Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

L̦õmn̦ak Kõn Katak ko Raorõk im Likũti Wõt ilo Bũruom̦

L̦õmn̦ak Kõn Katak ko Raorõk im Likũti Wõt ilo Bũruom̦

“Bwe ijo men ko m̦weiemi rej pãd ie, bũruomi enaaj pãd.”​—LUK 12:34, UBS.

AL: 153, 9

1, 2. (1) Ta jet iaan m̦weiuk ko jilu raorõk Jeova ear litoki ñan kõj? (2) Ta eo jenaaj etale ilo katak in?

 JEOVA ej e eo em̦weiie tata ilo lal̦ in kõnke aolep men ko ie rej an. (1 Kr. 29:11, 12, UBS) Bõtab meñe ãindein Jeova, ak ej kwal̦o̦k an jouj ñan aolep armej. El̦ap ad m̦õn̦õn̦õ kõnke em̦õj an letok elõñ m̦weiuk ko ilo kõkkar ñan kõj! Jet iaan m̦weiuk kein rekitibuj: (1) Aelõñ eo an Anij, (2) jerbalin kwal̦o̦k naan, im (3) katak ko rem̦ool im raorõk ilo Baibõl̦. Bõtab el̦aññe jejjab kõjparok, jemaroñ jino mel̦o̦kl̦o̦k ewi joñan an aorõk m̦weiuk kein Jeova ear litok ñan kõj. Innem, jej aikuj keememej wõt ewi joñan an men kein aorõk im kal̦apl̦o̦k ad yokwi im kaorõki kõnke Jijej ear ba: “Bwe ijo men ko m̦weiemi rej pãd ie, bũruomi enaaj pãd.”​—Luk 12:34UBS.

2 Ilo katak in, jenaaj etale ewi wãween ad maroñ wõnm̦aanl̦o̦k wõt im kal̦apl̦o̦k ad yokwe im kam̦m̦oolol kõn Aelõñ eo an Anij, jerbalin kwal̦o̦k naan, im kõn m̦ool eo. Ilo ad etale katak in, jen kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn ewi wãween jemaroñ kwal̦o̦k bwe jej lukkuun yokwi im kaorõki m̦weiuk kein ilo kõkkar.

AELÕÑ EO AN ANIJ EJ ÃINWÕT JUON PEARL EAORÕK

3. Ta eo em̦m̦aan eo ilo bwebwenato eo an Jijej ear kõm̦m̦ane bwe en maroñ kar wiaiki juon pearl? (Lale pija eo ilo jinoin katak in.)

3 Riit Matu 13:45, 46, UBS. Jijej ear kwal̦o̦k juon bwebwenato kõn juon em̦m̦aan me ear kappok im wiakake pearl. Juon raan, em̦m̦aan in ear lo juon kain pearl me ejjañin kar loe im eaorõkl̦o̦k jãn pearl ko jet. Joñan an kar kõn̦aan pearl in ear wiakaki aolep men ko m̦weien bwe en maroñ wiaiki. Baj l̦õmn̦ak m̦õk kõn joñan an kar pearl in aorõk ippãn em̦m̦aan in!

4. El̦aññe jej yokwe im kaorõk Aelõñ eo an Anij ãinwõt an kar em̦m̦aan eo kaorõk pearl eo, ta eo jenaaj kõm̦m̦ane?

4 Ta eo jemaroñ katak jãn bwebwenato in an Jijej? Eokwe, m̦ool eo kõn Aelõñ eo an Anij ej ãinwõt pearl eo eaorõk me em̦m̦aan eo ear loe. El̦aññe el̦ap ad yokwe im kaorõk Aelõñ eo an Anij ãinwõt an kar em̦m̦aan eo kaorõk pearl eo, jenaaj kate kõj im kõm̦m̦an oktak ko rel̦l̦ap ilo mour ko ad bwe jen maroñ erom ro doon Aelõñ eo an Anij im pãdwõt ium̦win tõl eo an. (Riit Mark 10:28-30, UBS.) Jen lale ewi wãween an kar ruo armej kõm̦m̦ane men in.

