1, 2. Mesoriẹ o vwo ivwiegbere uvuẹn akpọ na?

INYENANA, ekwakwa a gbanhan rhọ gbanhan rhọ. Iphuphẹn buebun e vwo iruo-o. Ezẹko ne fi arhọ aye rhẹ erhirhiẹ imwofẹn nyoma aye e riẹ ẹkwotọre ri vwo igho. Erhirhiẹ ogbere o kerabọ lele akpọ na ephian, tobọ te uvuẹn ẹkwotọre ri vwo igho. Ivwiegbere ne buẹnrhọ, ọrẹn edafe ne fe rhọ. Iyẹnrẹn owu ọ tare taghene arha ghale ihworho ri ha uvuẹn akpọ na rhẹ akwa 100, akwa owu ihworho ri mai fe, i bun ghwẹ efe akwa 99 re hẹrhẹre uvuẹn akpọ na. Inyenana, ihworho buebun ivwiegbere, ọrẹn, ezẹko i vwo igho rẹ aye ina hẹrote emọ aye, tobọ te emọ aye buebun re vwe ji vwiẹ. Jesu ọ tẹmro kpahen erhirhiẹ ọnana, ọke rọ ta: “Ivwiegbere i ha uvwre are ọke ephian.” (Mark 14:7) Mesoriẹ ihworho ezẹko e fe, ọrẹn, ezẹko ivwiegbere?

² Jesu o rheri taghene Uvie Osolobrugwẹ ọvo yọ nọ sabu ti erhirhiẹ ọgbogbanhon ọnana nie. Revelation 18:3, o djerie phia taghene egba ileyi akpọ na ọrhẹ usun oseghe kugbe ẹga efian ephian, i ha usuẹn akpọ Echu na. Dedevwo ihworho Osolobrugwẹ i tiomanẹ usun oseghe ọrhẹ ẹga efian akpọ na ne, ọrẹn, ezẹko usuẹn aye a ji sabu tiomanẹ eyẹsuọ ọrẹ akpọ na hi-in.

3. Enọ ego ye ne yono kpahen?

 ³ O fori nẹ Ilele Kristi i nọ oma aye enọ enana kpahen eyẹsuọ akpọ ọnana: ‘Marhẹ mi ne ru sabu ha efe mi vwori a hobọtua ogame i Jehova? Marhẹ mi ne ru kẹnoma rẹn uruemru re fioma rhọ eyẹsuọ akpọ na phan? Idje ego yi djerie phia taghene ihworho Osolobrugwẹ i hẹrosuiẹ uvuẹn akpọ ọgbogbanhon ọnana?’

4, 5. (a) Uvuẹn udje i Jesu na, erhirhiẹ ọgo yẹ ọvrẹn na ọ dẹrughwaroghwu? (b) Urhebro ọgo yi Jesu ọ yẹ idibo yi?

⁴ Se Luke 16:1-9. Udje i Jesu kpahen ọvrẹn ro ru sọ na, ọ ghanranren omamọ. Ọke ra nẹ iyẹnrẹn rẹn ọdafe ro vwo oghwa na taghene ọvrẹn yen ọ ghwọghọ enyẹren yen fughwẹ, ọvrẹn na no dje uruemru ẹghwanren phia izede o mwu igbehian rhẹ ihworho neneyo erhe le yi nẹ iruo, ọ jọ rhọ rioja. * Ọrẹn, Jesu ọ vwọ haye ta taghene idibo yi i ru irueruo ri vwe serhọ neneyo aye i sabu nyerẹn uvuẹn akpọ ọgbogbanhon ọnana-a. Ọye ọ ha irueruo ọrana dje uruemru ihworho akpọ na, ọrẹn, Jesu ọ ha udje na yono ọwan uyono ọghoghanren.

