Kʼelo li kʼusi yichʼoje

Batan ta saʼobil

Li voʼote, ¿mi chakʼupin li saʼkʼope o mi jaʼ chakʼupin li jun oʼontonale?

Li voʼote, ¿mi chakʼupin li saʼkʼope o mi jaʼ chakʼupin li jun oʼontonale?

LI Jeovae lek chil mi jaʼ ta jsaʼtik li jun oʼontonale. Mi mu snaʼ saʼel kʼop li jun yajtsʼaklom Kristoe, sta epal bendisionetik. Kʼalal muʼyuk chutilan sbaik li yajtsʼaklomtak Kristoe, jaʼ chtijbat-o yoʼontonik epal krixchanoetik sventa x-ochik-o ta yajtsʼaklomtak Kristo.

Li ta Madagascare oy jun j-akʼchamel lek ojtikinbil ti lek tajek laj yil ti jun noʼox yoʼontonik li stestigotak Jeovae. Xi laj yale: «Mi oy junuk kʼakʼal ta jsaʼ jrelijione, chi-och ta stestigo Jeova». Kʼalal echʼ xa ox kʼuk sjalile, laj yikta li akʼ chamele. Jech xtok, epal uetik laj yichʼ yuʼun sventa xchapan snupunel jech kʼuchaʼal chal li Vivliae, vaʼun kʼot ta stestigo Jeova, li Dios ti chakʼ jun oʼontonale.

Jech kʼuchaʼal li j-akʼchamel laj xa kalbetik skʼoplale, ta smilal noʼox krixchanoetik oy ta yoʼontonik staik li jun oʼontonale. Li krixchanoetik taje te la staik jun oʼontonal li ta stsobobbail yajtsʼaklomtak Kristoe. Akʼo mi jech, li Vivliae chal ti xuʼ xlik kʼop ta tsobobbail kʼalal oy itʼix oʼontonal xchiʼuk kʼalal oy utbaile (Sant. 3:14-16). Li Vivlia xtoke, chalbutik kʼusi xuʼ skoltautik sventa mu xlik jkʼoptik xchiʼuk kʼuxi xuʼ junuk noʼox koʼontontik. Jkʼeltik kʼuxi laj yakʼ ta xkuxlejalik junantik krixchanoetik li beiltaseletik ta Vivliae.

KʼUXI STAKʼ JCHAPANTIK LI JKʼOPTIKE

«Muʼyuk toʼox lek xkil jba xchiʼuk jun ermano ti koʼol chi-abtejkutike. Jun velta kʼalal yakal ta xkut jbakutike, kʼot chaʼvoʼ krixchanoetik, vaʼun laj yilik ti chkut jbakutike» (CHRIS).

«Oy jun ermana ti nopem xkaʼi jmoj chilokʼkutik ta cholmantale, pe jun kʼakʼale mu xa skʼan xlokʼ xchiʼinun, jech xtok, mu xa skʼan tskʼoponun. Pe mu jnaʼ kʼu yuʼun ti jech la spase» (JANET).

«Koxvoʼalkutik yakal chiloʼilajkutik ta telefono. Li june laj yal ti mu xa skʼan xloʼilaje, jaʼ yuʼun la jnop ti la stupʼ li stelefonoe. Vaʼun lik jchopol kʼopta. Pe muʼyuk stupʼoj li stelefonoe, jaʼ yuʼun laj yaʼi skotol li kʼusi laj kale» (MICHAEL).

«Oy skʼopik chaʼvoʼ prekursoraetik ti jmoj stsobobbailike. Li jun prekursorae lik yutilan li jun prekursorae. Ta skoj taje, lik chibajikuk-o li yantike» (GARY).

Muʼyuk tsots yilel li kʼopetik taje. Pe xuʼ van xil-o svokolik li buchʼutik oy skʼopike xchiʼuk xuʼ xlik-o kʼop li ta tsobobbaile. Koliyal li Jeovae, li ermanoetike la xchʼunik li tojobtasel ta Vivliae, jaʼ yuʼun jun xa yoʼontonik. ¿Kʼusitik tojobtasel ta Vivlia koltaatik?

«Mu me xlic batel acʼopic ta be» (Gén. 45:24). Jaʼ jech laj yalbe sbankiltak li Jose kʼalal mu toʼox tsutik batel ti bu oy li stotike. ¡Toj lek li kʼusi laj yalbe li sbankiltake! Mi oy junuk krixchano ti mu snaʼ spajesel sba xchiʼuk ti anil ch-iline, xuʼ van chkap yuʼun li yantike. Li Chrise laj yakʼ venta ti solel jpʼel noʼox xale xchiʼuk ti vokol chaʼi xchʼunbel smantal li yantike. Ta skoj ti oy ta yoʼonton tsjel li stalelale, la skʼanbe perton li ermanoe xchiʼuk laj yakʼbe tajek yipal sventa mu to j-aniluk x-ilin. Kʼalal laj yakʼ venta li ermano ti oy ta yoʼonton ta melel tsjel stalelal li Chrise, jech la spas ek. Li avi une jmoj xmuyubaj chtunik ta stojolal Jeova.