5. Ta eo Zakkiõs ear kõm̦m̦ane bwe en maroñ erom doon Aelõñ eo an Anij?

5 Zakkiõs ear juon rũtõltõl eowõj. Ear m̦weiie kõn an kar m̦on̦e armej ro, im bũki jããn ko aer ilo an kal̦apl̦o̦k joñan eowõj ko armej ro rar aikuj kõl̦l̦ãiki. (Luk 19:1-9UBS) Ak juon raan, Zakkiõs ear roñ an Jijej kõnono kõn Aelõñ eo an Anij. Joñan an kar itoklimo kõn men eo ear roñ, ear m̦õkaj im kõm̦m̦an oktak. Ear ba: “Roñjake m̦õk! Inaaj lel̦o̦k jimattanin men ko m̦weiõ ñan ro rejeram̦õl; im el̦aññe elõñ en̦ iar ko̦o̦te m̦weien inaaj kõl̦l̦ã emãn alen an l̦apl̦o̦k ñane.” Zakkiõs ear karo̦o̦li jããn ko ekar bũki jãn armej ro im bõjrak jãn an kũbbon̦.

6. Ta oktak ko juon kõrã ear kõm̦m̦ani, im etke ear kõm̦m̦ani oktak kein?

6 Jet iiõ ko remootl̦o̦k, juon kõrã me ilo jinoin ekõn pãlele ippãn kõrã ro jet ear roñ kõn Aelõñ eo an Anij. Ear juon eo eutiej ilo juon iaan doulul ko me ej jutak kõn jim̦we im maroñ ko an em̦m̦aan ro rej pãlele em̦m̦aan im kõrã ro rej pãlele kõrã. Bõtab, ke kõrã in ear katak Baibõl̦ im lo joñan an aorõk Aelõñ eo an Anij, ear kile bwe ej aikuj kõm̦m̦an oktak ko rel̦l̦ap ilo mour eo an. (1 Ko. 6:9, 10) Kõn an kar yokwe Jeova, ear etal jãn doulul eo ear pãd ie im kabõjrak an pãlele ippãn kõrã ro jet. Ilo 2009 eo ear peptaij, im juon iiõ tokãlik ear juon rekũl̦ar bainier. Kõn an kar l̦apl̦o̦k an yokwe Jeova im Aelõñ eo an jãn kõn̦aan ko an rebõd, ear kõm̦m̦an oktak ko rel̦l̦ap ilo mour eo an.​—Mark 12:29, 30.

7. Ta eo jemaroñ kõm̦m̦ane bwe en l̦apl̦o̦k ad yokwe im kaorõk Aelõñ eo an Anij?

7 Elõñ iaad jaar kõm̦m̦an oktak ko ilo mour ko ad bwe jen maroñ erom ro doon Aelõñ eo an Anij. (Rom 12:2) Bõtab, ejjañin jem̦l̦o̦k ad aikuj kate kõj im kõm̦m̦an oktak. Jen jab kõtl̦o̦k bwe m̦weiuk ko im kõn̦aan ko rettoon ren kadikl̦o̦k ad yokwe im kaorõk Aelõñ eo an Anij. (JK. 4:23; Matu 5:27-29) Em̦õj an Jeova letok bar juon m̦weiuk eaorõk ilo kõkkar ñan jipañ kõj bwe en l̦apl̦o̦k ad yokwe im kaorõk Aelõñ eo an Anij.

JERBALIN KWAL̦O̦K NAAN EO AD EJ LO̦MO̦O̦REN MOUR KO AN ARMEJ

8. (1) Etke rijjilõk Paul ear kwal̦o̦k bwe jerbalin kwal̦o̦k naan ej ãinwõt juon men aorõk ej pãd ilo jãpe bwidej ko? (2) Ewi wãween an kar Paul kaalikkar an yokwe im kaorõk jerbalin kwal̦o̦k naan?

8 Jijej ear kakien kõj bwe jen kwal̦o̦k im katakin ro jet kõn ennaan eo em̦m̦an kõn Aelõñ eo an Anij. (Matu 28:19, 20) Rijjilõk Paul ear kwal̦o̦k kõn jerbal in bwe ej ãinwõt juon men eaorõk ej pãd ilo jãpe bwidej ko. (2 Ko. 4:7; 1 Ti. 1:12, UBS) Kõnke jejjab weeppãn, jej ãinwõt jãpe bwidej ko. Bõtab, ennaan eo jej kwal̦o̦k kake ej ãinwõt juon m̦weiuk eaorõk kõnke enaaj letok mour indeeo ñan kõj im ñan ro rej m̦õn̦õn̦õ in roñjake. Eñin unin Paul ear ba: ‘A men otemjej ij kõm̦m̦ani kõn ennaan eo em̦m̦an, bwe in ri bõk m̦õttan eo ippãn ro jet.’ (1 Ko. 9:23) Paul ear lukkuun kate e ñan katakin ro jet kõn Aelõñ eo an Anij. (Riit Rom 1:14, 15, UBS; 2 Timote 4:2, UBS.) Kõn an kar Paul lukkuun yokwe ennaan eo em̦m̦an, ear wõnm̦aanl̦o̦k wõt im kwal̦o̦ke ñan ro jet meñe ear iioon matõrtõr im jum̦ae. (1 Te. 2:2, UBS) Ewi wãween jemaroñ ãinwõt Paul ilo an kar yokwe im kaorõk jerbalin kwal̦o̦k naan?