⁵ Jesu o rheri taghene idibo yi buebun ina dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ọgbogbanhon rẹ ọvrẹn na ọ dẹrughwaroghwu na, aye ina jeghwai nyerẹn akpenyerẹn ọgbogbanhon uvuẹn akpọ ọkon ọnana. Omarana, nọ ta rẹn aye: “Are i mwu igbehian rẹn oma are nyoma efe akpọ ọnana, neneyo aruo efe erana i rhe se fughwẹ, [Jehova ọrhẹ i Jesu] i sabu ha are ruẹ ekete re nyerẹn bẹmẹdẹ na.” Me ya na sabu yono nẹ urhebro i Jesu na?

6. Marhẹ e ru rhe taghene uruemru ra hatua efe o rhiẹ ọhọre Osolobrugwẹ-ẹ?

⁶ Dedevwo i Jesu ọ ghwai dje yi fiotọre oborẹ ọsoriẹ o se efe taghene aye ekwakwa akpọ na-a, ọrẹn, Baibol na o djerie fiotọre taghene uruemru ra hatua efe, o rhiẹ ọhọre Osolobrugwẹ-ẹ. Jehova ọ ma i kemru kemru Adam ọrhẹ Eve i guọlọre rhẹ uvuẹn ogba Eden. (Gen. 2:15, 16) Ọke e rhie ẹhẹn ọfuanfon ghwu Ilele Kristi erukaro na, “ọ tobọ vwo owuorọwan rọ nọ ta taghene oborẹ ọye o vwori na ọnẹye-en, ọrẹn, aye ephian i vwo kemru kemru kugbe.” (Acts 4:32) Ọmẹraro Isaiah ọ ta kpahen ọke ituakpọ ephian ina riẹ omamerhomẹ ekwakwa akpọ na. (Isa. 25:6-9; 65:21, 22) Ọrẹn, idibo i Jesu na kpare idjaghwẹ ro serhọ nyoma ana ha efe akpọ ruiruo izede ẹghwanren jeghwai ru oborẹ ọ merhen Osolobrugwẹ oma.

7. Urhebro ọgo yọ ha uvuẹn Luke 16:10-13?

⁷ Se Luke 16:10-13. Ọvrẹn i Jesu o dje udje kpahen na, o mwu igbehian fọkiẹ erere omobọ ye. Ọrẹn, Jesu o jiririe rẹn idibo yi nẹ aye i mwu igbehian rhẹ ọye ọrhẹ i Jehova. Oghwẹmro ri ha kpahiẹn uvuẹn udje na, o djephia taghene oborẹ a ha efe ọwan ruiruo lele, o djephia sẹ a sẹrorẹ atamwu re vwo kpahen Osolobrugwẹ. Jesu nọ haye ta taghene ana sabu sẹrorẹ atamwu kpahen Osolobrugwẹ orhianẹ ọwan i ha oborẹ e vwori ruiruo izede ro serhọ. Izede ọgo?

8, 9. Dje udje kpahen oborẹ imizu ezẹko i ru djephia taghene aye a ha oborẹ aye i vwori ruiruo izede ro serhọ?

⁸ Izede owu ra na sẹrorẹ atamwu nyoma ekwakwa ugboma re vwori, ye ne toro itetoro na hobọtua owian aghwoghwo ri Jesu ọ tare taghene ene ru. (Matthew 24:14) Ibiẹ ọgbọtọ owu obẹ India o vwo ekiri igho ro fiẹ igho rhọ, ukperẹ ọnọ ha  igho yi dẹ itọyi, no koko igho na. Ọke ekiri igho na ọ vuọn ne, ibiẹ ọgbọtọ na no toro igho na rhẹ ekpeti igho uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie, na haye hobọtua owian aghwoghwo na. Omizu ọhworhare owu obẹ India o vwo ikebi rọ wọ ikokodia rhọ, ọye nọ ha ikokodia vwe imizu ra wian uvuẹn ekete ra rhian erhianrhian uvuẹn Malayalam. Omizu na o roririe taghene, ra mẹriẹn taghene imizu na a ha igho dẹ ikokodia, ọnọ sabu ha ikokodia vwe aye ukperẹ ono rhiẹ igho. Omizu na ọ ha ẹghwanren ruiruo. Omaran imizu ezẹko re ha obẹ Greece e ji toro ofugbo olive, ọrhẹ aruo emaren erọrọ vwe oghọn ukoko rọ ha avwaye.