«Me muʼyuc bu ta jacʼtique xu’ muʼyuc stu chcʼot li cʼusi ta jnoptique» (Prov. 15:22). Li Janete la snop ti skʼan xchʼun li mantal chal Proverbiose, jaʼ yuʼun la xchiʼin ta loʼil li ermanae. Kʼalal yakal xa chloʼilajike, li Janete la sjakʼbe li ermana ti kʼu yuʼun muʼyuk xa bu chkʼoponate. Vokol laj yaʼiik kʼalal jaʼ toʼox lik loʼilajikuke, pe kʼunkʼun lekub batel kʼalal ta slekil yoʼontonik la xchap li skʼopike. Li ermanae laj yakʼ venta ti oy kʼusi mu jechuk laj yaʼibe smelolal ti muʼyuk te tsakal skʼoplal li Janete, jaʼ yuʼun la skʼanbe perton. Jmoj xa chtunik ta stojolal Jeova yan velta.

«Mi yakal chavichʼ batel matanal ti chavakʼ ta skajleb matanale, pe ti te chvul ta ajol ti ilinem ta atojolal li avermanoe, iktao komel ta yeloval skajleb li matanal avichʼoj batele. Baʼyel bat lajesbo yoʼonton li avermanoe» (Mat. 5:23, 24). Taje xuʼ van te ta joltik ti jaʼ li Mantaletik ta Vits laj yal Jesuse. Li Michaele toj chopol laj yaʼi sba ta skoj li kʼusitik laj yal ta stojolal li ermanoe. Pe oy ta yoʼonton ta melel ti xchapan skʼop xchiʼuk li yermanoe. Jaʼ yuʼun bikʼit laj yakʼ sba, bat xchiʼin ta loʼil li ermanoe, laj yalbe ti chopol laj yaʼi sba ta skoj li kʼusitik laj yale. ¿Kʼusi kʼot ta pasel ti jech la spase? Xi chal li Michaele: «Ta sjunul yoʼonton laj yakʼun ta perton li kermanoe». Yamigo xa sbaik yan velta.

«Jechuk-o me tsʼikbo abaik ta jujuntal xchiʼuk mu me xajalanbe abaik ta jujuntal ti chapasbe abaik pertone, akʼo mi oy buchʼu tsaʼ smul ta atojolalik» (Kol. 3:12-14). ¿Mi xvul to ta ajol li chaʼvoʼ prekursoraetik ti oy skʼopike? Albatik yuʼun jun mol ta tsobobbail ti chopol chaʼi sba yuʼun yantik ta skoj li skʼopike. Jakʼbatik mi toj vokol chaʼiik ti stsʼikbe sbaik ta jujuntale, yuʼun mi jech la spasike, jun noʼox yoʼonton li tsobobbaile. Li ermanaetike laj yakʼ ta xkuxlejalik li tojobtasel akʼbatik yuʼun li mol ta tsobobbaile. Yamiga xa sbaik xchiʼuk jmoj xa chcholik mantal xtok.

Li mantal chal Kolosenses 3:12 kʼalal ta 14, xuʼ skoltautik kʼalal oy buchʼu kʼusi chopol tspasbutike. Ep buchʼutik yakʼojik venta ti xuʼ xij-akʼvan ta perton xchiʼuk xchʼay noʼox ta joltik kʼusitik lijpasbat kʼalal bikʼit chkakʼ jbatike. Pe mi vokol tajek chkaʼitike, xuʼ jpastik li kʼusi chal Mateo 18:15. Li kʼusi laj yal Jesuse jaʼ sventa kʼalal oy buchʼu tsots tsaʼ smul ta stojolal junuk ermanoe, pe li beiltasel taje, xuʼ onoʼox skoltautik mi lik jkʼoptik xchiʼuk junuk ermanoe. Li kʼusi skʼan jpastike, jaʼ ti bikʼit xkakʼ jbatike, ti lekuk koʼontontike xchiʼuk ti jchapan jkʼoptik xchiʼuk li kermanotaktike.