9. Ta jet iaan wãween ko jemaroñ kõm̦m̦ani ñan kaalikkar ad yokwe im kaorõk jerbalin kwal̦o̦k naan?

9 Juon wãween Paul ear kwal̦o̦k ke ear yokwe im kaorõk jerbalin kwal̦o̦k naan, ej ilo an kar kõjerbal jabdewõt wãween ko repel̦l̦o̦k ñan kwal̦o̦k naan ñan ro jet. Ãinwõt Paul im Kũrjin ro jinoin, jej bar kwal̦o̦k kõn ennaan eo em̦m̦an ñan ro jet ñe jej em̦ ñan em̦, kwal̦o̦k naan lo̦bwilej, im ilo iien ko rem̦m̦antok. (Jrb. 5:42, UBS; 20:20) Jej pukot wãween ko jet bwe jen maroñ kwal̦o̦k naan ñan ro jet joñan wõt ad maroñ. Bareinwõt, ñe ewõr ad maroñ jemaroñ akjel̦õri bainier ak rekũl̦ar bainier. Ak bõlen jemaroñ katak bar juon kajin, etal ñan bar juon jikin ilo ejja aelõñ eo wõt jej pãd ie, ak em̦m̦akũt ñan bar aelõñ ko jet.​—Jrb. 16:9, 10.

10. Ta tokjãn ko Irene ear loi kõn wõt an kar kate im kwal̦o̦k kõn ennaan eo em̦m̦an ñan ro jet?

10 Juon jeid im jatid kõrã ilo Amedka etan Irene me ejjañin wõr ippãn, ear kõn̦aan kwal̦o̦k naan ñan ro me rej kõnono ilo kajin Russia. Im ilo kar iiõ eo 1993, ear kobal̦o̦k im pãd ilo kumi eo an ro jeid im jatid me rej kõnono kajin Russia ilo New York. Ilo kar tõre eo, ekar 20 wõt rukwal̦o̦k naan ro ilo kumi in. Ãlikin 20 iiõ Irene ear ba: “Ejjañin lukkuun em̦m̦an im jejjet aõ kõnono ilo kajin Russia.” Bõtab, Jeova ear jipañe im rukwal̦o̦k naan ro jet bwe ren kwal̦o̦k naan ñan armej ro rej kõnono kajin in. Im rainin, ewõr 6 eklejia ko rej kõnono kajin Russia ilo New York. Irene ej katak Baibõl̦ ippãn elõñ armej im 15 iaan rũkkatak rein an em̦õj aer peptaij. Jet iaaer kiiõ rej jerbal ilo Betel̦, bainier, im jet iaaer rej em̦m̦aan ro rej lale eklejia. Irene ej ba: “Ñe ij l̦õmn̦ak kõn jet iaan mejãnkajjik ko imaroñ kar jibadeki, ij kile bwe ejjel̦o̦k juon iaaer emaroñ kar kõm̦m̦an bwe in lo m̦õn̦õn̦õ ãinwõt jerbalin kwal̦o̦k naan.” Alikkar bwe Irene el̦ap an yokwe im kaorõk jerbalin kwal̦o̦k naan!

