Skip to content

Skip to table of contents

“Mou Fakahīkihiki‘i ‘a Iā!”—Ko e Hā Hono ‘Uhingá?

“Mou Fakahīkihiki‘i ‘a Iā!”—Ko e Hā Hono ‘Uhingá?

“Mou fakahīkihiki‘i ‘a Iā! . . . Hono ‘ikai lelei mo fe‘ungamālie ke fakahīkihiki‘i ia!”​—SAAME 147:1.

HIVA: 9, 23

1-3. (a) ‘Oku ngalingali na‘e hiki ‘anefē ‘a e Saame 147? (e) Ko e hā ‘e lava ke tau ‘ilo mei hono ako ‘a e Saame 147?

‘OKU tau fa‘a fakahīkihiki‘i ha taha ‘i he taimi ‘oku maongo ai kiate kitautolu ha me‘a na‘á ne lea‘aki pe fai. Huanoa ange ai hono ue‘i kitautolu ke tau fakahīkihiki‘i ‘a Sihova ko e ‘Otuá! ‘Oku tau fakahīkihiki‘i ia ‘i hono fu‘u mālohí, ‘a ia ‘oku tau sio ki ai ‘i he‘ene fakatupu fakaofó, pea ‘oku tau fakahīkihiki‘i ia ‘i he‘ene ‘ofa lahi kiate kitautolú, ‘a ia ‘oku tau ‘ilo‘i ‘i he feilaulau huhu‘i ‘a hono ‘Aló tonu.

2 ‘I he‘etau lau ‘a e Saame 147, ‘oku hā mahino mei ai ‘a hono ma‘u ‘e he tokotaha-tohí ha holi lahi ke fakahīkihiki‘i ‘a Sihova. Na‘á ne toe fakalototo‘a‘i foki ‘a e ni‘ihi kehé ke nau fakahīkihiki‘i ‘a e ‘Otuá fakataha mo ia.​—Lau ‘a e Saame 147:1, 7, 12.

3 ‘Oku ‘ikai ke tau ‘ilo‘i pe ko hai na‘á ne hiki ‘a e Saame 147. Ka ‘oku ngalingali na‘e mo‘ui ‘a e tokotaha-tohí lolotonga ‘a e taimi na‘e foki ai ‘a e kau ‘Isilelí ki Selusalema hili hono fakatau‘atāina‘i kinautolu ‘e Sihova mei Pāpiloné. (Saame 147:2) Na‘e fakahīkihiki‘i ‘e he tokotaha-tohi-sāmé ‘a Sihova koe‘uhí he na‘e toe lava ke lotu ‘a Hono kakaí ‘i honau fonuá tonu. Na‘e ‘omai leva ‘e he tokotaha-tohi-sāmé ha toe ‘uhinga lahi ange ke fakahīkihiki‘i ‘a Sihova. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘uhinga ko iá? Pea ko e hā ‘a e ngaahi ‘uhinga ‘okú ke ma‘u ke kaila ai “Haleluia!,” pe “Mou fakahīkihiki‘i ‘a Iā!”?​—Saame 147:1, fakamatala ‘i lalo.

FAKAMO‘UI ‘E SIHOVA ‘A E LOTO-LAVEÁ

4. ‘I hono fakatau‘atāina‘i ‘e Tu‘i Kōlesi ‘a e kau ‘Isilelí, ‘oku pau na‘a nau ongo‘i fēfē, pea ko e hā hono ‘uhingá?

4 Sioloto atu ki he ongo‘i ‘oku pau na‘e ma‘u ‘e he kau ‘Isilelí ‘i he taimi na‘e fakahee‘i ai kinautolu ‘i Pāpiloné. Ko e fa‘ahinga na‘a nau ‘ave kinautolu ki aí na‘a nau fakakata‘aki kinautolu pea nau pehē: “Hiva‘i mai kiate kimautolu ‘a e taha ‘o e ngaahi hiva ‘o Saioné.” Ka na‘e ‘ikai ke ongo‘i ‘e he kau Siú ‘oku nau fie hiva. Ko Selusalema, ‘a e ‘uhinga lahi taha ‘o ‘enau fiefiá, kuo faka‘auha. (Saame 137:1-3, 6) Na‘e mamahi ‘a honau lotó, pea na‘a nau fiema‘u ha fakafiemālie. Kae hangē tofu pē ko e me‘a na‘e tomu‘a tala ‘e he folofola ‘a e ‘Otuá, na‘e tokoni‘i ‘e Sihova ‘a hono kakaí. Anga-fēfē? Na‘e ikuna‘i ‘e Tu‘i Kōlesi ‘o Pēsiá ‘a Pāpilone pea na‘á ne pehē ‘o fekau‘aki mo Sihova: “Kuó ne fekau au ke u langa mo‘ona ha fale ‘i Selusalema.” Na‘e toe tala ‘e Kōlesi ki he kau ‘Isilelí: “‘Ilonga ‘a kimoutolu ‘oku ‘i he lotolotonga ‘o hono kakaí kotoa, ‘ofa ke ‘iate ia ‘a Sihova ko hono ‘Otuá, pea tuku ke ne ‘alu hake.” (2 Kal. 36:23) He pau mo‘oni ē na‘e fakafiemālie‘i ‘e he me‘á ni ‘a e kau ‘Isilelí ‘i Pāpilone!

