Biiyaʼ guiraʼ ni nuu lu sitiu riʼ

guyé lu índice

Gannaxhiinu ca tesoro espiritual de guidubi ladxidoʼno

Gannaxhiinu ca tesoro espiritual de guidubi ladxidoʼno

«Purti ra nuu ni risaca para laatu la? raqué nuu ladxidóʼ to» (LUC. 12:34).

DIIDXAʼ RIUUNDAʼ: 153 NE 9

1, 2. a) Bizeeteʼ chonna tesoro espiritual ni maʼ bidii Jiobá laanu. b) ¿Xi zadúʼyanu lu tema riʼ?

GUIRÚTIRUʼ jma napa cosa risaca que Dios; guiráʼ ni nuu guibáʼ ne lu Guidxilayú riʼ stibe cani (1 Crón. 29:11, 12). Ne cadi ngasi, nabé nacháʼhuibe né ca xiiñibe, ne pur nga rudiibe stale cosa risaca en sentidu espiritual ca binni ni rusisaca cani. Caadxi de ca tesoro ni rudiibe laanu nga 1) Reinu stiʼ Dios, 2) predicación ne 3) cani dxandíʼ rusiidiʼ Stiidxabe. ¿Cadi dxandíʼ nabé rudiʼnu xquíxepeʼ pur laacani la? Peru, pa qué gápanu cuidadu la? zanda gusaananu de gusisácanu cani ne dede maʼ qué ziuuláʼdxinu gánnanu de laacani. Para cadi guizaacanu ndiʼ la? naquiiñeʼ gaca aprovecharnu laga nápanu cani ne gannaxhiinu cani jma. Jesús guníʼ: «Ra nuu ni risaca para laatu la? raqué nuu ladxidóʼ to» (Luc. 12:34).

2 Guidúʼyanu xi zanda gúninu para cadi guirá guendarannaxhii ni runi sentirnu pur Reinu, pur predicación ne pur cani dxandíʼ ne ximodo gusihuínninu rudiʼnu xquíxepeʼ pur laacani. Laga zidúʼndanu de laacani, guníʼ ique ximodo zanda gusiroobaluʼ guendarannaxhii nápaluʼ pur ca tesoro espiritual bizéʼtenu riʼ.

REINU STIʼ DIOS ZEEDA GACA NI CASI TI PERLA NI NABÉ RISACA

3. ¿Xi guyuu comerciante ni bizeeteʼ Jesús lu parábola que dispuestu guni para siʼ ti perla ni nabé risaca? (Biiyaʼ dibuju ni zeeda ra ruzulú tema riʼ).

3 (Biindaʼ Mateo 13:45, 46). Guníʼ Jesús historia stiʼ ti comerciante ni ruyubi perla. Ti binni zacá, nánnanu maʼ guzíʼ ne maʼ bitoo gayuaa de laacani. Peru ti dxi, hombre bizeetebe lu parábola que bidxela tobi jma galán ne guizáʼ guyuulaʼdxiʼ ni. Para sibe ni la? guyuube dispuestu gutoobe guiráʼ ni nápabe, guiníʼ íquesinu pabiáʼ risaca perla riʼ para laabe.

4. Pa nabé risaca Reinu stiʼ Dios para laanu cásica bisaca perla que para comerciante que, ¿xi zúninu?

4 ¿Xiñee caquiiñeʼ gánnanu de parábola riʼ yaʼ? Ni dxandíʼ rusiidiʼ Biblia de Reinu ca zeeda gácani casi perla que. Pa risaca ni para laanu cásica bisaca perla que para comerciante que la? ziuunu dispuestu gusaananu intiica si cosa pur gácanu tobi de ca binni ni guni mandar Reinu ca laa (biindaʼ Marcos 10:28-30). Guininu de chupa binni ni biʼniʼ casi guninu riʼ.

5. ¿Xi guyuu Zaqueo dispuestu guni pur Reinu?

5 Zaqueo, ti hombre nabé risaca stiʼ cani ruquixe impuestu, laa guca ti hombre ricu purtiʼ gulaʼnaʼ sti binni (Luc. 19:1-9). Peru ora binadiágabe caníʼ Jesús de Reinu la? bidiibe cuenta nabé risaca ni, ngue runi nagueendaca bíʼnibe xiixa. Ne nabe: «Señor, zaguiize galaa de ni napa lú ca pobre, ne pa ulana sti tuuxa, zudxigueta ni tapa tiru lu náʼ». Guyuube dispuestu gudxiguétabe ni guláʼnabe ne maʼ qué ñachelúrube ñápabe jma.