⁹ Omizu owu ro rhiẹ onyẹ Sri Lanka, ro rhirhiẹ ẹkwotọre ọrọrọ, ọ ha oghwa ye rhotọre neneyo imizu na i ha ru uyono ọrhẹ omẹvwa, ọrhẹ ekete ekobaro ine rhirhiẹ. Ọnana emru userhumu rẹn imizu ri ha avwaye ọrhẹ ighwoghwẹmro ri vwe vwo igho. Uvuẹn ẹkwotọre ra kparehaso owian aghwoghwo na, imizu i ha eghwa aye rhotọre na ha aye ru Aghwẹlẹ Uvie, ọrana nọ lẹrhẹ ekobaro ọrhẹ imizu ri vwe vwo igho bun, vwo ekete ọphẹ rẹ aye ina ha ru uyono.

10. Ebrurhọ ego ye havwiẹ wu rhe vwo uruemru re tiobọnẹ?

¹⁰ Idje ra hunute na, i dje oborẹ ihworho Osolobrugwẹ a fuevwan kpahen emru ọkokamu, nọyẹ, ọrẹ aye a ha efe akpọ na ro vwo fiemru arha haye vwanvwọn efe ọrẹ urhomẹmro na, ruiruo izede ro serhọ. (Luke 16:10) Marhẹ oma o ru idibo Osolobrugwẹ enana kpahen oborẹ aye i ruru na? Aye i vwẹruọ ye taghene uruemru re tiobọnẹ ghwologhwolo, ọnọ lẹrhẹ aye vwo efe ọrẹ urhomẹmro na. (Luke 16:11) Omizu ọmase owu o toro igho ọke ephian, na haye hobọtua owian Uvie na, omizu na nọ ta kpahen ebrurhọ rọ mẹrẹnren: “Nime mi vwo uruemru mie tiobọnẹ ghwologhwolo, ni mi rhiẹromẹrẹn oborẹ mi vwa ji mẹrẹn dẹ uvwre ẹgbukpe buebun ri vrẹnren na. Mi mẹrẹnvwrurhe taghene nime mi vwo uruemru re tiobọnẹ ghwologhwolo, nọ lẹrhe mẹ ti kẹrẹ awọrọ. Mi me vwo uruemru ra harhomẹ nẹ ẹhẹn sa, uruemru re vwo edirin kpahen awọrọ, ọrhẹ uruemru mie rhiabọ dede ọkpọvi ọrhẹ ọghwọghwu.” Ihworho buebun i mẹrẹnvwrurhe taghene uruemru re tiobọnẹ o vwo erere.—Ps. 112:5; Prov. 22:9.

11. (a) Marhẹ uruemru re tiobọnẹ ghwologhwolo o ru dje ẹghwanren phia? (b) Me yọ phia uvwre ihworho i Jehova sekpahen igho re torori? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