Kwõj ke watõk jerbalin kwal̦o̦k naan ãinwõt juon m̦weiuk eaorõk im kaalikkare ilo men ko kwõj kõm̦m̦ani kajjojo wiik? (Lale pãrokõrããp 11, 12)

11. Ta tokjãn ko rej wal̦o̦k kõn ad wõnm̦aanl̦o̦k wõt im kwal̦o̦k naan meñe jej iioon matõrtõr im jum̦ae?

11 El̦aññe jej yokwe im kaorõk jerbalin kwal̦o̦k naan, meñe jej iioon matõrtõr im jum̦ae ak jenaaj wõnm̦aanl̦o̦k wõt im kwal̦o̦k naan ãinwõt kar rijjilõk Paul. (Jrb. 14:19-22, UBS) Ñan waanjoñak, ikõtaan kar iiõ ko 1930 ñan 1944, meñe ear l̦ap an ro jeid im jatid ilo Amedka kar iioon matõrtõr im jum̦ae ak rar jab bõjrak jãn aer kwal̦o̦k naan. Ke kien ko rar kajjioñ in kabõjrak er jãn aer kwal̦o̦k naan, rein jeid im jatid rar etal ñan im̦õn ekajet ko im elõñ case ko rar wiini. Ilo iiõ eo 1943, Jeid im Jatid Knorr ear kwal̦o̦k kõn juon iaan case ko jaar wiini ilo jikin ekajet eo el̦aptata ilo Amedka. Ear ba bwe el̦aññe en kar bõjrak an ro jeid im jatid kwal̦o̦k naan, reban kar liaakel̦o̦k kõj ñan jikin ekajet ko. Im el̦aññe en kar ãindein, bõlen eban kar wõr ad anemkwõj in kwal̦o̦k naan. Bõtab, ear ba bwe kõn wõt case kein, men in ear kõm̦m̦an bwe en wõr an ro jeid im jatid ipel̦aakin lal̦ in maroñ im anemkwõj ñan kõm̦m̦ane jerbal in. Ro jeid im jatid ilo aelõñ ko jet rar bar wiini elõñ case ko kõn ejja men in wõt. Alikkar bwe kõn ad yokwe im kaorõk jerbalin kwal̦o̦k naan, jeban kõtl̦o̦k bwe ad iioon jum̦ae im matõrtõr en kabõjrak kõj.

12. Ta eo kwõj kate eok ñan kõm̦m̦ane ilo jerbalin kwal̦o̦k naan?

12 El̦aññe jej kaorõk jerbalin kwal̦o̦k naan, jeban baj l̦õmn̦ak wõt kõn joñan awa ko jej jei ilo ripoot in kwal̦o̦k naan ko ad. Jenaaj kate kõj joñan wõt ad maroñ ñan ‘kam̦õjl̦o̦k jerbal eo ñan kwal̦o̦k naan eo em̦m̦an,’ ak bwe en lõt ad kõm̦m̦ane jerbal in eaorõk. (Jrb. 20:24, UBS; 2 Ti. 4:5) Bõtab ta eo jenaaj kwal̦o̦k im katakin ro jet kake? Eokwe, jen bar lale juon m̦weiuk eaorõk ilo kõkkar me em̦õj an Anij letok ñan kõj.

KATAK KO RAORÕK JEJ KATAK KAKI

13, 14. Ta “jikin m̦weiuk” eo ilo kõkkar me Jijej ear kwal̦o̦k kake ilo Matu 13:52, im ewi wãween ad koobrak jikin m̦weiuk in?

13 M̦weiuk eo kein kajilu Jeova ear letok ñan kõj, ej ikijjeen aolep katak ko rem̦ool em̦õj ad katak kaki. Jeova ej wũnjãn m̦ool eo. (2 Sa. 7:28; Sam 31:5) Im ãinwõt juon Jemãd ejouj, ekõn̦aan bwe jen jel̦ã kõn katak kein rem̦ool. Elukkuun lõñ katak ko rem̦ool me em̦õj ad katak kaki ikijjeen ad riiti Baibõl̦ eo, riiti bok ko jãn doulul in, im pãd ilo kweilo̦k ko rel̦l̦ap im kweilo̦k ko ad kajjojo wiik. Ilo an lõñl̦o̦k katak ko rem̦ool jej katak kaki, enaaj wõr ippãd juon “jikin m̦weiuk” eaorõk ilo kõkkar me Jijej ear ba bwe enaaj obrak kõn katak ko rekããl, im katak ko jinoin jaar katak. (Riit Matu 13:52, UBS.) Jeova enaaj jipañ kõj ñan koobrak “jikin m̦weiuk” eo ad ilo kõkkar el̦aññe jej kappukot katak ko rem̦ool ãinwõt m̦weiuk ko raorõk. (Riit Jabõn Kõnnaan 2:4-7.) Ewi wãween ad kõm̦m̦ane men in?