6. ¿Xi bichaa ti gunaa lu xquendanabani, ne xiñee?

6 Guininu de ti gunaa ni nuuné sti gunaa nguiuʼ dxi binadiaga stiidxaʼ Reinu, raca caadxi iza. Ne laaca nácabe xaíque stiʼ ti organización ni runi defender derechu stiʼ ca muxeʼ ne ca nguiuʼ. Dxi biʼniʼ estudiarbe Biblia, biiyabe pabiáʼ risaca cani dxandíʼ rusiidiʼ ni de Reinu stiʼ Dios ne bidiibe cuenta naquiiñeʼ guchaabe stale cosa (1 Cor. 6:9, 10). Bicaa ladxidoʼbe laabe gusaanabe puestu stibe ne guiluxenebe gunaa que. Guyuunísabe lu iza 2009, ne sti iza que gúcabe precursora regular. Jma nadipaʼ guca guendarannaxhii stibe pur Jiobá ne pur Reinu stiʼ que pur ca cosa malu ni ruquiinde laabe gúnibe (Mar. 12:29, 30).

7. ¿Xi naquiiñeʼ gápanu cuidadu para cadi gusaana de gannaxhiinu Reinu stiʼ Dios de guidubi ladxidoʼno?

7 Stale de laanu maʼ bisaananu cosa malu ni huayúninu lu xquendanabáninu para gácanu xpinni Reinu stiʼ Dios (Rom. 12:2). Peru naquiiñeruʼ gudxíʼlunu. Nga runi gápanu cuidadu para cadi gudiʼnu lugar chuʼ xiixa casi, deseu de gápanu stale cosa risaca ne ca deseu sexual inmoral ca gusirá cani guendarannaxhii ni nápanu pur Reinu (Prov. 4:23; Mat. 5:27-29). Maʼ bidii Jiobá laanu sti tesoro nabé risaca para gacané laanu gannaxhiirunu Reinu ca de guidubi ladxidoʼno.

RULÁ PREDICACIÓN BINNI

8. a) ¿Xiñee guníʼ Pablo zeeda gaca dxiiñaʼ de guni predicar que casi «guisu de yu»? b) ¿Ximodo bisihuinni Pablo nadxii dxiiñaʼ de guni predicar?

8 Cadi guiaandaʼ laanu biʼniʼ mandar Jesús laanu guni predicarnu ne gusíʼdinu ca diidxaʼ nacubi ne galán stiʼ Reinu stiʼ Dios (Mat. 28:19, 20). Bidii apóstol Pablo cuenta pabiáʼ risaca dxiiñaʼ de guireeche diidxaʼ que. Guniʼbe naca dxiiñaʼ stiʼ pactu cubi que casi ti tesoro ni nuu ndaaniʼ «guisu de yu» (2 Cor. 4:7; 1 Tim. 1:12). Neca nácanu imperfectu, casi ti guisu de yu ni qué risaca, peru pur mensaje ni runi predicarnu ca zanda gápanu guendanabani ni qué zaluxe ne zaqueca ca binni ni gucaadiaga laanu. Nga runi, Pablo guníʼ: «Rune irá nga tílasi guni cre binni stiidxa Cristu, ti zacá laca ne naa guieche nia ni» (1 Cor. 9:23). Nabé gunnaxhiibe dxiiñaʼ de guni predicarbe, ne pur ngue bíʼnibe dxiiñaʼ nadipaʼ para gunda gucanebe jma binni gaca discípulo (biindaʼ Romanos 1:14, 15 ne 2 Timoteo 4:2). Cumu nabé gunnaxhiibe dxiiñaʼ que la? gucané ni laabe guni huantarbe neca guizáʼ nadipaʼ modo bicaalúcabe laabe (1 Tes. 2:2). ¿Ximodo zanda gusihuínninu nadxiinu ni casi gunnaxhii Pablo ni yaʼ?

9. Bizeeteʼ caadxi modo gusihuínninu rusisácanu dxiiñaʼ de guni predicarnu.

9 Bisihuinni Pablo rusisaca dxiiñaʼ de guni predicar, purtiʼ qué nunítibe tiempu para guiníʼnebe xcaadxi binni cada biaje ganda gúnibe ni. Naquiiñeʼ guni predicarnu ra tiica nuunu, ra nuu stale binni ne de yoo pur yoo, cásica biʼniʼ ca apóstol ne xcaadxi xpinni Cristu de primé siglu que (Hech. 5:42; 20:20). Guyúbinu modo guni predicarnu stale binni biaʼ gándatiʼ. Casi pa ganda la? gácanu precursor auxiliar o regular, guizíʼdinu sti idioma o chuunu sti lugar chigacanenu o dede zanda chuunu sti guidxi (Hech. 16:9, 10).

