Bai na kontenido

Bai na kontenido

Buska Berdadero Rikesa

Buska Berdadero Rikesa

“Sera amistat pa medio di rikesa inhustu.”LUK. 16:9.

KANTIKA: 122, 129

1, 2. Den e sistema akí, dikon semper lo tin hende pober?

AWENDIA, e sistema ekonómiko di e mundu akí ta kruel i inhustu. Hóbennan no por haña trabou. Hopi hende ta riska nan bida pa bai un pais mas próspero. Tin pobresa tur kaminda, asta na paisnan riku, i hende riku ta keda bira mas riku i hende pober mas pober. Segun algun kálkulo resien, 1 porshento di e poblashon di mundu tin mes tantu plaka ku tur sobrá otro hende na mundu huntu. Aunke ta difísil pa konfirmá tal kálkulo, niun hende no ta nenga ku míles di miónes di hende ta hopi pober, miéntras ku otro hende tin sufisiente plaka ku por dura pa hopi aña. Hesus a rekonosé e bèrdat tristu akí ora el a bisa: “Semper boso lo tin hende pober serka boso.” (Mar. 14:7) Dikon tin un desigualdat asina grandi?

2 Hesus a komprondé ku e sistema ekonómiko akí lo no kambia sino te ora e Reino di Dios bini. Revelashon 18:3 ta papia di “e komersiantenan” ku ta representá e sistema komersial haragan. Tantu e sistema akí komo esun polítiko i religioso ta forma parti di e mundu di Satanas. Aunke e sirbidónan di Dios ta keda separá for di polítika i religion falsu, hopi no por separá nan mes kompletamente for di e parti komersial di e mundu di Satanas.

3. Ki preguntanan nos lo analisá?

3 Komo kristian, ta bon pa nos eksaminá e manera ku nos ta mira e mundu komersial akí i puntra nos mes: ‘Kon mi por usa mi kosnan material pa demostrá ku mi ta fiel na Dios? Kiko mi por hasi pa mi ta ménos enbolbí den e mundu komersial? Ki eksperensianan ta mustra ku e pueblo di Dios ta konfia kompletamente den dje den e sistema difísil akí?’

E ILUSTRASHON DI UN MAYORDOMO INHUSTU

4, 5. (a) Den ki situashon e mayordomo den e ilustrashon di Hesus a hañ’é? (b) Ki konseho Hesus a duna su siguidónan?

4 Lesa Lukas 16:1-9. E ilustrashon di Hesus tokante un mayordomo inhustu mester pone nos para ketu un ratu. Despues ku e mayordomo a ser akusá di ta malgastá biennan di su doño, el a demostrá “sabiduria práktiko” i a “sera amistat” ku hende ku por a yud’é ora e pèrdè trabou. * Ta klaru ku Hesus no tabata animá su disipelnan pa trata na un manera inhustu pa por sobrebibí den e sistema akí. Hesus a bisa ku ta “hende di e mundu akí” ta hasi kosnan asina, pero el a usa e ilustrashon akí pa siña nos un lès importante.

5 Meskos ku e mayordomo a hañ’é den un situashon difísil, Hesus tabata sa ku hopi di su siguidónan mester traha pa gana nan pan di kada dia den e sistema komersial inhustu akí. P’esei el a animá nan, bisando: “Sera amistat pa medio di rikesa inhustu, di manera ku ora esakinan kaba, e amigunan akí [Yehova i Hesus] por risibí boso den e lugánan di biba ku ta eterno.” Kiko nos por siña for di e konseho di Hesus?

6. Kon nos por sa ku e sistema komersial djawe no ta parti di e propósito di Dios?

6 Aunke Hesus no a duna un splikashon dikon el a yama rikesa “inhustu,” Beibel ta mustra nos bon kla ku no tabata parti di e propósito di Dios pa hende dediká nan bida na komèrsio. Yehova a duna Adam ku Eva tur loke nan tabatin mester pa biba ora nan tabata den Edén. (Gén. 2:15, 16) Mas despues, ora spiritu santu a kuminsá obra riba e kristiannan ungí di e kongregashon di promé siglo, “ni ún di nan no tabata konsiderá e kosnan ku e tabatin komo su propiedat; al kontrario, nan tabata kompartí tur kos ku otro.” (Echo. 4:32) Profeta Isaías a bisa ku lo bini un tempu ku tur ser humano lo gosa di loke e tera ta produsí. (Isa. 25:6-9; 65:21, 22) Pero mientrastantu, e siguidónan di Hesus lo tin mester di “sabiduria práktiko” pa gana nan pan di kada dia i usa e “rikesa inhustu” di e mundu akí segun ku nan ta agradá Dios.

