiyu shuuyuni mbuka nefundjaleko lyuuyamba otali thininike oohapu.’ (Mat. 13:19-22; Mark. 4:19) Ngele inatu kotoka, iimpwiyu yonkalamwenyo yakehe siku otayi vulu okuheka omitima dhetu, uupambepo wetu e tawu nkundipala. Ano Jesus okwa li a londodha aalongwa ye a ti: “Ikotokeleni ne yene! Inamu etha, omadhiladhilo geni ga luudhikwe kiituthi nokuunkolwi nokiimpwiyu yopauyuni.” —  Luk. 21:34.

4. Oshike tashi tu kwathele tu mone kutya otu hole shili Kristus? (Tala kethano lyopetameko.)

4 Ngaashi Petrus a ningi konima sho a mono kutya Jesus okwa yumuka, natse otwa hala wo okuulika kutya otu hole Kristus noonkondo mokupititha komeho iilonga mbyoka e tu pa. Ongiini tatu vulu okushilipaleka kutya otatu tsikile okuninga ngawo? Ethimbo nethimbo, otwa pumbwa okwiipula ngeyi: Mbela ohole yandje yashili oya kankamena kushike? Mbela ohandi nyanyudhwa unene kokukutha ombinga momainyanyudho nenge okomaipyakidhilo gopambepo? Natu taleni kiinima itatu yonkalamwenyo mbyoka tayi vulu okukundipaleka ohole yetu yokuhola Kristus nuupambepo wetu ngele inatu yi kotokela. Iinima mbyoka ongaashi: iilonga yokwiikongela omboloto, omayinyanyudho niinima yopamaliko.

KALA WU NA ETALOKO LI LI PANDJELE LI NA KO NASHA NIILONGA YOKWIIKONGELA OMBOLOTO

5. Omitse dhomagumbo odhi na oshinakugwanithwa shini shopamanyolo?

5 Petrus ka li owala ha nyanyukilwa iilonga ye yokuyula oohi, ihe oya li ya simana monkalamwenyo ye. Omiste dhomagumbo kunena odhi shi kutya odhi na oshinakugwanithwa shoka shi li pamanyolo shokusila oshimpwiyu oompumbwe dhomaukwanegumbo gadho. (1 Tim. 5:8) Odhi na okulonga nuudhiginini dhi gwanithe po oshinakugwanithwa shika. Ihe nando ongawo, iilonga yokwiikongela omboloto momasiku ngaka gahugunina olundji ohayi ningitha omuntu a kale e na oshimpwiyu.

6. Uupyakadhi washike wu li po kunena wu na ko nasha niilonga yokwiikongela omboloto?

6 Molwaashono iilonga yokwiikongela omboloto oya pumba, aaniilonga oyendji ohaya thiminikwa ya longe oowili odhindji, nonando omathimbo gamwe ohaya futwa okamaliwa okashona. Omathiminiko ngoka gakehe siku oga tsika aantu omutengi omudhigu palutu, pamadhiladhilo nopamaiyuvo. Aaniilonga mboka inaaya hala okuninga ngaashi taya lombwelwa kaagandji yawo yiilonga ohaya kanitha iilonga yawo.

7, 8. (a) Okulye tu na okukala aadhiginini? (b) Omumwatate gwokoThailand okwa li i ilongo shike sha simana kombinga yiilonga ye yokwiikongela omboloto?

7 Tu li Aakriste otwa pumbwa okukala aadhiginini kuJehova Kalunga, ihe hakwaamboka ye tu pa iilonga. (Luk. 10:27) Iilonga yokwiikongela omboloto hayo tu na okupititha komeho, ihe oyi lile po owala oku tu kwathela. Ohatu longo, opo tu vule okusila oshimpwiyu oompumbwe dhetu dhakehe esiku nokuyambidhidha iilonga yetu yokuuvitha. Ngele inatu kotoka iilonga yetu yokwiikongela omboloto otayi vulu oku tu imba okulongela Jehova. Pashiholelwa, omumwatate gumwe moThailand okwa ti: “Iilonga yandje yokupangela ookompiuta onda li ndi yi hole lela, ihe oya li hayi pula ndje ndi longe oowiili odhindji. Oshizemo, onda kala kaandi na we ethimbo lyiinima yopambepo. Onda li nda mono kutya, opo ndi vule okupititha komeho Uukwaniilwa, ondi na okuninga omalunduluko ge na ko nasha niilonga yandje.” Mbela omumwatate nguno okwa ningi po shike?