10. ¿Xi ndaayaʼ huacaa Irene pur ca stipa ni huayuni para guni predicar ca diidxaʼ nacubi ne galán?

10 Guiníʼ íquenu ejemplu stiʼ Irene, ti hermana soltera de Estados Unidos ni racalaʼdxiʼ guni predicar guiráʼ ni yebíʼ guidxi que ne riníʼ diidxaʼ ruso. Dxi bizulube lu iza 1993, nuu biaʼ gande si publicador lu grupu ni riníʼ diidxaʼ ruso ni nuu Nueva York. Nabé maʼ bíʼnibe stale dxiiñaʼ lu gande iza, ne laapebe riniʼbe de yanna caʼruʼ guiníʼ chaahuibe ruso. Peru maʼ guluu Jiobá ndaayaʼ stipa bíʼnibe ne stipa ni huayuni xcaadxi. Yanna maʼ nuu xhoopaʼ congregación de diidxaʼ ruso ndaaniʼ guidxi Nueva York. Quince binni ni biʼniʼ estudiarné Irene Biblia guyuunísacaʼ ne nuu de laacaʼ nácacaʼ betelita, precursor o ancianu. Laabe nabe: «Nuu biaje riníʼ iqueʼ xcaadxi cosa ni ñándaca ñuneʼ, peru nannaʼ dxicheʼ nin tobi qué nusiecheʼ naa jma que biaʼ nuaaʼ nagasi». Rihuinni dxíchica nabé risaca para laabe guni predicarbe.

¿Ñee ruuyaluʼ dxiiñaʼ de guni predicarnu ca casi ti tesoro ne rusihuínniluʼ zacá ni ra ribeeluʼ tiempu para gúniluʼ ni guiráʼ semana la? (Biiyaʼ párrafo 11 ne 12).

11. ¿Xi ribeendunu ora qué rusaananu de guni predicarnu neca canazanándacabe laanu?

11 Pa rusisácanu dxiiñaʼ ni nápanu de guni predicarnu, zúninu casi biʼniʼ Pablo ne qué zusaananu de gúninu ni neca sanándacabe laanu (Hech. 14:19-22). Lu década stiʼ iza 1930 ne ra bizulú década stiʼ iza 1940, nabé guzanándacabe ca hermanu stinu de Estados Unidos. Peru, casi Pablo, guyuucabe naguidxi ne qué nusaanacabe de ñuni predicárcabe. Para cadi guníticabe derechu ni nápacabe de gúnicabe ni la? stale biaje guyécabe ndaaniʼ ca tribunal que. Lu iza 1943, guníʼ hermanu Nathan Knorr ca diidxaʼ riʼ de dxi biʼniʼ ganárcabe ti casu ndaaniʼ Tribunal Supremo de Estados Unidos: «Pur laatu nga cayuni ganardu. Pa maʼ qué nucheeche ca publicador ca diidxaʼ la? qué ñanda ñuni presentardu nin ti casu nezalú Tribunal Supremo; biʼniʼ ganarnu cani canazananda laanu pur laatu, ca publicador, guiráʼ hermanu ni nuu lu guidubi Guidxilayú ni qué huasaana ne qué zusaana de guni predicar. Ni gucané para guicaacabe decisión riʼ nga purtiʼ guca xquidxi Señor naguidxi». Ne pur huayácacabe naguidxi ca nga huayaca ganar xcaadxi casu zacaca lu guidubi Guidxilayú. Zacá ni, guendarannaxhii ni nápanu pur dxiiñaʼ de gaca predicar ca zanda guni ganar ni cani sananda laanu.

12. ¿Xi maʼ gudixhe íquenu gúninu?

12 Pa guidúʼyanu predicación ca casi ti tesoro ni nabé risaca bidii Jiobá laanu la? qué zúninu ni para si gápanu stale hora, sínuque zúninu biaʼ gándatiʼ para guinínenu binni de ca diidxaʼ nacubi ne galán (Hech. 20:24; 2 Tim. 4:5). ¿Xi gusíʼdinu ora chiguni predicarnu yaʼ? Guidúʼyanu sti tesoro ni rudii Dios laanu.

CANI DXANDÍʼ NI NÁNNANU NACA CANI TI TESORO

13, 14. a) ¿Xi clase tesoro nga guníʼ Jesús lu Mateo 13:52? b) ¿Ximodo gutálenu ni?

