JEHOVA OSOLOBRUGWẸ ọ guọlọre ne vwo ẹguọlọ kpahen ufuoma jeghwai ruie rhẹ emru ọghoghanren uvuẹn akpenyerẹn ọwan. Erhe rhiẹ ihworho re kiki kwaphiẹ ẹghwọ rhọ, ọnọ lẹrhẹ ọwan ọrhẹ Ilele Kristi erọrọ vwo ufuoma. Ọnana nọ lẹrhẹ ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen ufuoma rhiẹ ukoko na.

Jerẹ udje, ohworho owu ro titiri omamọ, ro kporo ẹbo obẹ i Madagascar, ọ dabu vwo oniso kpahen okugbe rọ ha uvwre Iseri Jehova. Ọye nọ ta rẹn omayen, ‘mi rha guọlọ riẹ ẹga, ọnana mi na nya.’ Ọke oru, no tiobọnu irueruo ẹbo ekporo na, no ru orọnmo ọnẹyen serhọ, no mo rhiẹ Oseri Jehova.

Jerẹ ọhworhare ọrana, ihworho buebun a mẹrẹn ufuoma rẹ aye a guọlọ uvuẹn ukoko na. Ọrẹn, Baibol na o djerie fiotọre taghene ẹghwọ ọrhẹ omẹriọ i rha ha uvuẹn ukoko na, ọnọ sabu ghwọghọ onyerẹnkugbe rọ ha uvwre ihworho jeghwai suẹ okpetu. (Jas. 3:14-16) Ọrẹ omamerhomẹ, Baibol na o vwo urhebro ri na sa ọwan erhumu kẹnoma rẹn ẹghwọ jeghwai sẹrorẹ ufuoma. Na sabu ru ọrana, jene roro kpahen ebẹnbẹn rẹ ihworho i dẹrughwaroghwu.

“Mẹmẹ ọrhẹ omizu owu me lele wian ni vwo ẹghwọ. Ọke owu, mẹmẹ ọrhẹ ọye na kunu, ihworho awanva ni rhe ma mẹrẹn ame ra kunu.”—CHRIS.

“Omizu ọmase owu mie lele riẹ aghwoghwo, nọ tare taghene orho leli mẹ riẹ aghwoghwo-o. Ọke oru, ọ vwọ rhọ tẹmro mẹ ghwomara-an. Mie rhe oborẹ ọsoriẹ-ẹ.”—JANET.

“Mẹme ọrhẹ ugbehian mẹ awansa a tẹmro kugbe uvuẹn ifonu. Owu usuẹn aye nọ tare taghene ame i gbe todẹ, ni mi rorori taghene o fuẹn ifonu na ne. Omarana, ni mi ta orharhere ẹmro kpahiẹn, ọrẹn ohworho na o ji fun ifonu na bi-i.”—MICHAEL.

“Uvuẹn ukoko ame, ekobaro awanva ni vwo ẹghwọ. Owu nọ van ghwu ọreva ye. Unuẹko aye no biomu ihworho evwan.”—GARY.

Wu na sabu roro taghene erhirhiẹ erana, e fiemru-u. Ọrẹn, erhirhiẹ enana, ina sabu suẹ ohra ojijiri rhẹ uvwre ihworho ri dẹrughwaroghwu erhirhiẹ erana. Ọrẹ omamerhomẹ, imizu erana i sabu ha i Baibol kwaphiẹ ẹghwọ aye rhọ. Ekete i Baibol ego ye wu rorori taghene aye i ha ruiruo?

“Are i vwe biomevwan kpahen owuowọnwan uvuẹn izede-e.” (Gen. 45:24) Joseph ọ ha urhebro ọrana rẹn imizie ọke aye a ghwẹrioma bru ọsẹ aye. Itiọrurhomẹmro, ẹmro erana ghini ẹmro ẹghwanren. Ohworho  ro kiki biomevwan ọ lẹrhẹ awọrọ tuekwẹre. Chris ọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọye ọ kparoma, o vwo ji kiki rhiabọ dede ọkpọvi-i. Nime ọ guọlọ ghwẹriẹ, no rhomunu rẹn omizu ro lele kunu na, nọ ji damoma no sun ekwẹre ọnẹyen. Ọke ohworho ro lele wian na ọ mẹrẹn ewene i Chris, ọye no ji ru ewene. Vwana, aye awanva a ga i Jehova kugbe rhẹ aghọghọ.