8 Okwa ti: “Konima yokudhiladhila uule womumvo kutya oshike ndi na okuninga, onda tokola ndi kale handi landitha momapandaanda oaisikilima. Petameko onda li tandi hupu shokadhila pamahupilo nosha li sha teya ndje omukumo. Uuna nda tsakanene naantu mboka nda li handi longo nayo nale, oya li haya yolo ndje nohaya pula ndje kutya omolwashike nda dhiladhila okulanditha oaisikilima pehala lyokupangela ookompiuta ndi li mokuma mu na ombepo ya talala. Onda galikana kuJehova, tandi mu pula a kwathele ndje ndi pondole nondi adhe elalakano lyandje lyokukala ndi na ethimbo lya gwana lyiinima yopambepo. Muule wethimbo eshona, iinima oya tameke okweenda nawa. Onda tseya nawa kutya mboka haya landa oaisikilima pungame oye hole yini nonda kala ndi shi oku yi ninga nawa. Ooaisikilima dhandje odha kala hadhi landwa po adhihe esiku kehe. Onkee ano, ohandi mono oshimaliwa shi vule po pwaashoka nda li handi mono sho nda li handi pangele ookompiuta. Ondi na enyanyu, molwaashoka ihandi kala we nda lulilwa nenge tandi ipula ngaashi sho nda li miilonga yandje yonale. Shoka sha simana unene, ngashingeyi ondu uvite ndi li popepi naJehova.” —  Lesha Mateus 5:3, 6.

9. Ongiini tatu vulu okukala tu na etaloko li li pandjele li na ko nasha niilonga yetu yokwiikongela omboloto?

9 Uudhiginini uukwatya wopakalunga nokulonga neitulomo oku na ondjambi. (Omayel. 12:14) Ngaashi omumwatate ngoka a popiwa metetekelo e shi mono, iilonga yokwiikongela omboloto oya pumbwa okutalalwa ko pandjele. Jesus okwa ti: “Tangotango kongeni Oshilongo shaKalunga nuuyuuki we, nena mbika ayihe [oompumbwe dhakehe siku] otamu yi gwedhelwa ko.” (Mat. 6:33) Opo tu mone kutya otu na etaloko li li pandjele li na ko nasha niilonga yokwiikongela omboloto nosho wo niinakugwanithwa yopambepo, oshi li nawa tu ipule ngeyi: ‘Mbela iilonga yandje yokwiikongela omboloto oyo ndi hole unene nohandi yi nyanyukilwa omanga omaipyakidhilo gopambepo nde ga tala ko ge li oshinima shoka ndi na owala okuninga esiku kehe?’ Okudhiladhila nokutedhatedha kunkene tu uvitile iilonga yetu yokwiikongela omboloto nomaipyakidhilo gopambepo otashi vulu oku tu kwathela tu mone kutya oshinipo tu hole unene.

10. Iiyilongomwa yini ya simana Jesus e tu longa mbyoka tu na okupititha komeho?

10 Jesus okwa tula po omithikampango dhankene tu na okukala tu na ondjele miilonga yokwiikongela omboloto nomiinima yopambepo. Pompito yimwe Jesus okwa li a talele po megumbo lyaMaria naMarta. Maria okwa li a hogolola okukuutumba poompadhi dhaJesus te mu pulakene, omanga Marta a li i ipyakidhila nokulongekidhila Jesus iikulya. Sho Marta a nyenyeta kutya Maria ite mu yambidhidha, Jesus okwa lombwele Marta a ti: “Maria okwi ihogololele ombinga ombwanawa itee yi kuthwa nando okulye.” (Luk. 10:38-42) Jesus okwa li a longo Marta oshiilongomwa sha simana. Opo tu vule okuyanda okupiyaganekwa kiinima yetu yopaumwene notu ulike kutya otu hole Kristus, otwa pumbwa okutsikila okwiihogololela “ombinga ombwanawa,” ano okukala twa pititha komeho iinima yopambepo.

NKENE HATU TALA KO OMAINYANYUDHO

11. Omanyolo otage tu longo shike kombinga yokuvululukwa po nokuthuwa po?

11 Omathimbo gamwe otwa pumbwa ethimbo lyokuthuwa po nokumona epepelelo kiilonga yetu yuudhiginini nosho wo komaipyakidhilo galwe. Oohapu dhaKalunga otadhi ti: “Omuntu ke na elago lilwe lyaa shi okulya nokunwa nokunyanyudha omwenyo gwe [niilonga ye yuudhiginini, NW].” (Omuuv. 2:24) Jesus okwa li e shi shi kutya okuthuwa po okwa pumbiwa. Konima sho aalongwa ye ya kala nokuuvitha nuudhiginini okwe ya lombwele a ti: “Ileni, tu yeni, tu ki ikalele, opo mu vululukwe kashona.” —  Mark. 6:31, 32.