HASI BON USO DI RIKESA INHUSTU

7. Ki konseho nos ta haña na Lukas 16:10-13?

7 Lesa Lukas 16:10-13. E mayordomo den e ilustrashon di Hesus a sera amistat pa su propio benefisio. Pero, Hesus a animá su siguidónan pa sera amistat ku Yehova i Hesus pa motibunan ku no tabata egoista. E tabata ke pa nos usa nos “rikesa inhustu” den un manera ku ta demostrá si nos ta fiel na Dios òf nò. Kon asina?

8, 9. Duna ehèmpel di kon rumannan ta mustra ku nan ta fiel ora nan ta hasi uso di “rikesa inhustu.”

8 Un manera ku nos por demostrá fieldat ta ora nos ta usa nos kosnan material pa kontribuí finansieramente na e obra mundial di predikashon ku Hesus a profetisá ku lo tuma lugá den nos tempu. (Mat. 24:14) Un mucha muhé na India tabatin un kahita pa spar sèn i tabata keda sin kumpra kos di hunga pa asina tiki tiki e hinka sèn den dje. Ora e kahita a yena, el a duna e sèn komo donashon pa e trabou di prediká. Na India, un ruman hòmber ku tin un plantashon di koko a trese un kontribushon grandi di koko pa e ofisina di tradukshon ku ta tradusí publikashon na malayalam. El a rasoná ku ya ku e ofisina mester kumpra koko, si e duna nan koko, esei lo ta mihó ku duna sèn kèsh. Di e manera ei e ruman ta demostrá sabiduria práktiko. Asina tambe, rumannan na Gresia ta kontribuí regularmente ku zeta di oleifi, keshi i otro kuminda pa e famia di Bètel.

9 Un ruman hòmber di Sri Lanka, ku awor ta biba afó, a hasi su kas i tereno na Sri Lanka disponibel pa rumannan tene reunion, asamblea i komo un lugá di hospedahe pa rumannan den sirbishi di tempu kompleto. Esaki ta un sakrifisio grandi pa e ruman hòmber pero e ta un gran yudansa pa e publikadónan lokal ku no tin masha moda. Na un pais kaminda e trabou di prediká ta prohibí, rumannan ta hasi nan kas disponibel pa usa komo Salòn di Reino i ta laga hopi pionero i otro ruman ku no tin masha moda haña un lugá pa nan reunionnan sin demasiado gastu.

10. Kiko ta algun bendishon ku nos ta haña ora nos ta generoso?

10 E ehèmpelnan ku a ser menshoná anteriormente ta mustra kon e pueblo di Dios ta “fiel den e kos di mas chikitu,” es desir, den e manera ku nan ta usa nan kosnan material, ku ta inferior na rikesa spiritual. (Luk. 16:10) Kon e amigunan akí di Yehova ta sinti nan ora nan hasi tal sakrifisio? Nan ta komprondé ku ser generoso ta un manera pa haña “berdadero rikesa.” (Luk. 16:11) Un ruman muhé ku ta kontribuí regularmente na e trabou di prediká ta konta tokante un bendishon ku el a haña: “Komo ku mi ta generoso ku mi kosnan material, atraves di añanan mi a bin ripará algu na mi mes. Mas generoso mi ta ku mi kosnan material, mas mihó mi ta trata otro hende. Mi ta pordoná mas, mi tin mas pasenshi ku otro hende i mi por aseptá mas desepshon i konseho.” Hopi ruman a siña ku ser generoso ta benefisiá nan spiritualmente.—Sal. 112:5; Pro. 22:9.

11. (a) Ora nos ta generoso, kon esei ta mustra ku nos tin “sabiduria práktiko”? (b) Ki igualdat finansiero ta tumando lugá den e pueblo di Dios awe? (Wak e promé plachi.)