¹¹ Izede ọrọrọ re ne dje ẹghwanren phia, ya na ha efe ọwan a hobọtua iruo aghwoghwo Uvie na. Ọ lẹrhẹ ọwan ha oborẹ e vwori ha userhumu rẹn awọrọ. Ihworho ri vwa sabu rhiẹ ekobaro ọke ephian yanghene riẹ ẹkwotọre ọrọrọ ya ga fọkiẹ erhirhiẹ aye, a mẹrẹn omamerhomẹ nime aye i rheri taghene itetoro aye a hobọtua awọrọ uvuẹn owian aghwoghwo Uvie na. (Prov. 19:17) Itetoro ọwan ọ lẹrhẹ ẹbe ukoko na ọrhẹ iyẹnrẹn esiri na te obọ imizu ri vwo oruru kpahen ogame i Jehova uvuẹn ẹkwotọre ri vwe vwo igho bun. Aruo ẹkwotọre erana yẹ  Congo, Madagascar, ọrhẹ Rwanda. Vẹrhẹ bi, Baibol na ọ ghanranren omamọ uvuẹn ẹkwotọre erana, ọkezẹko, imizu ri ha avwaye e gbobọhiẹn emaren neneyo aye i sabu dẹ i Baibol owu, ọkezẹko, aye ina wian ewian uvwre ọkprughwre yanghene ubiamo owu aye i ki sabu dẹ i Baibol na. Vwarana, nyoma itetoro imizu ri ha uvuẹn ẹkwotọre ri vwo igho omamọ, ukoko i Jehova nọ sabu rhian i Baibol na, jeghwai tiobọnie ọphẹ harẹn ihworho ri guọlọ rhe urhomẹmro na. (Se 2 Corinthians 8:13-15.) Omarana, ihworho re tiobọnẹ ghwologhwolo ọrhẹ ihworho ra yẹre na sabu rhiẹ igbehian i Jehova.

12. Marhẹ Abraham o ru djephia taghene ọye ọ hẹroso Osolobrugwẹ?

¹² Izede ọrọrọ re ne mwu ugbehian rhẹ i Jehova, ye ne ru akpenyerẹn ọwan lọhọ jeghwai ha oborẹ e vwori a guọlọ efe urhomẹmro. Abraham ọke ahwanren ro vwo esegburhomẹmro, o nẹ ẹkwotọre Ur ro vwo efe buebun ye rhirhiẹ oghwọgbọ, nọ jeghwai ru ugbehian yen rhẹ i Jehova gbanhon. (Heb. 11:8-10) Abraham ọ hẹroso Osolobrugwẹ ro tiobọnẹ efe urhomẹmro na, ọye ọ hatua ekwakwa ugboma-a. (Gen. 14:22, 23) Jesu ọ ha urhebro rẹn ọwan ne vwo aruo esegburhomẹmro ọrana ọke rọ ta rẹn idama owu ro rhiẹ ọdafe: “Wu rha guọlọ rhiẹ ohworho rọ gbare, ya rhẹ enyerẹn oghwa enọ, ne wu ha igho na rẹn ivwiegbere, ọke ọrana ne wu ne vwo efe rhẹ odjuwu; ne wu rhiẹ ọrọ nyaleli mẹ.” (Matt. 19:21) Esegburhomẹmro ọhworhare ọrana ọ họhọ ọrẹ Abraham o djephia-a, ọrẹn, awọrọ i hẹroso Osolobrugwẹ rhẹ ọsoso ọmudu aye.

13. (a) Urhebro ọgo yi Paul ọ yẹ i Timothy? (b) Marhẹ ene ru sabu ha urhebro i Paul ruiruo inyenana?