12. Omolwashike twa pumbwa okukala twa kotokela omainyanyudho? Gandja oshiholelwa.

12 Odhoshili kutya omayinyanyudho oga pumbiwa. Ihe otashi vulu okukala sha nika oshiponga ngele otwa kala twa pititha komeho omaiyanyudho monkalamwenyo yetu. Nale methelemimvo lyotango, aantu oyendji oya li ye na iikala yokutya: “Tu lyeni tse tu nweni, oshoka ngula otatu si.” (1 Kor. 15:32) Ombepo ya tya ngaaka oyi li wo miilongo oyindji kunena. Pashiholelwa, omimvo dha ka pita omulumentu gumwe omugundjuka gwomuEuropa lyokUuninginino okwa li a tameke okuya kokugongala. Ihe okwa li e hole omainyanyudho noonkondo noshe mu ningitha e ethe po okweendathana nOonzapo dhaJehova. Mokweendela ko kwethimbo, okwe shi dhimbulula mo kutya okupititha komeho omaiyanyudho oshe mu etele owala omaupyakadhi neyeme. Onkee ano, okwa tamekulula ekonkonombiimbeli lye, nokonima yokathimbo okwa ningi omuuvithi gwonkundana ombwanawa. Konima sho a ninginithwa okwa ti: “Oshinima shimwe shoka ndi uvitile nayi oosho nda hepitha ethimbo lyandje olindji momainyanyudho sho nda li inaandi tseya kutya okulongela Jehova ohaku etele omuntu enyanyu shi vulithe okulalakanena omainyanyudho guuyuni mbuka.”

13. (a) Gandja eyelekanitho ndyoka tali ulike uupyakadhi mboka hawu etithwa komainyanyudho? (b) Oshike tashi tu kwathele tu kale tu na etaloko li li pandjele shi na ko nasha nomainyanyudho?

13 Elalakano lyokwiinyanyudha olyo oku tu kaleka twa ndjanga notwa pepelelwa. Opo tu shi pondole, otwa pumbwa okulongitha ethimbo li thike peni? Dhiladhila kombinga yeyelekanitho ndika: Aantu oyendji oye hole okulya uunima uutoye konima yokulya, ihe otwe shi dhimbulula mo kutya okulya aluhe iinima iitoye ngaashi: uukuki nuuleke otayi vulu okuyona po uukolele wetu. Ngele otwa hala okukala tu na uukolele otwa pumbwa okulya iikulya yi na iitungithi. Shaa faathana, okukala twi itula unene momainyanyudho kaage na oluthuwo otaku vulu okunkundipaleka uupambepo wetu. Opo tu shi yande otwa pumbwa okukala hatu kutha ombinga miilonga yokuuvitha pandjigilile. Ongiini tatu vulu okumona kutya otu na etaloko li li pandjele li na ko nasha nomainyanyudho? Otatu vulu okunyola oowiili ndhoka twa longitha momaipyakidhilo gopambepo ngaashi: okuya kokugongala, okuya muukalele, okuninga ekonakonombiimbeli lyopaumwene nenge lyuukwanegumbo. Opo nduno tatu yelekanitha oowili ndhoka twa longitha oshiwike osho tuu shoka miinima ngaashi: omaudhano, iinima mbyoka tu hole, okutala otiivi nenge omaudhano guuvidio. Mbela meyelekanitho ndyoka otatu ilongo mo shike? Mbela otali ulike kutya otwa pumbwa okuninga omalunduluko? —  Lesha Aaefeso 5:15, 16.

14. Oshike shi na oku tu wilika uuna tatu hogolola omainyanyudho?

14 Oohandimwe nomitse dhomagumbo oya manguluka okuhogolola omainyanyudho ngoka ye hole, ihe naga kale ge li metsokumwe nomakotampango gaJehova ngoka ga popiwa mOmbiimbeli. * Omainyanyudho ge li nawa “omagano gaKalunga.” (Omuuv. 3:12, 13) Aantu otashi vulika ya hogolole omainyanyudho ga yoolokathana. (Gal. 6:4, 5) Onkee ano, kutya nduno omainyanyudho geni tatu hogolola, otu na oku ga kaleka pandjele. Jesus okwa ti: “Kokuma nkoka ku na eliko lyoye, oko ku na nomwenyo gwoye wo.” (Mat. 6:21) Ohole yetu tayi zi komutima yokuhola Jesus, otayi ke tu inyengitha tu dhiladhidhile, tu popye notu katuke momukalo ngoka tagu ulike kutya otwa pititha iinima yUukwaniilwa komeho pehala lyiinima yonkalamwenyo yakehe esiku. —  Fil. 1:9, 10.

OKUKONDJITHA OHOLE YOKUHOLA OMALIKO

15, 16. (a) Omomukalo guni omaliko taga vulu okukala omwigo kOmukriste? (b) Omayele geni gopandunge Jesus e tu pa kombinga yiinima yopamaliko?