“Ohworho owu ọrhọ djẹ iroro, ọ lẹrhẹ iroro na se fughwẹ.” (Prov. 15:22) Janet o brorhiẹn taghene ọye ọnọ ha ẹmro i Baibol ọrana ruiruo. Ọye no lele omizu ọreva ye na tẹmro kugbe. Ọke aye a tẹmro na, Janet nọ ha izede ona nọ omizu na oborẹ ọsoriẹ o biomevwan kpahiẹn. Ọ lọhọ rẹn aye awanva ukukaro-o, ọrẹn, ọke aye a ta ebẹnbẹn aye kugbe rhẹ ẹhẹn bọrọbọrọ, ekwakwa ni serhọ. Omizu ọmase na nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ẹmro rẹ ọye ọ fọkiẹ biomevwan na, o sekpahen i Janeti-i. No rhomunu rẹn i Janet, vwarana, aye awanva a ga i Jehova kugbe ne.

“Orhianẹ wa kpare izobo ọnọ riẹ agbarha na, ne wu karorhọ taghene wẹwẹ rhẹ omizu ọnọ i gbe vwo ẹghwọ, nyajẹ izobo ọnọ vwo obaro agbarha na, ne wu ghwẹrioma. Kiki ya kwaphiẹrhọ rhẹ omizu ọnọ.” (Matt. 5:23, 24) Jesu ọ ha urhebro ọrana phia uvuẹn oberun ugbenu. Ọ da i Michael omamọ, ọke rọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọye o dje uruemru esiri phia-a. Nọ damoma nọ kwaphiẹrhọ rhẹ omizu na. No bru omizu rẹ ọye o ruso na nya, ye lele kwaphiẹrhọ. Me yo nẹ erhumie rhe? Michael nọ tare taghene, “Omizu mẹ nọ harhomu mẹ nẹ ẹhẹn rhe.” Aye ni rharhumu rhiẹ igbehian.

“Are i rha kwaphiẹrhọ jeghwai rha harhomu owuowọnwan nẹ ẹhẹn sa, ọrhọ tobọ vwo oborẹ ọnọ lẹrhẹ ohworho biomevwan kpahen ọreva ye.” (Col. 3:12-14) Sekpahen ekobaro awanva na, ọkpako ukoko owu yọ ha userhumu rẹn aye roro kpahen enọ enana: ‘O fori nẹ ọwan awanva i lẹrhẹ ihworho mwuomarhọ fọkiẹ ẹghwọ ọwan? Ọwan i ghini vwo emru kirighwo rọ nọ lẹrhẹ ọwan ja harhomu owuowọnwan jeghwai ga i Jehova ọrẹ ufuoma?’ Aye ni rhiabọ dede urhebro ọkpako na jeghwai haye ruiruo. Vwarana, aye i kwaphiẹrhọ ne, aye na jeghwai ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na kugbe.

Ohworho orho ru ọwan sọ, ana sabu ha urhebro rọ ha uvuẹn Colossians 3:12-14 na, e ruiruo ogege. Ihworho i mẹrẹnvwrurhe taghene omeriotọre ọ lẹrhẹ aye harhomẹ jeghwai kpare iroro vrẹn orusọ. Orhianẹ wu ha urhebro ukukaro na ruiruo ne, ọrẹn, erhirhiẹ na o ji serhọ-ọ, wu na sabu ha Matthew 18:15 ruiruo. Urhebro i Jesu na o sekpahen  oborẹ ene ru orhianẹ ohworho o ru ọdandan ọghwaghwa haso ọreva ye. Ọrẹn, wu na sabu ha uruemru-urhi ọrana ruiruo. Wu na sabu bru omizu na nya, jeghwai homariotọre lelie kwaphiẹ ẹmro na rhọ.