¹³ Timothy ohworho ro vwo esegburhomẹmro. Paul o se i Timothy “omamọ isodja rẹn Kristi Jesu,” nọ jeghwai ta riẹn: “O vwo isodja owuorowu ro vwobọrhọ eyẹsuọ ọrẹ akpọ na-a, neneyo ọ sabu vwo ekwerhọ ohworho ro firie rhẹ ẹrhẹ isodja na.” (2 Tim. 2:3, 4) Iseri Jehova ri ha uvuẹn akpọ na inyenana, a ha urhebro i Paul ọnana ruiruo, maido ekobaro ọke ephian ri vrẹn oduduru owu. Aye a tiẹn oriẹriẹme rẹ akpọ Echu ọ haphia, aye a karorhọ uruemru-urhi Baibol ọnana: “Ohworho ro momo igho, ọvrẹn rẹn ohworho ro momo igho na riẹn.” (Prov. 22:7) Echu ọ guọlọre na ghwọghọ ọke ọrhẹ omẹgbanhon ọwan rhẹ eyẹsuọ ọrẹ akpọ na. Orhienbro ezẹko ina sabu lẹrhẹ ọwan riosa uvwre ẹgbukpe buebun. Ihworho ezẹko e momo igho ha kwosa oghwa, dẹ imoto, kwosa isukuru, yanghene aye e momo igho e ru orọnmo ọduado, ọnana ọ sabu lẹrhẹ ohworho riosa. Erhe ru akpenyerẹn ọwan lọhọ, ọnọ lẹrhẹ ọwan sabu tẹnrovi ogame i Jehova ukperẹ ene rhiẹ evrẹn rẹn eyẹsuọ akpọ ọnana.—1 Tim. 6:10.

14. Omwemẹ ọgo ya guọlọre? Dje udje yi.

¹⁴ Re ne ru akpenyerẹn ọwan lọhọ, o sekpahen ọrẹ ana ha oborẹ ọ mai ghanren karo. Esa ọrhẹ ane owu, i vwo omamọ eyi rọ yẹ aye igho buebun. Ọrẹn, fọkiẹ ọdamẹ aye i vwori rẹ aye ine vwobọrhọ iruo Uvie na vuọnvuọn nọ lẹrherẹ aye rhẹ ekwakwa aye a sueyi na, owọ ẹnjini aye, ọrhẹ ekwakwa erọrọ rẹ aye i vwori. Aye ni homakpahontọre rẹ aye ine vwobọrhọ owian ebanbọn obẹ Warwick, New York. Ọnana ghini ebrurhọ oghẹnrensan nime, aye i vwo uphẹn aye ọrhẹ ọmọ aye ọgbọtọ kugbe esa ye, a ya ga obẹ esiri ukoko rọ ha Warwick te ikprughwre ezẹko, eri vwiẹ ọhworhare rọ rhẹ enyerẹn yen na i jeghwai lele aye wian owian ebanbọn na. Omizu ọmase owu ro rhiẹ ọkobaro ro rhirhiẹ Colorado, U.S.A, ọ mẹrẹn owian uphrophro ọke uvuẹn ibanki. Ihworho rọ wian riẹn,  ni vwo omamerhomẹ kpahiẹn omamọ te erhirhiẹ aye a yẹ ye owian rọ nọ wian ọke ephian, ra na jeghwai haba igho ra kwa riẹn bi. Ọrẹn, rọ mẹriẹn taghene iruo na ọnọ sabu lẹrhẹ owian aghwoghwo yi seriotọre, orho kwe ha owian ọkpokpọ ra yẹriẹ na-a. Enana idje ezẹko ri dje oborẹ idibo i Jehova e ruẹ fọkiẹ iruo Uvie na. Omwemẹ re vwori ra na ha iruo Uvie na karo, o djephia taghene ọwan i vwo ọdaremẹro kpahen onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova ghwẹ eyẹsuọ ọrẹ akpọ ọnana.

15. Efe ego ya mai yẹ ohworho omamerhomẹ?

¹⁵ Ohworho orho fe, o mevirhọ taghene Osolobrugwẹ ọ ha ebrurhọ riẹ-ẹn. Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn ihworho re “ru oborẹ orhomurun.” (Se 1 Timothy 6:17-19.) Jerẹ udje, ọke i Lucia * o rhe taghene a guọlọ ighwoghwẹmro buebun uvuẹn Albania, ọye no nẹ Italy riẹ avwaye uvuẹn ẹgbukpe 1993. Dedevwo, Lucia o vwo ohworho rọ nọ hobọtua ye-e, ọrẹn, ọ hẹroso i Jehova. Lucia no yono edjadjẹ Albania, nọ jeghwai yono ihworho ri te 60 te erhirhiẹ omebrurhame. Itiọrurhomẹmro, orhiẹ ẹkwotọre ọwan e ghwoghwo ephian ya na mẹrẹn aruo erere ọrana-a. Ọrẹn, kemru kemru re ruru na sabu ha userhumu rẹn ihworho mẹrẹn urhomẹmro na vwrurhe, ọnana oborẹ ọwan ọrhẹ aye ine vwo ọdaremẹro kpahen ye te i bẹmẹdẹ.—Matt. 6:20.