14 Ej aikuj ikkutkut ad katak Baibõl̦ im bok ko ad ñan kappukot mel̦el̦e ko rel̦l̦apl̦o̦k. Men in enaaj jipañ kõj ñan lo katak ko “rekããl” me jaar jab jel̦ã kaki m̦okta. (Jos. 1:8, 9, UBS; Sam 1:2, 3, UBS) Naan in Keeañ eo jinointata me ekar wal̦o̦k ilo Jul̦ae 1879 eo, ear kwal̦o̦k kõn m̦ool eo im keidi ñan juon wũt ej pãd ibwiljin mar ko. Bwe juon armej en maroñ lo wũt in ak m̦ool eo, ej aikuj lukkuun kate im kappukote. Im ñe eloe, en jab bõjrak ak en wõnm̦aanl̦o̦k wõt im bar pukot wũt ko jet. Ejja ãindeinl̦o̦k wõt, jejjab aikuj bõjrak el̦aññe jej lo juon mel̦el̦e ak katak ekããl. Jen wõnm̦aanl̦o̦k im kate kõj kappukot elõñl̦o̦k mel̦el̦e ko rekããl im katak ko rekããl.

15. Etke jemaroñ ba bwe jet katak rej ãinwõt katak ko ‘jinoin,’ im ta jet iaan katak kein el̦ap am̦ kaorõki?

15 Ke jaar jino katak Baibõl̦, elõñ katak ko rem̦ool jaar katak kaki. Jemaroñ ba bwe katak kein rej ãinwõt katak ko ‘jinoin’ kõnke jaar katak kaki m̦okta. Ta jet iaan katak kein? Ilo jinoin, jaar katak bwe Jeova ej Rũkõm̦anm̦an eo ad im ewõr juon an karõk em̦m̦an ñan aolep armej. Jaar bar katak bwe Anij ear jilkintok Nejin ñan lal̦ in bwe en aje mour eo an ãinwõt juon menin katok ñan kanemkwõj kõj jãn jerawiwi im mej. Im em̦õj ad bar katak im jel̦ã bwe Aelõñ eo an Anij enaaj jol̦o̦k aolep men ko rej kaeñtaan kõj, im jenaaj aenõm̦m̦an im m̦õn̦õn̦õ im mour ñan indeeo ilo naaj pedetaij eo ijin ioon lal̦.​—Jon 3:16; Rev. 4:11; 21:3, 4.

16. Ta eo jej aikuj kõm̦m̦ane ñe ewõr mel̦el̦e ko rekããl kõn katak ko rem̦ool ilo Baibõl̦?

16 Jet iien emaroñ wõr mel̦el̦e ko rekããl kõn juon kanaan ilo Baibõl̦ ak kõn juon eoon. Ñe men in ej wal̦o̦k, elukkuun aorõk ñan ad bõk iien ñan katak im kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn mel̦el̦e kein rekããl. (Jrb. 17:11, UBS; 1 Ti. 4:15, UBS) Jejjab aikuj jel̦ã wõt bwe ewõr kiiõ mel̦el̦e ko rekããl me reoktak jãn mel̦el̦e ko m̦okta, ak jej aikuj lukkuun katak im jel̦ã kõn ta tipdikin mel̦el̦e kein rekããl. Ejjel̦o̦k pere bwe kiiõ enaaj lõñl̦o̦k katak ko rem̦ool jejel̦ã kaki im rej lukkuun pãd ilo jikin m̦weiuk eo ad ilo kõkkar. Etke elukkuun aorõk bwe jen kate kõj ñan kõm̦m̦ane men in?

17, 18. Ewi wãween an jetõb kwõjarjar maroñ jipañ kõj?