Itiọrurhomẹmro, Baibol na o vwo iruemru-urhi erọrọ ra na ji sabu ha ruiruo. Wu na sabu ha aye ruiruo nyoma wu ne vwo iruemru ẹhẹn ọfuanfon na jerẹ “ẹguọlọ, aghọghọ, edirin, uruemru esiri, orhorhomu, esegburhomẹmro, uruemru dẹndẹn, ọrhẹ omerhesun.” (Gal. 5:22, 23) Jerẹ oborẹ ofugbo ọ lẹrhẹ imashini wian, iruemru erana ina sabu ha userhumu rẹn ọwan kwaphiẹ ẹghwọ rhọ ọrẹ ufuoma.

Iruemru sansan rẹ ọwan i vwori a sabu lẹrhẹ omamọ onyerẹnkugbe rhirhiẹ uvwre ihworho buebun. Ọrẹn, ovẹnẹ rọ ha uvwre iruemru ihworho ọ ji sabu suẹ ẹghwọ. Ọkpako ukoko owu ro te edje ne, nọ tare: “Ọnọ sabu bẹn rẹn ohworho rẹ ofa ọ rua no lele ohworho rọ tẹmro omamọ ru kugbe. Ana sabu nie taghene ovẹnẹ na ọ kamurun; ọrẹn ọ sabu suẹ ẹghwọ ọgbogbanhon.” Ọrẹn, wu rorori taghene iruemru ri vẹnẹrẹn omamọ a sabu suẹ ẹghwọ? Jene yono kpahen udje inyikọ awanva. Aruo ohworho ọgo yi Peter ọ havwọ? Ọkezẹko, ọye ohworho rẹ ofa ọ vwọ rua, rọ ji tẹmro omamọ. Nẹ onyikọ John vwo? Ọkezẹko, ọye ohworho ro dje ẹguọlọ phia omamọ, jeghwai ohworho dẹndẹn rọ vwọ tẹmro buebun. Ọnọ sabu vwo oborẹ ọsoriẹ a ha aruo ukẹro ọrana ni inyikọ eva enana. Ọ họhọre taghene ovẹnẹ ọ havwiẹ uvuẹn uruemru aye. Ọrẹn, aye i wian kugbe. (Acts 8:14; Gal. 2:9) Omarana, Ilele Kristi ri vwo uruemru ri vẹnẹren dede, ina ji sabu wian kugbe.

Ọkezẹko, o vwo omizu owu uvuẹn ukoko ọnọ rẹ ẹmro ọrhẹ uruemru ọnẹyen o tuon oma. Ọrẹn, wu rheri taghene i Kristi o hwu  rẹn ohworho ọrana, omarana, no fori ne wu vwo ẹguọlọ kpahiẹn. (John 13:34, 35; Rom. 5:6-8) Omarana, ukperẹ wu na ta taghene ohworho ọrana ọ sabu rhiẹ ugbehian ọnọ, gba nọ oma: ‘Omizu ọnana o ru emru rọ sọre uvuẹn ukẹro i Jehova? Arodo ye ọye o ru ekwakwa re tun mẹ oma na? Gbinẹ uruemru ame yọ vẹnẹren?’ Habaye, o fori na nọ oma ọwan onọ ọghoghanren ọnana: ‘Ọgo usuẹn omamọ uruemru omizu na yi mia mẹrẹn erere nẹ?’

Onọ rọ kẹta na, ọ ghanranren omamọ. Orhianẹ ohworho na ọgba ẹmro, ọrẹn wẹwẹ ohworho rọ vwọ ghwai tẹmro buẹn, roro kpahen oborẹ o ghwoghwo rẹn ihworho phẹrẹ te uvuẹn aghwoghwo na. Wu na sabu ta riẹn taghene wu guọlọ lelie wian uvuẹn owian aghwoghwo na, neneyo wu sabu yono mie yi. Orhianẹ omizu na o dje uruemru ghwologhwolo phia rẹn ihworho, ọrẹn, wẹwẹ ọtokpẹn, wu na sabu djokarhọ aghọghọ rẹ omizu na ọ mẹrẹn ọke rọ ha userhumu rẹn imizu ri ho ne, ere kpomẹ, ọrhẹ ivwiegbere? Nọyẹ, dedevwo uruemru ọnọ ọ vẹnẹ ọrẹ awọrọ, wẹwẹ rhẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko na ina ji sabu vwo omamọ onyerẹnkugbe nyoma are ina tẹnrovi omamọ uruemru owuowọnwan. Ọkezẹko, ọrana ọ sabu lẹrhẹ are rhiẹ igbehian ri kpẹnkpẹnre-en, ọrẹn, ọnọ lẹrhẹ are vwo omamọ onyerẹnkugbe jeghwai toroba ufuoma rọ ha uvuẹn ukoko na.

