Skip to content

Skip to table of contents

Gaio ese Tadikakana E Durudia Dalana

Gaio ese Tadikakana E Durudia Dalana

APOSETOLO edia negai, Gaio bona Kristen taudia ma haida na hahetoho momo e davari. Hahediba koikoi herevadia e gwauraiva taudia na e urava kongrigeisen bae hamanokaia bona bae hapararaia. (1 Ioa. 2:​18, 19; 2 Ioa. 7) Tau ta ladana Diotrefe ese “hereva dikadia” amo aposetolo Ioane bona ma haida e maumauraidiava, ia ese e vadivadiva Kristen tadikakadia na se abidia daeva, bona haida lalodia e aniva ena kara bae badinaia. (3 Ioa. 9, 10) Ioane ese Gaio e tore henia neganai, una kara na e varava. Aposetolo Ioane ena revareva na laḡani 98 C.E. ai e torea, ia na Kristen Grik Revarevadia ai e hedinarai, bona e gwauraiamu “Ioane Ena Revareva Ihatoina.”

Ena be Gaio na hahetoho momo e davari, to ia na dounu mai ena abidadama ida Iehova e hesiai heniava. Edena dalai ena abidadama karana e hahedinaraia? Hari ina negai, dahaka dainai ta uramu Gaio ena haheitalai baita tohotohoa? Bona edena dalai Ioane ena revareva ese baine duruda diba?

TURA NAMONA TA E TORE HENIA REVAREVANA

Ioane Ihatoina e torea tauna na sibona e hegwaurai ‘heitatao tauna.’ Unu amo hereva momokani ai e durua tauna, Gaio, na baine diba una revareva na aposetolo Ioane ese e siaia. Ioane ese Gaio na e gwauraia “egu lalokau . . . na lalokau henimumu.” Bena Ioane ese e hahedinaraia, ia na e ura Gaio na baine goada bona hereva momokani ai baine raka. Una na hahegoada hereva namona, ani?​—3 Ioa. 1, 2, 4.

Reana Gaio na kongrigeisen inarina tauna ta, to revareva ese una na se hahedinaraia. Ioane ese Gaio na e hanamoa badina tadikaka e abidia daeva, ena be asi dibana idia. Ioane na e diba Gaio na unu kara amo ena abidadama e hahedinaraia, badina heabidae karana na Dirava ena hesiai taudia ese e hahedinaraiamu karana.​—Gen. 18:​1-8; 1 Tim. 3:2; 3 Ioa. 5.

Ioane ese Gaio ena heabidae karana na e hanamoa, una ese e hahedinaraiamu Kristen taudia na nega momo aposetolo Ioane ena noho gabuna amo e laova kongrigeisen ma haida, bona unu laolao taudia ese ediai e varava ḡaudia na Ioane e hamaorolaiava. Reana una dala amo Ioane ese unu kongrigeisen ai e varava ḡaudia e diba.

E vadivadiva Kristen taudia na e urava tadikaka taihu edia ruma ai bae noho. Badina mahuta rumadia o hotel na dia nanamo, unu hotel inarina taudia ese edia ḡaukara na asie kara namonamova, bona unuseniai matabodaḡa karadia momo e karava. Una dainai, e heaonegava vadivadi taudia na turadia ida e nohova; e vadivadiva Kristen taudia na edia Kristen tadikakadia edia ruma ai e nohova.

IA LADANA DAINAI E RAKA LASI”

Ioane ese Gaio na e hagoadaia heabidae karana baine hahedinaraia lou, badina Ioane ese e noia, eto: “[Vadivadi taudia] edia laolao ai ba kahadia baine namo herea, Dirava ibadinana karana.” Vadivadi taudia baine kahadia anina na edia laolao ai bae abi kau ḡaudia baine heḡaeḡaelaidia bona baine henidia, unu amo bae heḡereḡere edia laolao gabuna ai bae kau. E hahedinaraiamu Gaio ese vadivadi taudia gunadia ediai una na e karaia, badina idia ese Gaio ena abidadama bona lalokau na Ioane enai e herevalai.​—3 Ioa. 3, 6.

Unu vadivadi taudia na reana misinari taudia, Ioane ena gwaukau taudia, eiava seket taudia. Herevana idia na daidia, to idia na sivarai namona dainai e vadivadiva. Ioane na eto: “Ia ladana dainai e raka lasi.” (3 Ioa. 7) Ioane ese Dirava e herevalaia (siri 6 ba itaia), una dainai ina hereva “ia ladana dainai,” anina na Iehova ladana e herevalaia. Unu tadikaka na Kristen kongrigeisen taudia dainai bae abidia dae na namo. Ioane na eto: “Taunabunai, ita ese baita abidia dae baine namo; unu amo hereva momokani ihakalana tauda ai baitala.”​—3 Ioa. 8.

E DURUA HEKWAKWANAI TA BAINE HAHEAUKALAIA

Ioane ese Gaio e tore henia badina na dia baine tenkiu henia mo, to danu e urava baine durua hekwakwanai badana ta baine haheaukalaia totona. Badi haida dainai, Kristen kongrigeisen tauna ta ladana, Diotrefe na se urava e vadivadiva Kristen taudia baine abidia dae. Bona ma haida e koudiava heabidae karana basie hahedinaraia totona.​—3 Ioa. 9, 10.