17 Jijej ear katakin kõj bwe jetõb kwõjarjar eo an Anij enaaj jipañ kõj ñan keememej men ko jaar katak kaki m̦okta. (Jon 14:25, 26, UBS) Ewi wãween an jetõb kwõjarjar jipañ kõj ñe jej kwal̦o̦k kõn nuuj eo em̦m̦an? L̦õmn̦ak kõn waanjoñak eo an juon jeid im jatid etan Peter. Ilo iiõ eo 1970, ekar 19 an iiõ im ej kab jino jerbal ilo Betel̦ eo ilo Britain. Peter ear kwal̦o̦k naan jãn em̦ ñan em̦ im iioon juon em̦m̦aan me ewõr an kwõdeak. Ear kajjitõk ippãn em̦m̦aan in el̦aññe ekõn̦aan mel̦el̦e kõn kobban Baibõl̦ eo. Em̦m̦aan in ear juon rũkaki in kabuñ eo an RiJu ro, im ear lukkuun ilbõk ke juon likao ej kajjioñ in katakini kõn Baibõl̦. Innem ñan an lale el̦aññe Peter el̦ap an mel̦el̦e kõn Baibõl̦, ear kajjitõk ippãn im ba: “Eokwe l̦adik en̦, kar kajin ta eo kar kõjerbale ñan je bokin Daniel?” Innem Peter ear ba: “Kar je jidikin ilo kajin Aramea.” Peter ear keememej an kar rũkaki in lukkuun bwilõñ ke ear jel̦ã uwaak eo. Ak Peter ear l̦apl̦o̦k an bwilõñ kõn e make kõn an jel̦ã uwaak eo! “Elemen aõ kar jel̦ã uwaak eo? Ke iar ro̦o̦l ñan m̦weo im̦õ im bar lale Naan in Keeañ im Awake! ko jãn allõñ ko remootl̦o̦k, iar lo juon katak me ej kwal̦o̦k bwe kar je bokin Daniel ilo kajin Aramea.” Alikkar bwe jetõb kwõjarjar ej jipañ kõj ñan keememeji mel̦el̦e ko jaar katak, im riiti im likũti ilo jikin m̦weiuk eo ad ilo kõkkar.​—Luk 12:11, 12, UBS; 21:13-15, UBS.

18 El̦aññe jej yokwi im kaorõki katak ko rem̦ool jaar katak jãn Jeova im kwal̦o̦k ad kam̦m̦oolol kaki, jenaaj kate kõj bwe en jab bõjrak ad likũti katak kein ilo jikin m̦weiuk eo ad ilo kõkkar. Ilo ad wõnm̦aanl̦o̦k im kõm̦m̦ane men in, enaaj l̦apl̦o̦k ad pojak in katakin ro jet.

KÕJPAROK M̦WEIUK KO AD ILO KÕKKAR ME RAORÕK

19. Etke jej aikuj lukkuun kõjparok m̦weiuk ko ad ilo kõkkar me raorõk?

19 Ilo katak in, em̦õj ad katak kõn ewi joñan an aorõk bwe jen kaorõk m̦weiuk ko ilo kõkkar. Bõtab, jej aikuj lukkuun kõjparok bwe jen jab kõtl̦o̦k bwe Setan im jukjukun pãd in an ren kõm̦m̦an bwe en dikl̦o̦k ad kaorõki m̦weiuk kein. El̦aññe jejjab kõjparok, jemaroñ jino poub im m̦ad im kõn̦aan bõk juon jerbal me el̦ap on̦ãn, ak kõn̦aan bwe en lõñl̦o̦k m̦weiuk ko m̦weied, im kõmmejãje kõn an em̦m̦an im lõñ m̦weiuk ko ippãd. Rijjilõk Jon ear kakkõl kõj bwe m̦õttan jidik aolep jibadbad im kõttõpar ko ilo lal̦ in renaaj jako. (1 Jon 2:15-17) Eñin unin jej aikuj kwal̦o̦k wõt ad kam̦m̦oolol kõn m̦weiuk ko raorõk me em̦õj an Jeova litok ñan kõj im kõjparoki.

20. Ta eo kwõj jek ilo bũruom̦ bwe kwõnaaj kõm̦m̦ane ñan kõjparok m̦weiuk ko am̦ raorõk ilo kõkkar?

20 Kwõn m̦õn̦õn̦õ in bõjrak jãn jabdewõt men ko remaroñ kadikl̦o̦k am̦ yokwe im kaorõk Aelõñ eo an Anij. Kwõn jek ilo bũruom̦ bwe eban jako am̦ yokwe im kijejeto ilo jerbalin kwal̦o̦k naan. Bareinwõt, wõnm̦aanl̦o̦k wõt im kappukot katak ko rem̦ool jãn Baibõl̦. Ilo am̦ kõm̦m̦ane men in, kwõnaaj koorl̦o̦k men ko ‘m̦weiõm̦ ilañ ijo ejjel̦o̦k rũko̦o̦t emaroñ ko̦o̦ti, im ejjel̦o̦k dile emaroñ ko̦kkuri. Bwe ijo men ko m̦weiemi rej pãd ie, bũruomi enaaj pãd.’​—Luk 12:33, 34, UBS.