Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

“Viẹ Rhẹ Ihworho Ra Viẹ”

“Viẹ Rhẹ Ihworho Ra Viẹ”

“Are i rha ha urhebro rẹn owuowọnwan jeghwai bọn owuowọnwan gbanhan.”—1 THESS. 5:11.

IJORO: 121, 75

1, 2. Mesoriẹ o fo ne yono kpahen oborẹ ene ru ha urhebro rẹn ihworho re mwuomarhọ? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

SUSI ọ tare: “Ame i mwuomarhọ joma te ẹgbukpe owu ọke ọmọ ame ọhworhare o hwu, ọ lẹrherẹ ame vwo omiamiamo ọgbogbanhon ọke ọrana.” Omizu ọrọrọ nọ tare taghene ọke aniẹ o hwu, ọ lẹrheriẹ vwo omiamiamo ọgbogbanhon. Ọrẹ omemwurhọ, ihworho buebun e rhiẹromẹrẹn aruo omiamiamo erana. Ilele Kristi buebun e fiẹrorhọ taghene imizu aye ine hwu bọmọke Armageddon ọnọ rhe-e. Sẹ ohworho wu vwo ẹguọlọ kpahen o hwuru yanghene wu rhe ohworho ro mwuomarhọ fọkiẹ ohworho yi ro hwuru, wu na sabu nọ, ‘Marhẹ ye ne ru ha userhumu rẹn ihworho re mwuomarhọ nẹ aye i sabu nyerẹn ghele omiamiamo aye?’

2 Ọkezẹko, wu rhon ihworho ra ta taghene ọke o simi ora. Ọrẹn, ọke ọvo ọnọ sabu simi ohworho rẹ ẹhẹn yen o seriotọre? Ọmase oku owu nọ mẹrẹn emru owu vwrurhe, nọ tare: “Mi mẹrẹnvwrurhe taghene oborẹ ohworho ọ ha ọke e ru yọ ha userhumu riẹn simi ora ye.” Itiọrurhomẹmro, jerẹ ora, omiamiamo ohworho o riotọre bibiesuọn orhianẹ ọ hẹrote yi. Me yẹ emru owu kirighwo rọ nọ sabu ha userhumu rẹn ihworho rẹ ẹhẹn aye o seriotọre?

JEHOVA YẸ “OSOLOBRUGWẸ URHEBRO EPHIAN”

3, 4. Mesoriẹ ono mwu ọwan ẹro taghene i Jehova o vwẹruọ emiamiamo ra dẹrughwaroghwẹ, ohworho re vwo ẹguọlọ kpahen orho hwu?

3 Itiọrurhomẹmro, Jehova yẹ esiri urhebro ephian. (Se 2 Corinthians 1:3, 4.) Jehova ro rhiẹ ohworho ro dje arodọmẹ phia, nọ yẹ ihworho enẹyen imwẹro ọnana: “Mẹmẹ yẹ Ohworho rọ ha urhebro rẹn are.”—Isa. 51:12; Ps. 119:50, 52, 76.

4 Jehova ro rhiẹ Ọsẹ arodọmẹ o rhiẹromẹrẹn uhwu ihworho rẹ ọye o vwo ẹguọlọ kpahen, ihworho jerẹ Abraham, Isaac, Jacob, Moses, ọrhẹ Orodje David. (Num. 12:6-8; Matt. 22:31, 32; Acts 13:22) Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene i Jehova o vwo ọdamẹ okokodo kpahen aye, nẹ ọnọ rhọmọ ihworho ri hwuru. (Job 14:14, 15) Ihworho ra rhọmọnuhwu ine vwo oma ọkpokpọ ọrhẹ omamerhomẹ. Karorhọ taghene Ọmọ rẹ Osolobrugwẹ o vwo ẹguọlọ kpahen, o hwuru ọrẹ omiamiamo. (Prov. 8:22, 30) Uhwu Ọmọyen na ọ miamo i Jehova omamọ.—John 5:20; 10:17.

5, 6. Marhẹ i Jehova o ru yẹ ọwan urhebro?

5 Ọwan i vwo imwẹro taghene i Jehova ọnọ sa ọwan erhumu. Omarana, o fori na nẹrhomo vwe yi kpahen emiamiamo ra dẹrughwaroghwẹ. Oma ọ merhen ọwan re rhe taghene i Jehova o vwẹruọ emiamiamo ọwan, nọ jeghwai yẹ ọwan urhebro ra guọlọre! Ọrẹn, marhẹ o ru ruẹ ọnana?