15 Aantu oyendji ohaya kala ya halelela oonguwo dhoshinanena, iikwaelektronika yondilo niinima iikwawo. Onkee ano, Omukriste kehe okwa pumbwa okukala hi ikonakona ethimbo nethimbo mokwiipula omapulo ngaashi: ‘Mbela iinima yopamaliko oyo ya simana unene kungaye? Mbela ohandi longitha ethimbo olindji mokukonga nomokudhiladhila iinima yondilo ngaashi: iihauto nenge oonguwo shi vulithe ethimbo ndyoka handi longitha mokwiilongekidhila okugongala? Mbela ohandi kala tandi ipula unene niinima yonkalamwenyo yakehe esiku, ngaye tandi longitha ethimbo eshona mokugalikana nomokulesha Ombiimbeli?’ Ngele otwa mono kutya ohole yetu yokuhola Kristus otayi kwidhidhikwa kohole yokuhola omaliko, otu na okudhiladhila koohapu dhaJesus ndhoka tadhi ti: ‘Ikotokeleni kombinga yuuhalu weliko.’ (Luk. 12:15) Omolwashike Jesus a gandja elondodho ndyoka lya kwata miiti?

16 Jesus okwa ti kutya “kaku na ngoka ta vulu okulongela aawa yaali.” Okwa gwedha ko a ti: “Kamu vulu okulongela Kalunga pamwe nemona.” Molwaashoka “aawa” ayehe yaali kehe gumwe okwa tegelela okulongelwa oye awike. Jesus okwa ti kutya otatu ‘tondo po gumwe, e tatu kala tu hole mukwawo, nenge tu simaneke nguka, e tatu dhini ngwiyaka.’ (Mat. 6:24) Tu li aantu inaatu gwanenena, atuheni otwa pumbwa okutsikila nokukondjitha “uuhalu wuuntu wetu,” mwa kwatelwa iinima yopamaliko. —  Ef. 2:3.

17. (a) Omolwashike aantu mboka haya dhiladhila panyama oshidhigu kuyo okukala netaloko li li pandjele lyiinima yomaliko? (b) Oshike tashi tu kwathele tu kondjithe omahalo giinima yopamaliko?

17 Aantu mboka haya dhiladhila panyama oshidhigu kuyo okutala ko iinima yopamaliko pandjele. Omolwashike mbela? Omolwaashoka oya tsika pambepo. (Lesha 1 Aakorinto 2:14.) Ihaya vulu okuyoolola shoka shi li mondjila nenge shoka sha puka, molwaashoka eiyuvo lyawo olya sa. (Heb. 5:11-14) Oshizemo, aantu yamwe ohaya kala itaaya vulu we okupangela omahalo gawo gokuhola iinima yopamaliko, ngoka ge li uuhalu mboka ihaawu gwanenwa. (Omuuv. 5:10) Ihe opu na iinima mbyoka tayi vulu oku tu kwathela tu kondjithe omadhiladhilo gokukala twa hala omaliko, ngaashi okulesha pandjigilile Oohapu dhaKalunga, Ombiimbeli. (1 Pet. 2:2) Ngaashi naanaa okudhiladhila koshili yopakalunga kwa konkondopaleke Jesus a vule okutinda sho ta makelwa, okutula miilonga omakotampango gOmbiimbeli nako ohaku tu kwathele tu kondjithe uuhalu wopamaliko. (Mat. 4:8-10) Ngele tatu shi ningi, otatu ulukile Jesus kutya otu mu hole shi vulithe piinima yopamaliko.

Oshike wa pititha komeho monkalamwenyo yoye? (Tala okatendo 18)

18. Owa tokola toko okuninga shike?

18 Jesus sho a pula Petrus a ti: “Ou hole ndje tuu u vule mbaka?” okwa li ta dhimbulukitha Petrus kutya oku na okupititha komeho iinima yopambepo monkalamwenyo ye. Petrus, ngoka edhina lye tali ti “Emanya,” okwa kala lela paityo lyedhina lye, oshoka okwa li u ulike omaukwatya ga kola ngaashi emanya. (Iil. 4:5-20) Sha faathana, natse kunena otatu vulu okutokola toko okukala twa dhiginina ohole yetu yokuhola Kristus, mokukala tu na etaloko li li pandjele shi na ko nasha niilonga yetu, omainyanyudho nosho wo iinima yopamaliko. Omahogololo getu monkalamwenyo nagu ulike kutya otu na iikala ya fa yaPetrus, ngoka a lombwele Jesus a ti: “Omuwa, ou shi shi kutya ondi ku hole.”

^ okat. 14 Tala oshitopolwa “Omainyanyudho ohage ku etele ngaa uuwanawa washa?” mOshungolangelo yo 15 Kotoba 2011, ep. 9-12, okat. 6-15.