Ọkezẹko, Euodia ọrhẹ Syntyche i vwo uruemru ri vẹnẹren. Ọrẹn, ọnyikọ Paul ọ ha urhebro rẹn aye nẹ aye i vwo ẹhẹn owu uvuẹn ukoko na. (Phil. 4:2) Omarana, o fori ne wu ji damoma ne wu sabu sẹrorẹ ufuoma rọ ha uvuẹn ukoko na.

Jerẹ oborẹ odin ọnọ sabu kpe idodo irhorhomu uvuẹn ogba, omaran ẹghwọ ọnọ ji sabu fi ohra rhẹ ukoko na arha kwaphiẹ ẹmro na rhọ-ọ. Evwebiomu ọrhọ gbanhon uvuẹn ọmudu ohworho, ọnọ sabu hobọte  onyerẹnkugbe rọ ha uvuẹn ukoko na. Erhe vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova ọrhẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko na, ọwan ina damoma na kpare iroro vrẹn orusọ ekokamo ri na sabu ti ufuoma nẹ ukoko na.

Arha kwaphiẹ ẹghwọ rhọ ọrẹ ufuoma, emru orhorhomu ono nẹ erhumie rhe. Roro kpahen oborẹ omizu owu o rhiẹromẹrẹn: “Mie roro taghene omizu ọmase owu ọ ha ukẹro ọmọvwerhe ni mẹ. Ọrana no kpokpi mẹ ẹhẹn. Ọke mie roro kpahiẹn gbangbanhon, ni me vwo utuoma kpahiẹn. Ni mie roro taghene, ‘Omizu ọmase na ọ vwọ họghọ ro fori mẹ-ẹ, omarana, mi ji họghọ riẹ-ẹn.’”

Ọke oru, omizu na no roro kpahen oborẹ ọye o ruru na. Omizu na nọ tare: “Mi mẹrẹnvwrurhe taghene mẹmẹ i ji ru sọ, ẹhẹn mẹ no seriotọre. Ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene o fori mi ru ewene kpahen oborẹ mie roro na. Ọke mia nẹrhomo vwe i Jehova kpahen ọnana ne, ni mi ru ibiẹ ẹghẹlẹ rẹn omizu ọmase na, ni mi ji ya ileta vwe omizu na fọkiẹ orharhere uruemru mi djephia na. Ni mi gbalẹ omizu na, ame ni tare taghene ame ina kpare iroro vrẹn oborẹ ọ phiare na. Ame e ji vwo ẹbẹnbẹn erọrọ avwọke ọrana-a.”

Ihworho a guọlọ ufuoma. Ọrẹn, fọkiẹ ẹrhẹ yanghene fọkiẹ omẹkpare, ihworho buebun na kpare iroro vrẹn ufuoma. Ọnana ọ phia rẹn buebun ihworho ri vwa ga i Jehova, ọrẹn, o fori nẹ okugbe ọrhẹ ufuoma o rhirhiẹ uvwre Iseri Jehova. Ọnyikọ Paul nọ yare: “Mia rẹ are nẹ are i nya izede ro mwuovwan sekpahen use re seri are na, rhẹ omeriotọre, ọrhẹ uruemru dẹndẹn, ọrhẹ erhionrin, are i jeghwai rha harhomu owuowọnwan ọrẹ ẹguọlọ, are i rha damoma sẹrorẹ okugbe owu ọrẹ ẹhẹn na, uvuẹn erhirhiẹ ufuoma ro ku are kugbe na.” (Eph. 4:1-3) Ufuoma ro ku ihworho kugbe na ọ ghanranren omamọ. Omarana, jenẹ a sẹrorẹ ufuoma nyoma ana damoma kwaphiẹ ẹghwọ ri homaphia uvwre ọwan rhọ.