Li ta Vivliae oy to yantik beiltaseletik ti xuʼ xkakʼ ta jkuxlejaltike. Pe skʼan me jechuk jtalelaltik kʼuchaʼal tskʼan li chʼul espiritue: «kʼanelal, kuxetel oʼontonal, jun oʼontonal, stsʼikel, yutsil oʼontonal, slekil oʼontonal, xchʼunel oʼontonal, manxoal xchiʼuk pajesejbail» (Gal. 5:22, 23). Jech kʼuchaʼal, lek kʼun xchiʼuk lek ch-abtej yuʼun jpʼej motor li aseitee, li talelaletik laj xa kalbetik skʼoplale, chtun sventa mas lekuk xkil jbatik xchiʼuk li yantike.

KʼUPIL SBA YUʼUN TSOBOBBAIL KʼALAL JELAJTIK JTALELALTIKE

Lek tajek ti kʼu yelan chkil jbatike, yuʼun jelajtik jtalelaltik, jelajtik kʼu yelan ta jnoptik xchiʼuk ti kʼu yelan chijkʼopoje. Pe jech xtok, xuʼ jaʼ xlik-o jkʼoptik. Xi laj yal jun ermano ti jal xa chtun ta tsobobbaile: «Jun ermano ti solel xkʼexave xuʼ chil svokol kʼalal te xchiʼuk li buchʼu mu snaʼ xkʼexave. Akʼo mi jutuk yilel ti kʼusi jelajtik-oe, pe xuʼ xlik-o skʼopik». Jaʼ yuʼun, ¿mi xuʼ lek xil sbaik chaʼvoʼ krixchanoetik ti solel jelel stalelalike? Jnopbetik skʼoplal chaʼvoʼ jtakboletike: Pedro xchiʼuk Juan. Ta skoj li kʼusi jchanojtik li ta Vivliae, chtal ta joltik ti jaʼ jun vinik ti tsotsik xchiʼuk ti ta ora noʼox snaʼ xkʼopoj li Pedroe. Pe kʼalal ta jnopbetik skʼoplal li jtakbol Juane, chtal ta joltik jun vinik ti toj lek yoʼontone xchiʼuk ti oy noʼox smelolal li kʼusi tspase. Akʼo mi jelel stalelal xchaʼvoʼalik, pe toj lek jmoj abtejik (Ech. 8:14; Gal. 2:9). Li kʼusi chakʼ jchantik li jtakbol Pedro xchiʼuk li jtakbol Juane jaʼ ti xuʼ jmoj xij-abtejutik akʼo mi solel jelel li jtalelaltike.

Li ta jtsobajeltike xuʼ van oy junuk ermano ti chopol chkaʼi jbatik yuʼun ta skoj li kʼusitik chale xchiʼuk ta skoj li kʼusitik tspase. Akʼo mi jech, teuk me ta joltik ti laj yakʼ xkuxlejal li Kristo ta stojolale, jaʼ yuʼun skʼan jkʼantik (Juan 13:34, 35; Rom. 5:6-8). Jech oxal, mu me xkikta jbatik ta skʼoponel xchiʼuk mu me jnoptik ti mu xuʼ xkʼot ta kamigotike. Jaʼ lek xi jakʼbe jbatike: «¿Mi oy kʼusi yakal chopol tspas li ermano ti jamal chal Vivliae ti toj chopole? ¿Mi oy ta yoʼonton chopol kʼusi tspasbun? ¿O mi jaʼ noʼox van ti jelel jtalelalkutike?». Li kʼusi mas leke, jaʼ ti xiuk jnoptike: «¿Kʼusi xuʼ jchan ta stojolal li kermanoe?».

Li slajeb sjakʼobile toj tsots skʼoplal. Yuʼun mi vokol chkaʼi chijkʼopoj li voʼotike, pe ti oy junuk ermano ti lek snaʼ xkʼopoje, xuʼ van kʼun chaʼi xchiʼinel ta loʼil krixchanoetik ta cholmantal li stuke. Jaʼ yuʼun, xuʼ xkalbetik ti ta jkʼan ta jchiʼintik ta cholmantale, vaʼun oyuk ta koʼontontik kʼusi xuʼ jchantik ta stojolal. Mi mas lek yoʼonton li ermano jech kʼuchaʼal voʼotike, ¿mi oy van kʼusi xuʼ jchantik ta stojolal? Yuʼun xuʼ me mas xijmuyubaj kʼalal ta jkoltatik li mol meʼeletike, li buchʼutik ipike o li buchʼutik abol sbaike. Jech oxal chaʼa, li kʼusi mas tsots skʼoplale jaʼ liʼe: akʼo mi jelel jtalelaltik jech kʼuchaʼal li kermanotaktike, xuʼ jmoj xij-abtej jchiʼuktik mi jaʼ oy ta koʼontontik li kʼusitik lekik tspasike. Akʼo mi mu xkʼot ta kamigotik ti mas jkʼanojtike, xuʼ skoltautik sventa mas lek jkil jba jchiʼuktik, ti junuk noʼox koʼontontike xchiʼuk ti junuk noʼox yoʼonton li buchʼutik oy ta tsobobbaile.