11 Un otro manera ku nos por demostrá “sabiduria práktiko” ta ora nos usa nos kosnan material pa yuda otro ruman den nan sirbishi na Yehova. Algun ruman ku tin rekurso material pero ku no por drenta sirbishi di tempu kompleto òf bai sirbi na un otro pais por tin e satisfakshon di sa ku nan donashon ta sostené e sirbishi di otro rumannan. (Pro. 19:17) Nos kontribushonnan boluntario ta ser usá pa distribuí literatura i ta apoyá e trabou di prediká na lugánan ku tin hopi pobresa pero kaminda tin hopi hende ku ta interesá den e bon notisia di Reino. Pa añanan largu, na paisnan manera Congo, Madagascar i Ruanda hopi biaha rumannan mester a skohe entre kumpra kuminda pa nan famia òf kumpra Beibel, ku tin bes ta kosta mes tantu ku e salario di un siman òf un luna. Awor, pa medio di e kontribushon di e rumannan i e manera ku e organisashon di Yehova a bin ta repartí e rekursonan “pa trese un balansa,” òf igualdat, finansiero, a bira posibel pa kada miembro di famia i tur esnan ku ke siña konosé Yehova haña Beibel den nan mes idioma. (Lesa 2 Korintionan 8:13-15.) Pues, tantu hende ku ta duna komo esnan ku ta risibí, por bira amigu di Yehova.

KON NOS POR SEPARÁ NOS MES DI “E AKTIVIDATNAN KOMERSIAL DI BIDA DIARIO”?

12. Kon Abraham a demostrá ku e tabata konfia den Dios?

12 Un otro manera ku nos por bira amigu di Yehova ta ora nos purba di ta ménos enbolbí ku e aktividatnan komersial di mundu i usa nos sirkunstansianan pa buska “berdadero” rikesa. Abraham, un hòmber di fe di antigwedat, a obedesé Dios ora el a bandoná e stat próspero di Ur pa biba den tènt i pa e por tabatin un amistat ku Yehova. (Heb. 11:8-10) E tabata sa ku berdadero rikesa ta bini di Dios, i nunka e no a buska benefisio material pasobra esei lo a mustra ku e tabata falta fe. (Gén. 14:22, 23) Hesus a animá un yònkuman riku pa demostrá e tipo di fe akí, bisando: “Si bo ke ta perfekto, bai bende bo pertenensianan, i duna hende pober e plaka, i lo bo tin tesoro den shelu, i bin sigui mi.” (Mat. 19:21) E yònkuman ei no tabatin fe manera Abraham, pero tin otro hende ku sí a demostrá pleno konfiansa den Dios.

13. (a) Ki konseho apòstel Pablo a duna Timoteo? (b) Awe, kon nos por apliká e konseho di Pablo?

13 Timoteo tabata un otro hòmber ku a demostrá fe. Despues ku apòstel Pablo a yam’é “un bon sòldá di Kristu Hesus,” el a bis’é: “Ningun hende ku ta sirbi komo sòldá no ta enbolbé su mes den e aktividatnan komersial di bida diario, ya asina e por haña aprobashon di esun ku a tum’é den servisio komo sòldá.” (2 Tim. 2:3, 4) E siguidónan di Hesus awe, ku ta inkluí un ehérsito di mas ku un mion ruman ku ta sirbi den e trabou di tempu kompleto, ta apliká e konseho di Pablo te kaminda nan sirkunstansianan ta permití. Nan ta resistí e preshon di e mundu komersial i ta kòrda e prinsipio di Beibel akí: “E fiadó ta bira esklabo di esun ku ta fi’é.” (Pro. 22:7) Satanas ke pa nos gasta tur nos energia i plaka i bira esklabo di e mundu komersial. Algun desishon por laga nos keda ku gastunan pa añanan largu; por ehèmpel, un hipotek haltu, fiansa haltu pa paga skol, fiansa pa kumpra outo karu i asta un resèpsi ekstrabagante por laga nos keda esklabo di e mundu komersial. Nos ta demostrá ku nos tin “sabiduria práktiko” ora nos simplifiká nos bida i baha debe i gastunan di bida, i asina nos ta libra nos mes for di e sistema komersial di e mundu akí pa nos por ta esklabo di Dios.—1 Tim. 6:10.

14. Nos mester ta determiná pa hasi kiko? Duna ehèmpel.

14 Pa nos por hiba un bida simpel, nos mester pone prioridat. Un pareha kasá tabatin un negoshi ku tabata trese hopi entrada. Sinembargo, nan deseo pa bolbe drenta sirbishi di tempu kompleto a motivá nan pa bende nan negoshi, boto i otro kosnan material. Despues, nan a traha komo boluntario den e trabou di konstrukshon na e sede mundial na Warwick, New York. Tabata un bendishon pa nan ku nan por a sirbi na Bètel pa algun siman huntu ku nan yu muhé i su kasá. Banda di esei nan por a sirbi tambe huntu ku e mayornan di e ruman hòmber, kendenan tambe tabata traha riba e proyekto na Warwick. Un ruman muhé pionero na Colorado, Merka, a haña un trabou partaim na un banko. E personal tabata asina kontentu ku su trabou ku nan a ofres’é un trabou fultaim i kier a pag’é tres biaha mas tantu. Sinembargo, komo ku e trabou lo kita su enfoke for di su sirbishi, el a nenga e oferta lukrativo ei. Esakinan ta djis algun ehèmpel di e tantísimo sakrifisionan ku sirbidónan di Yehova ta hasi. Ora nos demostrá un determinashon asina pa pone interesnan di e Reino na promé lugá, nos ta mustra ku nos ta balorá nos amistat ku Dios i rikesanan spiritual mas tantu ku loke e sistema komersial di e mundu djawe tin di ofresé.