Una dainai, abidadama Kristen taudia na asie urava Diotrefe ida bae noho. Ia na e urava kongrigeisen ai ia mo bae imodaia, Ioane ena sisiba na se abi daeva, bona aposetolo taudia bona ma haida e maumauraidiava. Ena be Ioane ese ia na se gwauraia hahediba koikoi tauna, to Diotrefe ese aposetolo tauna ena dagi na se matauraia. Diotrefe na e urava ladana baine bada bona dia Kristen karadia e karava amo ena abidadama Dirava enai e hadikaia. Diotrefe ena kara ese e hahedinaraiamu lada bada bona hekokoroku taudia na e uramu kongrigeisen ena lalotamona karana bae hadikaia. Una dainai Ioane ese Gaio e hamaoroa, eto: “Dika basio haḡoia.” Ita ese danu una hereva na baita badinaia.​—3 Ioa. 11.

KARA NAMO BA KARA ENA NAMO

Kristen tauna ta ladana Demetrio na haheitalai namona, dia Diotrefe heḡereḡerena. Ioane na eto: “Demetrio be harina namo tauna . . . Ai danu unu a gwauraia tomamu, bona umui dibamui ai emai hereva na momokani.” (3 Ioa. 12) Demetrio na Gaio ena amo heduru baine abi na namo, bona Ioane Ihatoina ai aposetolo tauna ese Demetrio e herevalaia bona e hanamoa. Reana Demetrio sibona ese una revareva na Gaio dekena e laohaia. Demetrio na Ioane ena gwaukau tauna eiava seket tauna ta dainai, Ioane e tore ḡaudia ese ia na e hagoadaia.

Dahaka dainai Ioane ese Gaio na e hagoadaia heabidae karana baine hahedinaraia, ena be Gaio ese una na vada e karaiava? Ioane be e ura Gaio ena lalogoada karana baine hagoadaia, a? Ioane be e laloava Gaio na be garimu badina Diotrefe na e urava heabidae karadia e hahedinaraiva Kristen taudia na kongrigeisen amo baine luludia, a? Herevana dahaka badi dainai, to Ioane ese Gaio na e hagoadaia, eto: “Kara namo e karamu tauna na Dirava ena.” (3 Ioa. 11) Una badi namona dainai hanaihanai kara namo baita kara na namo.

Ioane ena revareva ese Gaio e durua heabidae karana dounu baine hahedinaraia, a? Oibe, badina Ioane Ihatoina na Baibul bukana ta ai ela bona ma haida e hagoadadiamu “kara namo” bae kara totona.

IOANE IHATOINA AMO TA DIBAMU ḠAUDIA

Tadikakada Gaio sivaraina ibounai na asi dibada. To ina sivarai kwadoḡina amo ḡau momo ta dibamu.

Ededia dala haida ai ‘heabi-dae karadia baita kara’?

Ginigunana na, ita momo na e vadivadiva abidadama tadikaka taihu ese e duruda dainai hereva momokani ta diba. Momokani, hari ina negai Kristen kongrigeisen taudia haida mo na sivarai namona iharorolaina totona gabu daudaudia e laomu. To, Gaio heḡereḡerena, ita ese dala idauidau ai e vadivadimu taudia heḡereḡere, seket tauna bona adavana baita durudia bona baita hagoadadia. Eiava, pablisa dia momo gabudia e laomu tadikakadia bona taihudia baita durudia. Oibe, namona na ‘heabi-dae karadia baita kara.’​—Roma 12:13; 1 Tim. 5:​9, 10.

Iharuana na, basita hoa bema nega haida kongrigeisen lalonai haida na maduna e abi taudia e maumauraidiamu. Haida ese Ioane bona aposetolo Paulo edia maduna na e maumauraia. (2 Kor. 10:​7-12; 12:​11-13) Bema kongrigeisen lalonai haida na unu e kara tomamu, dahaka baita kara diba? Paulo ese Timoteo e hamaoroa, eto: “Lohiabada ena hesiai tauna na basine heai, a taunimanima iboudiai baine gado namo henidia, baine hahediba ḡoevaḡoeva, baine haheauka. E gwaua tubumu taudia baine sisiba henidia mai manauna ida.” Bema haida ese e habadudamu negadiai baita manaumu, una ese be durudiamu edia kara bae haidau totona. Unu amo Iehova ese “baine hahelalodia kerehai, bena hereva momokani bae diba.”​—2 Tim. 2:​24, 25.

Ihatoina na, daḡedaḡe negadiai Iehova e badinaiamu Kristen taudia baita hagoadadia bona edia abidadama dainai baita hanamodia na namo. Aposetolo Ioane ese Gaio e hagoadaia bona e hadibaia ia na kara maorona e karaiava. Una heḡereḡerena, hari ina negai elda taudia ese Ioane ena haheitalai bae tohotohoa na namo, bona tadikaka taihu bae hagoadadia unu amo “taudia basie boera” eiava basie manoka.​—Isa. 40:31; 1 Tes. 5:⁠11.

Grik revarevadia ai, aposetolo Ioane ese Gaio e tore henia revareva herevadia iboudiai na 219, bona Baibul ai ia na buka kwadoḡina. To, hari ina negai una buka ese Kristen taudia e durudiamu.