1, 2. (a) Ẹghẹlẹ eghoghanren esa ego yi Jehova o tiobọnu rẹn ọwan? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

JEHOVA yẹ ohworho rọ mai fe uvuẹn otọrakpọ na ọrhẹ idjuwu na ephian. (1 Chron. 29:11, 12) Ri Jehova o rhiẹ Ọsẹ ro tiobọnẹ ghwologhwolo na, ọye o tiobọnu ẹghẹlẹ eghoghanren rẹn ihworho ri vwẹruọ ọghanronmẹ aye. Itiọrurhomẹmro, oma ọ merhen ọwan fọkiẹ ẹghẹlẹ eghoghanren ri Jehova o tiobọnu rẹn ọwan na, usuẹn aye yẹ (1) Uvie Osolobrugwẹ, (2) owian aghwoghwo na, kugbe (3) iyono eghoghanren ri ha uvuẹn i Baibol na! Arha dabu ni oma ọwan so-o, ọdaremẹro re vwo kpahen ẹghẹlẹ eghoghanren enana ena sabu seriotọre. Neneyo, a sabu sẹrorẹ ẹghẹlẹ enana, o fori na ha aye ruiruo ọke ephian jeghwai ru ẹguọlọ re vwo kpahen aye kodo rhọ. Jesu ọrhọ ta: “Ekete efe are ọ havwọ, avwaye yẹ ọmudu are ono ji rhirhiẹ.”—Luke 12:34.

² Jene yono kpahen oborẹ ene ru vwo jeghwai sẹrorẹ ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro ọwan i vwo kpahen Uvie na, owian aghwoghwo na ọrhẹ iyono eghoghanren ri ha uvuẹn i Baibol na. Rẹ ọwan e ruẹ ọnana, roro kpahen oborẹ wu ne ru sabu ru ẹguọlọ wu vwo  kpahen ẹghẹlẹ eghoghanren erana kodo rhọ.

3. Me yẹ ọleyi ri Jesu o dje udje kpahen na o ruru nọ sabu dẹ otama ọghoghanren na? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

³ Se Matthew 13:45, 46. Jesu o dje udje kpahen ọleyi rọ guọlọ itama eghoghanren. Ọleyi na ọ dẹ itama eghoghanren, nọ jeghwai rhẹ aye. Ọrẹn, ọke rọ mẹrẹn otama ọghoghanren oghẹnrensan, oma nọ merhen riẹn omamọ. Ọrẹn, neneyo ọ sabu dẹ ye, nọ rhẹ kemru kemru ro vwori. Wu na sabu ha ẹhẹn roro kpahen oborẹ otama ọrana ọ ghanren te riẹn?

4. Me ye ne ru orhianẹ e vwo ẹguọlọ kpahen Uvie Osolobrugwẹ jerẹ oborẹ ọleyi na o vwo ẹguọlọ kpahen otama na?

⁴ Me yẹ udje ọrana o yonirin ọwan? Urhomẹmro ro sekpahen Uvie Osolobrugwẹ ọ họhọ otama ọghoghanren. Erhe vwo ẹguọlọ kpahiẹn jerẹ oborẹ ọleyi ọrana o vwo ẹguọlọ kpahen otama ọrana, ọwan ine vwo omwemẹ re ne tiobọnu kemru kemru neneyo a sabu rhiẹ usuẹn ihworho ri na ruẹ Uvie Osolobrugwẹ. (Se Mark 10:28-30.) Jene yono kpahen udje ihworho awanva.

5. Marhẹ yi Zacchaeus o ru djephia taghene ọye ọ guọlọ ruẹ Uvie na?

⁵ Ọhwarhare owu ro toro osa urhomu re se Zacchaeus, o koko efe nyoma ọ ghwa ihworho ria. (Luke 19:1-9) Ọrẹn, ọke Zacchaeus o rhon aghwoghwo i Jesu kpahen Uvie na, nọ mẹrẹn ọghanronmẹ Uvie Osolobrugwẹ, nọ jeghwai kpare idjaghwẹ ogege. Zacchaeus nọ tare: “Nughe! Ọrovwori, mi na ha uphrophro ọsoso enyerẹn mẹ rẹn ivwiegbere na, kemru kemru mi ji ha mie ohworho nyoma ọghware, mi na kwa ye rẹn ọravwọ ọgbọ ẹne.” Itiọrurhomẹmro, Zacchaeus o vwo omwemẹ ro no tiobọnu ọsoso efe ro kokori na, jeghwai kẹnoma rẹn ufiuvwele ekwakwa ugboma.