13 Cani dxandíʼ ni maʼ biluíʼ Jiobá, Dios ni dxandíʼ, laanu naca cani guionna tesoro espiritual ni chiguzéʼtenu (2 Sam. 7:28; Sal. 31:5). Nacháʼhuibe né ca xiiñibe ngue runi rusiidibe ni dxandíʼ cani ridxibi laabe. Dede dxi guniʼnécabe laanu ni dxandíʼ huazíʼdinu stale cosa ra biʼniʼ estudiarnu Biblia ne ca publicación stinu ne ra huayuunu ca asamblea ne ca reunión stinu. Ra maʼ gudiʼdiʼ tiempu, maʼ guluu chaahuinu ti tesoro ra nuu cani dxandíʼ, caadxi maʼ nayooxhoʼ ne caadxi nacubi casi guníʼ Jesús (biindaʼ Mateo 13:52). Zacané Jiobá laanu gutálenu tesoro stinu né xcaadxi de cani dxandíʼ ni nabé risaca ni nuu pa guyúbinu cani casi ñaca cani tesoro ni gaʼchiʼ. Biblia ná: «Pa qué gusaana de guyúbiluʼ ni casi ridxela plata, ne guyúbiluʼ ni casi tesoro ni gaʼchiʼ la? ziene chaahuiluʼ ximodo nga guidxíbiluʼ Jiobá, ne zunibiáʼ chaahuiluʼ Dios. Purtiʼ Jiobá nga rudii guendabiaaniʼ; de ruaabe riree guendananna ne guendariene. Ne zudiibe guendanuuxpiaaniʼ cani runi ni jneza; laabe nga ti escudu para cani qué ruchee» (Proverbios 2:4-7). ¿Ximodo rúninu ni yaʼ?

14 Naquiiñeʼ guni estudiar chaahuinu Biblia ne ca publicación stinu. Zacá zadxélanu xcaadxi ni dxandíʼ ni qué lica runibiaʼnu ne zaca cani nacubi para laanu (Jos. 1:8, 9; Sal. 1:2, 3). Primé númeru stiʼ revista riʼ (julio 1879) bizeeteʼ: «Ni dxandíʼ, ni zeeda gaca casi ti guieʼhuiiniʼ lu desiertu stiʼ guendanabani, naguu stale guixi malu leʼ ni ne maʼ biaʼ biaʼ qué guutisicaʼ ni tantu nagueenda ziniisicaʼ. Pa racalaʼdxuʼ guidxeʼluʼ ni la? naquiiñeʼ gatanaluʼ; [...] pa racalaʼdxuʼ guchuuguluʼ ni la? napuʼ xidé gataudaaluʼ. Cadi chúʼdxiluʼ né ti guieʼ si de ni dxandíʼ ca. [...] bichuuguruʼ; biyúbiruʼ». Naquiiñeʼ gápanu deseu gutálenu tesoro stinu de cani dxandíʼ rusiidiʼ Biblia.

15. a) ¿Gunáʼ nga caadxi de cani dxandíʼ ni zanda gábinu maʼ «nayooxhoʼ»? b) ¿Gunáʼ nga cani jma risaca para lii?

15 Gúnnanu de caadxi ni dxandíʼ nabé risaca ora bizulunu biʼniʼ estudiarnu Biblia. Zanda guininu laacani nga cani dxandíʼ ni maʼ «nayooxhoʼ» purtiʼ laacani nga cani primé bizíʼdinu ne bisisácanu. Lade cani zeeda ra ná Jiobá nga bizáʼ laanu ne xi naguixhe íquebe gúnibe né binni guidxilayú. Laaca bizíʼdinu bidiibe Xiiñibe casi sacrificiu para gulabe laanu de pecadu ne guendaguti tantu nadxiibe laanu. Ne laaca bisiidicabe laanu zunduuxeʼ Reinu stibe yuubaʼ ni napa binni yanna ne zanda guibáninu nayecheʼ ne guendariuudxi sin gátinu (Juan 3:16; Apoc. 4:11; 21:3, 4).

16. ¿Xi naquiiñeʼ gúninu ora gusiene chaahuicabe xiixa de cani dxandíʼ zeeda lu Biblia?