6 Izede owu i Jehova o ru sa ọwan erhumu yẹ nyoma ẹhẹn ọfuanfon na. (Acts 9:31) Ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ esiri urhebro. Jesu o veri taghene i Jehova ono tiobọnẹ ẹhẹn ọfuanfon na rẹn ihworho ri nẹrhomo kpahiẹn. (Luke 11:13) Susi ra hunute oberun na, nọ tare: “Ọgbọ buebun yẹ ame e sighwẹ nẹrhomo vwe i Jehova nọ yẹ ame urhebro. Ọke ephian yẹ ame a mẹrẹn ufuoma ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe, rọ sẹrorẹ ẹhẹn ọrhẹ iroro ame.”—Se Philippians 4:6, 7

JESU ORHERẸN ỌDUADO RO VWO ARODỌMẸ

7, 8. Mesoriẹ ono mwu ọwan ẹro taghene i Jesu ọnọ sabu ha urhebro rẹn ọwan?

7 A mẹrẹn arodọmẹ i Jehova vwrurhe uvuẹn ẹmro ọrhẹ uruemru Jesu ọke rọ ha uvuẹn otọrakpọ na. (John 5:19) Jehova o dje i Jesu rhiẹ otọrakpọ na, nọ ha urhebro rẹn “ihworho rẹ ẹhẹn aye ọ ghwọghọre” ọrhẹ “ere mwuomarhọ.” (Isa. 61:1, 2; Luke 4:17-21) Omarana, ihworho ni rhe i Jesu rhẹ ohworho ro gbe arodọmẹ rẹn ihworho, rọ jeghwai vwo omwemẹ ro no ti aye nẹ ojẹriọ na.—Heb. 2:17.

8 Ọke i Jesu ọ ha idama, ọ mẹrẹn emiamiamo uhwu igbehian yẹn ọrhẹ ihworho ezẹko uvuẹn ekrun ọnẹyen. Ọ họhọre taghene i Joseph ro rhiẹ ọsẹ ye uvuẹn otọrakpọ na, o hwuru ọke i Jesu ọ ha uvwre ẹgbukpe 20. * Gbe roro kpahen oborẹ ọ miamo i Jesu oma te, ọke rọ mẹrẹn omiamiamo izie ọrhẹ imizie i dẹrughwaroghwu.

9. Marhẹ yi Jesu o ru dje arodọmẹ phia ọke i Lazarus o hwu?

9 Ọke i Jesu o ghwoghwo rẹn ihworho, o djephia taghene ọye o vwẹruọ erhirhiẹ aye, nọ jeghwai gbe arodọmẹ rẹn aye. Jerẹ udje, gbe roro kpahen ọke i Lazarus o hwu. Dedevwo i Jesu o rheri taghene ọye ọnọ rhọmọ i Lazarus nẹ uhwu, Jesu o vwẹruọ omiamiamo ri Mary ọrhẹ Martha i dẹrughwaroghwu. Fọkiẹ ọnana, omiamiamo na no te ọmudu ọnẹyen te erhirhiẹ rọ viẹ.—John 11:33-36.

10. Mesoriẹ e vwo imwẹro taghene i Jesu o gbe arodọmẹ rẹn ọwan inyenana?

10 Marhẹ ẹmro urhebro ri Jesu ọ haphia ono ru ha userhumu rẹn ọwan inyenana? Baibol na ọ tare taghene i Jesu o vwo wene-e, ọrhọ ta: “Jesu Kristi owu odẹ ro rieri, inyenana, ye te i bẹmẹdẹ.” (Heb. 13:8) Ra mẹriẹn taghene i Jesu yẹ “Olori ra nyoma yen vwo arhọ” na, o vwẹruọ omiamiamo ra dẹrughwaroghwẹ, ohworho re vwo ẹguọlọ kpahen orho hwu, ọye “ọnọ sabu ha userhumu harẹn ihworho ra dẹrughwaroghwẹ ọdamuni.” (Acts 3:15; Heb. 2:10, 18) Omarana, ana sabu vwo imwẹro taghene Kristi o gbe arodọmẹ rẹn ọwan, o vwẹruọ omiamiamo ọwan, ọ jeghwai ha urhebro phia uvuẹn “ọke ra guọliẹ.”—Se Hebrews 4:15, 16.