6. Ewene ego yi Rose o ruru neneyo ọ sabu ruẹ Uvie Osolobrugwẹ, mesoriẹ o ru omaran?

⁶ Ẹgbukpe ezẹko re vrẹnren na, ọgbọtọ owu re ne se Rose o fiomarhọ uruemru rẹ emẹse e lele emẹse mẹronma. Rose yo sun ukoko owu ra ha mwu neneyo e kwerhọ uruemru rẹ ehworhare a gbẹ ehworhare yanghene emẹse a gbẹ emẹse. Ọrẹn, ọke ro yono i Baibol na, nọ mẹrẹn ọghanronmẹ Uvie Osolobrugwẹ. Nọ mẹrẹnvwrurhe taghene o fori no ru ewene eduado sansan uvuẹn akpenyerẹn yen. (1 Cor. 6:9, 10) No tiomanẹ ukoko rọ havwọ na jeghwai tiobọnu orharhare uruemru ọrana. Rose no bromarhame uvuẹn ẹgbukpe 2009, ẹgbukpe rọ ha kpahiẹn, nọ tuẹn owian ọkobaro ọke ephian rhọ. Ẹguọlọ ro vwo kpahen i Jehova ọrhẹ Uvie na o kodo ghwẹ ọrẹ o vwo kpahen ojemẹ ugboma erọrọ.—Mark 12:29, 30.

7. Marhẹ ene ru sẹrorẹ ẹguọlọ re vwo kpahen Uvie Osolobrugwẹ?

⁷ O vwo ẹfro-o, buebun ọwan i ru ewene sansan neneyo a sabu ruẹ Uvie Osolobrugwẹ na. (Rom. 12:2) Ọrẹn, owian ọwan o ji hi-in. O fori na kẹnoma rẹn ekwakwa ra lẹrhẹ ẹguọlọ ọwan i vwo kpahen Uvie na seriotọre, usuẹn enana yẹ ojemẹ ekwakwa ugboma ọrhẹ aruo uruemru ọfanrhiẹn ephian. (Prov. 4:23; Matt. 5:27-29) Neneyo a sabu sẹrorẹ ẹguọlọ re vwo kpahen Uvie na, Jehova ọ yẹrẹ ọwan ẹghẹlẹ ọghoghanren ọrọrọ.

8. (a) Mesoriẹ ọnyikọ Paul ọ ha iyẹnrẹn esiri Uvie na e dje efe rọ ha uvuẹn eriẹ? (b) Marhẹ i Paul o ru djephia taghene o vwo ẹguọlọ kpahen iyẹnrẹn esiri Uvie na?

⁸ Jesu ọ yẹrẹ ọwan owian re ne ghwoghwo jeghwai yono awọrọ kpahen Uvie Osolobrugwẹ na. (Matt. 28:19, 20) Ọnyikọ Paul o rhe ọghanronmẹ owian aghwoghwo Uvie na. Ọ ha owian iruo Uvie ọphọ na dje efe rọ ha uvuẹn eriẹ. (2 Cor.  4:7; 1 Tim. 1:12) Dedevwo ọwan ihworho ri vwa gba, iyẹnrẹn esiri re ghwoghwo na ọnọ sabu lẹrhẹ ihworho ri kerhọ vwo arhọ i bẹmẹdẹ. Ri Paul o rhe ọnana, nọ tare: “Mie ru kemru kemru fọkiẹ iyẹnrẹn esiri na, neneyo mi sabu ghwoghwie rẹn awọrọ.” (1 Cor. 9:23) O vwo ẹfro-o, ẹguọlọ i Paul o vwo kpahen owian aghwoghwo na o mwurien wian gbanhon neneyo ọ sabu yono awọrọ. (Se Romans 1:14, 15; 2 Timothy 4:2.) Ọnana ọ ha userhumu riẹn vwo edirin udabọ edamuni egbogbanhon. (1 Thess. 2:2) Marhẹ ene ru djephia taghene ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen iyẹnrẹn esiri Uvie na?

9. Izede ego ye ne ru sabu djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen owian aghwoghwo Uvie na?

⁹ Izede owu ri Paul o djephia taghene ọye o vwo ọdaremẹro kpahen iyẹnrẹn esiri Uvie na, yẹ ọye ọ ha kuphẹn kuphẹn ghwoghwo rẹn awọrọ. Jerẹ inyikọ na ọrhẹ Ilele Kristi ọke ọrana, ọwan e ji ruẹ aghwoghwo kpregede, aghwoghwo afiede ọrhẹ aghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa. (Acts 5:42; 20:20) O fori na ha uphẹn re vwori ephian e kerabọ owian aghwoghwo na, nyoma ene vwobọrhọ owian ọkobaro ibiọke yanghene ọkobaro ọke ephian. Ana ji sabu yono edjadjẹ ọrọrọ, ya ga uvuẹn amwa ọrọrọ uvuẹn ẹkwotọre ọwan, yanghene ya ga uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ.—Acts 16:9, 10.