Li ta baʼyel sigloe kuxi chaʼvoʼ antsetik ti jaʼ sbiik Evodia xchiʼuk Sintike. Xuʼ van ti jelel tajek stalelalike. Akʼo mi jech, li jtakbol Pabloe laj yalbe «ti akʼo jmojuk snopbenik ta stojolal li Kajvaltike» (Filip. 4:2). ¿Mi jech van ta jpastik ek sventa oyuk-o jun oʼontonal li ta tsobobbaile?

JKʼEL ME JBATIK TI MU OYUK-O JKʼOPTIKE

Mi oy buchʼu chopol chkiltike, xuʼ jkoʼoltastik kʼuchaʼal chopol tsʼiʼleletik kapal ta nichimaltik. Li chopol tsʼiʼlele jech-o chchʼi batel mi muʼyuk bu la jbultike. Jech ek, mi oy buchʼu lik snakʼ ta yoʼonton li kʼusi chopole, xuʼ me xil svokol sjunul li tsobobbaile. Pe mi jkʼanojtik ta melel li Jeova xchiʼuk li kermanotaktike, chkakʼbetik me yipal ti junuk yoʼonton oyik li ermanoetik ta tsobobbaile, akʼo mi jelel li jtalelaltike.

Mi bikʼit chkakʼ jbatik xchiʼuk mi oy ta koʼontontik saʼel li jun oʼontonale, jun me koʼontontik un bi

Mi ta jchapan jkʼoptik yoʼ jun-o koʼontontike, lek me tajek li kʼusi chkʼot ta pasele. Jkʼeltik kʼusi kʼot ta pasel ta stojolal jun ermana. Xi laj yale: «La jnop ti xkoʼolaj kʼuchaʼal jun kʼox tseb chilun li jun ermanae, ta skoj taje, solel chkap-o jol. Jujun kʼakʼal mas chi-ilin ta stojolal, jaʼ yuʼun, muʼyuk xa lek ta jkʼopon. Xi la jnope: ‹Muʼyuk chiyichʼun ta mukʼ li ermanae, jaʼ yuʼun, muʼyuk chkichʼ ta mukʼ ek›».

Li ermanae lik snopilan li kʼusitik yakal tspase. Xi laj yale: «Lik kakʼ venta ti oy kʼusi chopol yakal ta jpase, jech oxal, toj chopol laj kaʼi jba. Laj kakʼ venta ti skʼan jel li kʼusitik ta jnope. La jkʼanbe Jeova ti akʼo skoltaune. Ta tsʼakale, la jmanbe yuni moton li ermanae, jech xtok, la jtsʼibabe jlik uni karta sventa jkʼanbe perton ta skoj li kʼusi la jpase. La jmey jbakutik xchiʼuk laj kalbe jbakutik ti ta jchʼay ta jolkutik li kʼusi kʼot ta pasele. Li avi une, muʼyuk xa bu chkut-o jbakutik».

Li krixchanoetike oy ta yoʼontonik stael li jun oʼontonale. Pe xuʼ van ta skoj stoybailik o ta skoj ti chiʼike, jech noʼox xkapet sjolik li epal krixchanoetike. Li buchʼutik maʼuk yajtuneltak Jeovae jechtik-o stalelalik. Pe li buchʼutik jaʼ yajtuneltak Jeovae, skʼan ti junuk yoʼontonike xchiʼuk ti jmojuk oyike. Xi albat yuʼun Jeova ti akʼo stsʼiba li jtakbol Pabloe: «Ta jkʼanboxuk vokol ti oyuk lek amelolalike, yuʼun jaʼ laj avichʼik-o takel ta ikʼel, bikʼituk me tajek xavakʼ abaik xchiʼuk manxoukoxuk me, tsʼikuk me avuʼunik, tsʼikbo me abaik ta jujuntal ta skoj ti akʼanoj abaike, junuk me avoʼontonik ta jujuntal, akʼbeik me yipal ta sjunul avoʼontonik sventa jmojuk oyoxuk ta skoj li chʼul espiritue» (Efes. 4:1-3). Tsots me tajek skʼoplal ti ‹jmojuk oyukutike›. Jaʼ yuʼun, junuk me koʼontontik xchiʼuk li kermanotaktike xchiʼuk oyuk me ta koʼonton jchapantik mi lik jkʼoptike.