16 Nuu biaje, naquiiñeʼ gusiene chaahuinu modo riénenu xiixa profecía o xiixa parte de lu Stiidxaʼ Dios. Ora rizaaca ndiʼ, naquiiñeʼ cueenu tiempu para guni estudiar chaahuinu información ca ne guiníʼ íquenu ni (Hech. 17:11; 1 Tim. 4:15). Cadi ruyúbisinu guiene chaahuinu ca cosa jma risaca de xiixa ni cusiénecabe, sínuque laaca ruyúbinu guiénenu ca cosa jma nahuiiniʼ zeeda luni, ne xi bidxaa luni de modo biénenu ni ante. Pa gúninu ni la? zeeda gaca ni dxandíʼ ca parte de ca tesoro stinu. ¿Xiñee risaca gúninu ndiʼ yaʼ?

17, 18. ¿Ximodo racané espíritu santu laanu?

17 Jesús bisiidiʼ zanda gusietenalaʼdxiʼ espíritu stiʼ Dios laanu ni maʼ bizíʼdinu (Juan 14:25, 26). ¿Ximodo racané ndiʼ binni ni rusiidiʼ xcaadxi yaʼ? Guidúʼyanu xi bizaaca Peter lu iza 1970, dxiqué nápabe 19 iza ne casi guyuube Betel ni nuu Gran Bretaña. Ti dxi canayuni predicarbe de yoo pur yoo, biree ti hombre biaʼ de 50 iza ne napa guicha ruaa. Gunabadiidxaʼ Peter laabe pa ñuuláʼdxibe ñénebe Biblia. Naca hombre que ti rábinu, ti maestru judíu, ne bidxagayaabe gudxi ti joven laabe zanda gacané laabe guiziidibe de lu Biblia. Para gutiidibe Peter prueba la? gunabadiidxabe laa: «Guleza guidúʼyanu pa nánnaluʼ, ¿xi idioma gucuá libru stiʼ Daniel?». Laa bicabi laabe nuu caadxi parte de laani gucuá lu diidxaʼ arameu. Peter ná: «Guizáʼ bidxagayaa rábinu que ora bicabeʼ laa, peru naa jma bidxagayaaʼ. ¿Ximodo nannaʼ ni pue? Ora yendayaʼ ra lidxeʼ ne bichiayaʼ revista Torre stiʼ ni rapa ne ¡Despertad! de ca últimu beeu que, bidxelaʼ ti tema ni cusiene gucuá libru stiʼ Daniel lu idioma arameu» (Dan. 2:4, nota). Zanda gusietenalaʼdxiʼ espíritu santu laanu cosa ni maca bíʼndanu ne ni maca guluu chaahuinu casi ti tesoro (Luc. 12:11, 12; 21:13-15).

18 Pa uguu chaahuinu cani dxandíʼ ni rusiidiʼ Jiobá laanu, zucaa ladxidoʼno laanu guyúbinu jma tesoro, nayooxhoʼ ne nacubi. Jma zannaxhiinu guendanuuxpiaaniʼ ni rudii Dios laanu ne zudiʼnu xquíxepeʼ laabe ne jma ziuʼnu listu para gusíʼdinu xcaadxi binni.

GÁPANU CA TESORO STINU

19. ¿Xiñee naquiiñeʼ gápanu ca tesoro espiritual stinu?

19 Binidxabaʼ ne guidxilayú stiʼ cayúnicaʼ dxiiñaʼ sin guiaanadxicaʼ pur gusiracaʼ guendarannaxhii ni nápanu ca tesoro ni guninu lu tema riʼ. Pa qué gápanu cuidadu, deseu de gápanu jma bueltu o de guibáninu né stale luju ne gusihuínninu ni, zanda quiteʼ cani laanu. Rusietenalaʼdxiʼ apóstol Juan laanu zidiʼdiʼ si guidxilayú riʼ ne guiráʼ ni nuu ndaaniʼ ni (1 Juan 2:15-17). Nga runi, napa xidé gúninu stale stipa para cadi guirá guendarannaxhii ni nápanu ca cosa espiritual.

20. ¿Xi maʼ gudixhe íqueluʼ gúniluʼ para gápaluʼ ca tesoro espiritual stiluʼ?

20 Nagueendaca bicaanáʼ intiica cosa ni zanda gusirá guendarannaxhii ni nápaluʼ Reinu stiʼ Dios. Cadi gusaanuʼ de gucheecheluʼ diidxaʼ né stale gana ne qué chuʼ dxi gusaana de gannaxhiiluʼ ni. Gatigá biyubi cani dxandíʼ rusiidiʼ Biblia. Pa guʼnuʼ ni la? zaguu chaahuiluʼ tesoro guibáʼ, «ra qué ziuu gubaanaʼ ne qué zacá bandaa ni». Purtiʼ casi guníʼ Jesús que «ra nuu ni risaca para laatu la? raqué nuu ladxidóʼ to» (Luc. 12:33, 34).