10. Marhẹ i Jehova o ru fi ebrurhọ rhẹ omwemẹ ri Irene o vwori ro no ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na?

¹⁰ Roro kpahen udje Irene ro rhiẹ omizu ọmase rọ vwọ ji rọnmọ ọbe United States. O vwo omwemẹ ro no ghwoghwo rẹn ihworho ra djẹ edjadjẹ Russia uvuẹn ẹkwotọre aye. Ọke rọ tuẹn owian na rhọ uvuẹn ẹgbukpe 1993, ighwoghwẹmro ri te 20 ọvo ra djẹ edjadjẹ Russia, yi ha uvuẹn ẹko owu rọ ha uvuẹn New York City. Irene ọ wian te ẹgbukpe 20 ne uvuẹn ẹkwotọre ọrana. Dedevwo Irene ọ ji dabu rhe oborẹ a djẹ edjadjẹ Russia-a, ọrẹn, Jehova o fi ebrurhọ rhẹ owian yen, ọrhẹ owian awọrọ. Inyenana, a ha ikoko erhan ra djẹ edjadjẹ Russia mwu uvuẹn New York City ne. Irene o yono ihworho awan ikpesionrin bromarhame. Ezẹko usuẹn aye a ga uvuẹn oghọn ukoko, awọrọ a ga ẹrhẹ ọkobaro, ọrhẹ ekpako ukoko. Irene nọ tare: “Orhianẹ ẹkẹ erọrọ mi bru te oma bi, manẹ mi vwa mẹrẹn omamerhomẹ ro te ọnana-a.” Itiọrurhomẹmro Irene o vwo ẹguọlọ kpahen owian aghwoghwo Uvie na!

11. Erere ego yi havwiẹ erhe ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na udabọ ẹkparehaso?

¹¹ Erhe vwo ẹguọlọ kpahen iruo Uvie na, ọnọ lẹrhẹ ọwan hẹrokele ọnyikọ Paul ro ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na udabọ ẹkparehaso. (Acts 14:19-22) Uvwre ẹgbukpe 1930 riẹ 1944, imizu ọwan obẹ United States, i dẹrughwaroghwu ẹkparehaso ọgbogbanhon. Ọrẹn, aye i hẹrokele i Paul  nyoma aye a sẹrorẹ emevigbanhon aye, aye a dobọ iruo Uvie na ji-i. Neneyo imizu na i sabu rhe ghwoghwo, aye ni guẹnzọn buebun riase. Uvuẹn ẹgbukpe 1943, ọke rẹ Omizu Nathan H. Knorr ọ ta kpahen ẹzọn owu aye i gun riase uvuẹn ẹghware rọ maido obẹ U.S. nọ tare: “Omẹdamo are yọ lẹrherẹ ọwan riase. Orhianẹ, are i dobọ aghwoghwo na ji, manẹ e vwe guẹnzọn owuorowu uvuẹn ẹghware rọ mai rierun na-a; ọrẹn nime ighwoghwẹmro ri ha akpọ na ephian a dobọ iruo aghwoghwo na ji-i, yẹ ọsoriẹ ọwan e vwo efikparobọ enana. Fọkiẹ ighwoghwẹmro enana ri sẹrorẹ emevigbanhon aye yọ lẹrherẹ ọwan vwo efikparobọ.” Imizu ri ha uvuẹn ẹkwotọre erọrọ i ji fikparobọ fọkiẹ emevigbanhon aye. Itiọrurhomẹmro, ẹguọlọ re vwo kpahen iruo Uvie na, ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan fikparobọ udabọ ẹkparehaso.

12. Omwemẹ ọgo ye wu vwori sekpahen iruo Uvie na?

¹² Arha ha ukẹro ọghoghanren ni iruo Uvie ri Jehova ọ yẹrẹ ọwan na, ọwan i riẹ aghwoghwo fọkiẹ ọke re ne kele-e. Ukpomaran, ene ru ekete omẹgbanhon ọwan o teri ne ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na mwidjẹn. (Acts 20:24; 2 Tim. 4:5) Ọrẹn, me yẹ ọwan ine ghwoghwo rẹn awọrọ? Jene yono kpahen ẹghẹlẹ ọrọrọ rẹ Osolobrugwẹ ọ yẹrẹ ọwan.