ORA RIKESA MATERIAL KABA

15. Ki rikesa ta duna nos gran satisfakshon?

15 Rikesa material riba su mes no ta un indikashon di Yehova su bendishon. Yehova ta bendishoná esnan ku ta “riku den bon obra.” (Lesa 1 Timoteo 6:17-19.) Por ehèmpel, un ruman ku yama Lucia * a haña sa ku mester di mas predikadó na Albania. Na 1993, el a muda bai einan for di Italia, sin niun manera pa sostené su mes i a konfia plenamente den Yehova. El a siña albanes i a yuda mas ku 60 hende batisá. Aunke mayoria di sirbidó di Dios no ta prediká den un teritorio produktivo asina, tur loke nos hasi pa yuda otro hende haña e kaminda ku ta hiba na bida i keda riba dje ta algu ku tantu nos komo nan lo balorá pa semper.—Mat. 6:20.

16. (a) Kiko lo sosodé ku e sistema komersial di e mundu awe? (b) Ki efekto loke nos sa di futuro mester tin riba nos punto di bista di rikesa material?

16 Hesus a bisa: “Ora esakinan [rikesa inhustu] kaba,” i no si nan kaba. (Luk. 16:9) Banko ku a bai fayit i e krísis ekonómiko di e último dianan akí no ta nada kompará ku loke lo sosodé riba eskala mundial den futuro serkano. Henter Satanas su sistema polítiko, religioso i komersial lo yega na un fin. E profetanan Ezekiel i Sofonías a profetisá ku oro i plata, algu importante den e mundu komersial atraves di siglonan, lo pèrdè balor. (Eze. 7:19; Sof. 1:18) Kon lo bo sinti bo si bo yega fin di bo bida den e sistema akí i realisá ku bo a sakrifiká rikesa spiritual pa akumulá hopi “rikesa inhustu” di e mundu akí? Bo por sinti bo manera un hòmber ku a traha henter su bida pa gana bòshi di plaka pa despues e haña sa ku ta sèn falsu. (Pro. 18:11) Sí, tal rikesa lo kaba, pues no pèrdè e oportunidat di usa nan pa “sera amistat” ku Yehova i Hesus. Kualke kos ku nos hasi pa promové interesnan di e Reino di Yehova ta hasi nos spiritualmente riku.

17, 18. Ki futuro ta warda e amigunan di Dios?

17 Ora e Reino di Dios bini, lo no tin hipotek i hür mas, kuminda lo ta pòrnada i na abundansia i seguro médiko lo disparsé. Yehova su famia terenal lo disfrutá di lo mihó ku e tera akí tin di ofresé. Nos lo no akumulá oro, plata ni piedra presioso ni nos lo no invertí den nan; mas bien, nos lo usa nan komo adorno. Materialnan di bon kalidat di palu, piedra i metal lo ta grátis i disponibel pa nos por konstruí kasnan bunita. Nos amigunan lo yuda nos di buena gana i no pa ganashi. Nos lo kompartí ku otro tur loke e tera produsí.

18 Esaki ta djis un parti di e herensia di gran balor pa hende ku sera amistat ku Yehova i Hesus. Tur sirbidó obediente di Yehova lo ta kontentu ora nan tende Hesus su palabranan: “Bini, boso ku mi Tata a bendishoná, risibí e Reino ku ta prepará pa boso desde ku a funda mundu.”—Mat. 25:34.

^ par. 4 Hesus no a indiká si e akusashon tabata bèrdat òf nò. E palabra griego tradusí komo “akusá” na Lukas 16:1 ta duna di komprondé ku e akusashon por tabata falsu. Hesus a enfoká riba e reakshon di e mayordomo i no riba e motibu pakiko el a pèrdè su trabou.

^ par. 15 Wak e historia di bida di Lucia Moussanett den Spièrta! di 8 di yüli 2003, pág. 18-22.