URHEBRO RO NẸ I BAIBOL NA RHE

11. Ekete i Baibol ego ya mai yọ urhebro?

11 Iyẹnrẹn kpahen omiamiamo i Jesu o rhiẹromẹrẹn ọke i Lazarus o hwu, ọ ha usuẹn iyẹnrẹn urhebro ri ha uvuẹn i Baibol na. Itiọrurhomẹmro, “ọsoso ekwakwa ra ya rhotọre, a yariẹ nọ yẹ ọwan ọkpọvi, neneyo nyoma edirin ọwan ọrhẹ nyoma urhebro ro nẹ Eyaya Ọfuanfon na rhe ọwan ina sabu vwo ifiẹrorhọ.” (Rom. 15:4) Orhianẹ, we mwuomarhọ fọkiẹ ohworho ọnọ ro hwuru, wu na sabu mẹrẹn urhebro nẹ ekete i Baibol enana rhe:

  • “Jehova ọ kẹrẹ ihworho rẹ ẹhẹn aye o seriotọre; o simi ihworho rẹ ẹhẹn aye ọ ghwọghọre.”—Ps. 34:18, 19.

  • “Ọke ọfiamu ọ vuọn ẹhẹn mẹ, [Jehovah ọ] ha urhebro mẹ jeghwai ru mẹ gbanhon.”—Ps. 94:19.

  • “Jenẹ Ọrovwori ọwan Jesu Kristi ọrhẹ Osolobrugwẹ ro rhiẹ Ọsẹ ọwan, ro vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, rọ jeghwai yẹ ọwan urhebro i bẹmẹdẹ ọrhẹ obọdẹn ifiẹrorhọ nyoma ẹghẹlẹ ọphẹ ye ha urhebro rẹn ọmudu are jeghwai ru are gbanhon.”—2 Thess. 2:16, 17. *

UKOKO NA ESIRI URHEBRO

12. Me yẹ izede ọghoghanren owu re ne ru ha urhebro rẹn ihworho re mwuomarhọ?

12 Ekete ọrọrọ ra na mẹrẹn urhebro yẹ ukoko i Jehova. (Se 1 Thessalonians 5:11.) Marhẹ wu ne ru sabu ha urhebro rẹn ihworho rẹ ẹhẹn aye o seriotọre? (Prov. 17:22) Karorhọ taghene o vwo ọke ro fori “ra tẹmro ọrhẹ ọke re ne kudu.” (Eccl. 3:7) Dalene ro rhiẹ ọmase uku, nọ tare: “O fori nẹ ihworho re mwuomarhọ fọkiẹ ihworho aye i hwuru i dje omiamiamo rọ ha uvuẹn ẹhẹn aye phia. Omarana, o fori ne wu kerhọ aruo ohworho ọrana ọke rọ tẹmro, wu wa daye unu ji-i.” Junia rẹ omizie o kpe omayen, nọ tare: “Orhianẹ wa sabu vwẹruọ ọsoso omiamiamo ro gberirẹ aye-e, oborẹ ọ mai ghanren yẹ ọrẹ wa guọlọ rhe oborẹ erhirhiẹ na ọ hobọte aye lele.”

13. Me yo fori na karorhọ kpahen ihworho re rhiẹromẹrẹn omiamiamo?

13 Karorhọ taghene ihworho e rhiẹromẹrẹn omiamiamo jeghwai dje yi phia izede sansan. Ọkezẹko, ohworho ọvo yọ sabu vwẹruọ omiamiamo rọ ha uvuẹn ọmudu ọnẹyen, omarana, nọ bẹn hariẹn rọ nọ sabu dje oborẹ omiamiamo na ọ gbanhon te. Baibol na nọ tare: “Ọmudu ohworho yo rhe omiamiamo rọ ha uvuien, o ji vwo ohworho owuorowu rọ nọ sabu rhe aghọghọ rọ ha uvuie-en.” (Prov. 14:10) Ohworho ọrhọ tobọ dje omiamiamo ọnẹyen phia, ọ ghwai lọhọ awọrọ ine vwẹruọ oborẹ ọ haye ta-a.