13, 14. Me yẹ ekete re koko efe rhọ ri Jesu ọ hunute uvuẹn Matthew 13:52, marhẹ ọwan ine ru koko efe vuọn yen?

¹³ Ẹghẹlẹ ọresa ri Jehova o tiobọnu rẹn ọwan yẹ urhomẹmro i Baibol re vwẹruọ ye rhọ. Jehova yẹ Osolobrugwẹ urhomẹmro na. (2 Sam. 7:28; Ps. 31:5) Ri Jehova o rhiẹ Ọsẹ ro tiobọnẹ ghwologhwolo na, ọye o tiobọnu urhomẹmro eghoghanren rẹn ihworho ra zofẹn yen. Ogege ọwan a mẹrẹn urhomẹmro na vwrurhe, e vwo uphẹn re ne vwẹruọ urhomẹmro na rhọ nyoma i Baibol na, ekwakwa ukoko na o fomu phia, emẹvwa eduado ọrhẹ ekokamo kugbe iyono ukoko na. Habaye, erhe yono rhọ, ọwan ni na họhọ ohworho ri Jesu ọ tare taghene o vwo oghwa ro koko efe ekpokpọ ọrhẹ erẹ ahwanren rhọ. (Se Matthew 13:52.) Arha guọlọ urhomẹmro erana jerẹ oborẹ a guọlọ efe ri tiomanu, Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ urhomẹmro ekpokpọ buebun. (Se Proverbs 2:4-7.) Marhẹ ene ru sabu ru ọrana?

¹⁴ O fori ne vwo uruemru re ru uyono i Baibol omobọ, jeghwai guọlọ otọre ekwakwa uvuẹn i Baibol na ọrhẹ ekwakwa ukoko na o fomu phia. Ekwakwa enana ina ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ urhomẹmro ekpokpọ re vwe ji vwẹruọ ye bi. (Josh. 1:8, 9; Ps. 1:2, 3) Watchtower ọrukaro re fomu phia uvuẹn July 1879, ọ ha urhomẹmro na dje ododo orhorhomu, rọ ha uvwre ivwẹn buebun. Arha guọlọ mẹrẹn aruo ododo ọrana o fori na dabu rha guọliẹ. Arha ji mẹriẹn ne, o fo na dobọji avwaye-e. O fori na rha guọlọ aruo idodo erana erọrọ. Omaran o ji fo na rha dabu guọlọ urhomẹmro ri ha uvuẹn i Baibol na. O fori ne rhe yono kpahen iyono i Baibol na sansan.

15. Mesoriẹ ana ta taghene urhomẹmro ezẹko erẹ “ahwanren,” ego usuẹn urhomẹmro erana ye wu mai vwo ẹguọlọ kpahen?

¹⁵ Ọwan i yono urhomẹmro eghoghanren ezẹko ọke e tu kwomakugbe Iseri Jehova. Ana sabu ta taghene urhomẹmro erana erẹ “ahwanren,” nime ọwan i yono kpahen aye jeghwai vwo ọdaremẹro kpahen aye ọke ọrana. Me yẹ ezẹko usuẹn urhomẹmro eghoghanren erana? Ọwan i yonorin taghene i Jehova yọ maren ọwan jeghwai yẹ ọwan arhọ, a jeghwai yono oborẹ ọsoriẹ Osolobrugwẹ ọ ma ituakpọ. Ọwan i ji yono taghene Osolobrugwẹ ọ ha ọmọyen ru izobo otan neneyo a sabu vabọ  uhwu ọrhẹ ọdandan. Habaye, e ji yono taghene Uvie Osolobrugwẹ ọnọ ha ojẹriọ ephian toba, ọwan ni ne nyerẹn bẹmẹdẹ ọrẹ ufuoma ọrhẹ omamerhomẹ ọke Uvie ọnẹyen o suẹn ne.—John 3:16; Rev. 4:11; 21:3, 4.

16. Me yo fori ne ru, orhianẹ ukoko na o vwẹruọ urhomẹmro ri ha uvuẹn i Baibol na rhọ jeghwai ru ewene kpahen aye?

¹⁶ Ọkezẹko, ukoko na o vwẹruọ aruẹmẹrẹn ọrhẹ urhomẹmro ri ha uvuẹn i Baibol na rhọ, aye ne ru ewene kpahen aye. Erhe ru ewene ekpokpọ, o fori na dabu yono kpahen ewene erana jeghwai roro kpahen aye. (Acts 17:11; 1 Tim. 4:15) O fori ne vwẹruọ ewene eduado ọrhẹ ewene ekokamo, jeghwai rhe ovẹnẹ rọ ha uvwre ewene ekpokpọ na ọrhẹ erẹ ahwanren na. Erhe ru omaran, ana sẹrorẹ iyono ekpokpọ rhẹ ọmudu ọwan. Mesoriẹ a guọlọ aruo omẹdamu ọrana?