16. (a) Me yọ nọ phia rẹn akpọ Echu? (b) Re rhe oborẹ ọnọ phia obaro na, me yo fori ne ru kpahen igho re vwori?

¹⁶ Jesu ọ tare: “Aruo efe [Ugboma] erana i rhe se fughwẹ,” ọnana no mevirhọ taghene aye ine vi se fughwẹ. (Luke 16:9) Igho re fi rhẹ ibanki ri vruru ọrhẹ ekwakwa ra ghanran rhọ uvuẹn ẹdẹ ri koba na, e fiemru arha ha aye vwanvwọn oborẹ ọnọ phia obaro na-a. Usun oseghe, ẹga efian ọrhẹ eyẹsuọ akpọ na ephian ine se fughwẹ. Ọmẹraro Ezekiel ọrhẹ Zephaniah i ya riẹ rhotọre taghene oro ọrhẹ idọlọ efuanfon re kokori uvuẹn akpọ ọnana i rhe fiemru owuorowu ghwomara-an. (Ezek. 7:19; Zeph. 1:18) Arha ho ne, marhẹ oma ono ru ọwan arha mẹrẹnvwrurhe taghene efe akpọ ọnana yi lẹrherẹ ọwan je vwo efe erẹ urhomẹmro na? Ọwan ni na họhọ ohworho ro koko igho buebun, ọrẹn, nọ mẹrẹnvwrurhẹ taghene igho ro kokori na igho idjẹbu. (Prov. 18:11) Ọwan i rheri taghene efe erana ine se fughwẹ, omarana, no fori na nyoma efe erana vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova ọrhẹ i Jesu. Kemru kemru re ruru na hobọtua Uvie Osolobrugwẹ, ọ lẹrhẹ ọwan vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova.

17, 18. Aruo akpọ ọgo yẹ ihworho ri ha Osolobrugwẹ mwu ugbehian ine vwo?

¹⁷ Uvie Osolobrugwẹ ọrhọ rhe ne, osa oghwa ọrhẹ igho e momo ni ne nie, emaren ọnọ vuọn ekete ephian, arha tobọ kpomẹ-ẹ. Ihworho i Jehova ni na riẹ amerhen ekwakwa irhorhomu ri ha uvuẹn akpọ na. Nẹ ana ha oro, idọlọ efuanfon, ọrhẹ itama eghoghanren ephian e ru oghwa ọwan rhomu ọrẹ ọphẹ. Omamọ erhan, itita ọrhẹ iteru ina vuọn ekete ephian neneyo ihworho i sabu bọn eghwa irhorhomu. Ihworho ina hobọtua owuowọnwan fọkiẹ ẹguọlọ orhiẹ fọkiẹ igho-o. Akpọ rẹ ihworho ephian ine tiobọnẹ ghwologhwolo yẹ ọwan ine rhirhiẹ.

¹⁸ Ọnana ghwai usuẹn ekwakwa rẹ ihworho ri ha i Jesu ọrhẹ i Jehova mwu igbehian ina riẹ amerhiẹn. Oma ọnọ merhen ihworho ri na ha akpọ na riuku ọke aye ine rhon ẹmro enana: “Are i mọ, erẹ ọsẹ mẹ ọ ha ebrurhọ riẹn na, ha Uvie re mwuegbe rẹn are nẹ ọtonrhọ akpọ na riuku.”—Matt. 25:34.