14. Marhẹ ene ru sabu ha urhebro rẹn ihworho re mwuomarhọ?

14 Itiọrurhomẹmro, o rhiẹ oborẹ ọ bẹnren re ne rhe oborẹ ana ta rẹn ohworho ro mwuomarhọ. Ọrẹn, Baibol na ọ tare taghene “ẹmro ọvwẹghwanren ọ ha usimi phia.” (Prov. 12:18) Ibroshọ re se When Someone You Love Dies * yi ihworho buebun a ha urhebro rẹn ihworho re mwuomarhọ. Ọrẹn, oborẹ ọ mai rhiẹ emru userhumu yẹ wu na “viẹ rhẹ ihworho ra viẹ.” (Rom. 12:15) Gaby rẹ esa ye o hwuru, nọ tare: “Oviẹ ye dje oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu ọwan phia. Ọyẹ ọsoriẹ ẹhẹn mẹ ọ gbanhan ọke imizu ezẹko e leli mẹ viẹ. Ọke ọrana, ni mi ma mẹrẹnvwrurhe taghene orhiẹ mẹmẹ ọvo ye mwuomarhọ-ọ.”

15. Marhẹ ene ru sabu ha urhebro rẹn ohworho ro mwuomarhọ orhianẹ ọ bẹnren ra na tẹmro riẹn? (Mẹrẹn ekpeti na “ Ẹmro Bọrọbọrọ ra ha Urhebro Phia.”)

15 Orhianẹ ọ bẹn ha wẹn wu na tẹmro rẹn ohworho ro mwuomarhọ, wu na sabu dje ẹmro urhebro vwe yi nyoma ikadi, ikọmputa, ifonu yanghene ileta. Wu na sabu ya urhomu-ẹmro i Baibol owu ro rhiẹ ẹmro urhebro rhọ ye, ta riẹn kpahen omamọ uruemru rẹ ohworho ro hwuru na o vwori, yanghene gbikun kpahen irueruo owu are i ru kugbe ọke rọ ha akpọ, rọ merhenruọn oma. Junia nọ tare: “Ẹmro urhebro re dje vwe mẹ yanghene use mi ne kwomakugbe imizu uvuẹn ukoko na ọ ghini ha userhumu mẹ. Ẹmro urhebro enana i djephia taghene ihworho i vwo ẹguọlọ kpahen mẹ.”

16. Izede ọghoghanren ọgo ye ne ru ha urhebro phia?

16 Uruemru ra nẹrhomo kpahen imizu re mwuomarhọ jeghwai lele aye nẹrhomo kugbe, ọ ghanranren omamọ. Ọkezẹko, ọ bẹn wu na nẹrhomo uvuẹn aruo erhirhiẹ ọrana, nime we roro taghene wu na viẹ, ọrẹn, wu rha damoma lele aye nẹrhomo ọnọ sabu ha urhebro rẹn aye. Dalene nọ tare: “Ọkezẹko, imizu emẹse ri ha uvuẹn ukoko na i rhe bru mẹ rhe ma yẹ mẹ urhebro, mia ta rẹn aye nẹ aye i leli mẹ nẹrhomo kugbe. Aye na nẹrhomo, ọrẹn, ọke ukaro, aye i vwa sabu tẹmro na phia-a, orho ru uvwele aye nọ gbanhan, aye na sabu ta oborẹ ọ ha ẹhẹn aye phia uvuẹn ẹrhomo na. Esegburhomẹmro ọgbogbanhon aye, ẹguọlọ ọrhẹ ọdamẹ aye ọ lẹrhẹ esegburhomẹmro mẹ gbanhon.”

RHA HA URHEBRO PHIA

17-19. Mesoriẹ o fo na ha urhebro phia ọke ephian?

17 Oborẹ ihworho e mwuomarhọ jirẹ te ọ vẹnẹren. Omarana, homakpahontọre ọke ephian, nẹ ẹdẹ emru na ọ tu phia ye te ọke ihworho buebun i ghwẹrioma riẹ owian aye ne. “Obọdẹn ugbehian o dje ẹguọlọ phia ọke ephian, ọye jeghwai omizu re vwiẹre fọkiẹ ọke ebẹnbẹn.” (Prov. 17:17) O fori nẹ ọwan i ha urhebro rẹn ihworho re mwuomarhọ bọmọke ẹhẹn aye ọnọ gbanhon.—Se 1 Thessalonians 3:7.