17, 18. Marhẹ ẹhẹn ọfuanfon na o ru ha userhumu rẹn ọwan?

¹⁷ Jesu o yonirin ọwan taghene ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan karorhọ ekwakwa re yonorin. (John 14:25, 26) Marhẹ ẹhẹn ọfuanfon na ono ru ha userhumu rẹn ighwoghwẹmro Uvie na? Roro kpahen oborẹ omizu owu re se i Peter o rhiẹromẹrẹn. Uvuẹn ẹgbukpe 1970, ọke rọ ha ẹgbukpe 19, nọ ga uvuẹn oghọn ukoko rọ ha uvuẹn i Britain. Ọke o ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa, nọ mẹrẹn ọhworhare owu ro vwo ẹtuẹngban buebun. Peter nẹ ọ nọ ọhworhare na sẹ ọ guọlọ vwẹruọ i Baibol na. Ọnana o gbe ọhworhare na unu, nime ọye onyẹ i Jew ro yono urhi na. Ọhwarhare na nẹ ọ nọ i Peter, nọ damiẹ ni: “Ọse, edjadjẹ ọgo ya ha ya ọbe i Daniel?” Peter nọ kpahenrhọ riẹn taghene a ha edjadjẹ Aramaic ya owuobọ ye. Ọke oru, Peter nọ tare: “No gbe ọhworhare na unu taghene mi kpahenrhọ ye gba, ọ ji tobọ gbe mẹ unu dede. Marhẹ mi ru rhe ẹkpahenrhọ ye? Ọke mie te oghwa, ni mi ni Watchtower ọrhẹ Awake! erẹ ibiamo ri vrẹnren na, ni mi mẹrẹn urhomu-ẹmro owu uvuẹn aye ro djerie phia taghene edjadjẹ Aramaic ya ha ya ọbe i Daniel.” (Dan. 2:4, ekete ra djokarhọ) Itiọrurhomẹmro, ẹhẹn ọfuanfon na ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan karorhọ iyono ra sẹroriẹ rhẹ ọmudu ọwan.—Luke 12:11, 12; 21:13-15.

¹⁸ Erhe vwo ẹguọlọ kpahen i Baibol na, ono mwu ọwan koko iyono ekpokpọ ọrhẹ erẹ ahwanren rhẹ ọmudu ọwan. Rẹ ọdaremẹro ọrhẹ ẹguọlọ re vwo kpahen i Baibol na o kodo rhọ na, nẹ ene rhiẹ ighwoghwẹmro ri mwidjẹn.

19. Mesoriẹ o fo na sẹrorẹ ẹghẹlẹ eghoghanren ri Jehova ọ yẹrẹ ọwan?

¹⁹ Echu ọrhẹ akpọ ro suẹn, a guọlọ izede rẹ aye ina lẹrhẹ ọdaremẹro re vwo kpahen ẹghẹlẹ enana re yono kpahen na seriotọre. Ọwan ina sabu se rhẹ ifi enẹyen. Echu ọnọ sabu ha iruo orhorhomu, akpẹriọ, yanghene ojemẹ ekwakwa ugboma ha riẹriẹ ọwan. Ọnyikọ John ọ karorhọ ọwan taghene akpọ na ọrhẹ ojemẹ yen a nyavrẹn. (1 John 2:15-17) Omarana, o fori na vi damoma sẹrorẹ ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro re vwo kpahen ẹghẹlẹ ri Jehova ọ yẹrẹ ọwan.

20. Me wu brorhiẹn wu ne ru neneyo wu sabu sẹrorẹ ẹghẹlẹ ri Jehova ọ yẹruọ?

²⁰ Vwo omwemẹ wu ne tiobọnu kemru kemru rọ nọ sabu lẹrhẹ ẹguọlọ wu vwo kpahen Uvie Osolobrugwẹ seriotọre. Rhe ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na, wu vwe jenẹ ọdaremẹro wu vwo kpahen owian aghwoghwo na seriotọre-e. Rha guọlọ urhomẹmro eghoghanren ri ha uvuẹn i Baibol na. We rhe ruẹ enana, wu ne vwo “efe rọ ha obẹ odjuwu . . . ekete ihi ina ja sabu nya ye so ọrhẹ ekete egẹngẹn ina ja sabu ghwọghọ.” Fọkime ekete efe ọnọ ọ havwọ, avwaye yẹ ọmudu ọnọ ono ji rhirhiẹ.—Luke 12:33, 34.