18 Karorhọ taghene ekwakwa ezẹko ina sabu lẹrhẹ ihworho rẹ ihworho aye i hwuru rharhumu mwuomarhọ, ọkezẹko, fọkiẹ ẹdẹ irueruo ezẹko re ruẹ uvuẹn ẹgbukpe na, ifoto, ọrhen yanghene edon ezẹko. Ekwakwa ezẹko ohworho esa ye yanghene aniẹ ro hwuru o tu ru, ọnọ sabu lẹrhiẹ mwuomarhọ, jerẹ omẹvwa ẹnya ọrhẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu. Omizu owu nọ tare: “Mi fiẹrorhọ taghene mi ne mwuomarhọ uvuẹn ẹdẹ ẹkarorhọ orọnmo ame ọrukaro, ọke ane mẹ o hwu hin. O rhiẹ oborẹ ọ lọhọ ha mẹ-ẹ. Omarana, imizu ezẹko ni ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre mi ne kwomakugbe aye riakpọ ẹdẹ ọrana, neneyo mi je rhe mwuomarhọ.”

19 Karorhọ taghene ihworho re mwuomarhọ i guọlọ urhebro ọke ephian. Junia nọ tare: “Urhebro ọrhẹ userhumu rẹ igbehian mẹ i yẹre mẹ uvuẹn ọke ghemeghe, ọ ghanranren omamọ. Erhirhiẹ enana eghoghanren omamọ, ra lẹrhẹ ẹhẹn mẹ gbanhan.” Itiọrurhomẹmro, ọwan i sabu tie ọsoso omiamiamo aye i dẹrughwaroghwu nie-e, ọrẹn, ana sabu ha urhebro rẹn aye nyoma ana ha userhumu rẹn aye. (1 John 3:18) Gaby nọ tare: “Mi vwo ọdaremẹro kpahen ekpako ukoko ri Jehova ọ ha userhumu mẹ uvuẹn erhirhiẹ egbogbanhon na. Aye i ghini lẹrhe mẹ rhe taghene i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen mẹ.”

20. Mesoriẹ ive i Jehova e rhiẹ esiri urhebro?

20 Itiọrurhomẹmro, emru urhebro re rhe taghene Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ urhebro ephian, ono fioba rhẹ emiamiamo ephian jeghwai yẹ ọwan urhebro ọke “ọsoso ihworho re ha uvuẹn usin okarorhọ ine rhọn uvwele [Kristi], nẹ aye ine vẹnrẹn rhe.” (John 5:28, 29) Osolobrugwẹ o vive taghene “ono mwu uhwu rọ bẹmẹdẹ, Ọrovwori Osunsuiensun Rọmaido Jehova ono hionron amioviẹ nẹ ughwaro ephian.” (Isa. 25:8) Ọke ọrana, ukperẹ ana “viẹ rhẹ ihworho ra viẹ,” ihworho re rhirhiẹ uvuẹn otọrakpọ na ephian ni na “ghọghọ rhẹ ihworho ra ghọghọ.”—Rom. 12:15.

^ Udjoghwẹmro 8 Ọke i Jesu ọ ha ẹgbukpe 12, ya hunute i Joseph ba. Ọke i Jesu o ru igbevwunu ọrukaro, ro wene ame dẹriẹrhiẹ enyo, a hunute i Joseph ghwomara-an. Ọke a kanren i Jesu mwu orhan oja na, Jesu nọ ta rẹn ọnyikọ John nọ hẹrote i Mary, orhianẹ i Joseph ọ ji ha akpọ, manẹ i Jesu ọ vwọ tẹmro ọrana-a.—John 19:26, 27.

^ Udjoghwẹmro 11 Ekete erọrọ uvuẹn i Baibol na, ri ha urhebro rẹn ihworho buebun ne yẹ Psalm 20:1, 2; 31:7; 38:8, 9, 15; 55:22; 121:1, 2; Isaiah 57:15; 66:13; Philippians 4:13; ọrhẹ 1 Peter 5:7.

^ Udjoghwẹmro 14 Se urhomu-ẹmro na “Comfort the Bereaved, as Jesus Did,” uvuẹn Watchtower ọrẹ November 1, 2010.