5. Ko e hā na‘e lea‘aki ‘e he tokotaha-tohi-sāmé fekau‘aki mo e mālohi ‘o Sihova ke ne fakamo‘ui kitautolú?

5 Na‘e fakafiemālie‘i ‘e Sihova ‘o ‘ikai ngata pē ‘i he pule‘anga ‘o ‘Isilelí kae toe pehē foki ki he tokotaha ‘Isileli taki taha. ‘Oku fai ‘e Sihova ‘a e me‘a tatau ma‘atautolu he ‘ahó ni. Na‘e tohi ‘e he tokotaha-tohi-sāmé ‘o pehē ko e ‘Otuá “‘okú ne fakamo‘ui ‘a e fa‘ahinga ‘oku loto-laveá; ‘okú ne ha‘iha‘i ‘a honau laveá.” (Saame 147:3) ‘I he taimi ‘oku tau puke ai pe loto-mafasiá, ‘oku lava ke tau fakapapau‘i ‘oku tokanga mai ‘a Sihova kiate kitautolu. ‘Oku vēkeveke ‘a Sihova ke ne fakafiemālie‘i kitautolu pea faito‘o ‘a hotau ngaahi lavea fakaeongó. (Saame 34:18; ‘Ai. 57:15) ‘Okú ne foaki mai kiate kitautolu ‘a e poto mo e mālohi koe‘uhi ke tau lava ai ‘o fekuki mo ha ngaahi palopalema pē nai ‘oku tau ma‘u.​—Sēm. 1:5.

6. ‘Oku lava fēfē ke tau ma‘u ‘aonga mei he lea ‘a e tokotaha-tohi-sāmé ‘i he Saame 147:4? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

6 Ko hono hokó na‘e hanga hake ‘a e tokotaha-tohi-sāmé ki he langí peá ne pehē ko Sihová ‘okú ne “lau ‘a e lahi ‘o e ngaahi fetu‘ú” peá ne “ui kinautolu kotoa ‘aki honau hingoa.” (Saame 147:4) Na‘e lava ke sio ‘a e tokotaha-tohi-sāmé ki he ngaahi fetu‘ú, ka na‘e ‘ikai ha‘ane ‘ilo pe ‘oku fiha tofu pē ‘a e ngaahi fetu‘ú. ‘I he ‘ahó ni, ‘oku ‘ilo‘i ‘e he kau saienisí ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi fetu‘u ‘e laui piliona ‘i hotau kanivá. Pea ‘oku ‘i ai nai ‘a e ngaahi kaniva ‘e laui tiliona ‘i he ‘univēsí! ‘Oku ‘ikai lava ke lau ‘e he tangatá ‘a e kotoa ‘o e ngaahi fetu‘ú, ka ‘oku malava ia ‘e he Tokotaha-Fakatupú. Ko hono mo‘oní, ‘okú ne ‘ilo‘i lelei ‘a e fo‘i fetu‘u taki taha ‘o ne fakahingoa taki taha kinautolu. (1 Kol. 15:41) Ko e ‘Otua ko ia ‘okú ne ‘ilo‘i ‘a e feitu‘u ‘oku ‘i ai ‘a e fo‘i fetu‘u taki taha ‘okú ne ‘ilo‘i foki mo koe. ‘Okú ne ‘ilo‘i ma‘u pē ‘a e feitu‘u tofu pē ‘okú ke ‘i aí, anga ho‘o ongo‘í, pea mo e me‘a ‘okú ke fiema‘ú!

7, 8. (a) Ko e hā ‘oku mahino‘i ‘e Sihova fekau‘aki mo kitautolú? (e) ‘Omai ha fakatātā ‘oku fakahaa‘i ai ‘a e manava‘ofa ‘a Sihová.

7 ‘Oku mahino‘i ‘e Sihova ‘a e me‘a ‘okú ke fou aí, pea ‘okú ne ma‘u ‘a e mālohi ke tokoni‘i koe ‘i ho‘o ngaahi palopalemá. (Lau ‘a e Saame 147:5.) ‘Okú ke ongo‘i nai ‘oku fu‘u faingata‘a ho tu‘ungá pea he‘ikai lava ke ke fekuki mo ia. ‘Oku mahino‘i ‘e he ‘Otuá hotau ngata‘angá, ‘okú ne “manatu ko e efu pē kitautolu.” (Saame 103:14) ‘Oku tau ta‘ehaohaoa, ko ia ‘oku tau toutou fai ‘a e ngaahi fehālaaki tatau, pea ‘oku tau ongo‘i loto-si‘i nai ai. He faka‘ise‘isa ē ko kitautolu ‘i ha ngaahi me‘a pau kuo tau lea‘aki, ngaahi holi fehālaaki kuo tau ongo‘i, pe ngaahi ongo‘i meheka na‘a tau ma‘u! Ko Sihová ‘oku ‘ikai ke ‘i ai hano vaivai‘anga ‘e taha, ka ‘okú ne mahino‘i kakato ‘a e anga ‘o ‘etau ongo‘í.​—‘Ai. 40:28.

8 Kuó ke ongo‘i fakafo‘ituitui ‘a hono tokoni‘i koe ‘e he e nima mālohi ‘o Sihová ke ke fakaakeake mei he ngaahi ‘ahi‘ahí? (‘Ai. 41:10, 13) Na‘e hoko eni ki ha tāimu‘a ko Kyoko. Hili ‘ene hiki ki ha vāhenga-ngāue fo‘ou, na‘á ne loto-si‘i ‘aupito. Ka na‘e anga-fēfē hono ‘ilo‘i ‘e Kyoko na‘e mahino‘i ‘e Sihova ‘ene ngaahi palopalemá? ‘I he‘ene fakataha‘anga fo‘oú, na‘e ‘i ai ‘a e kakai tokolahi na‘e lava ke nau mahino‘i ‘a ‘ene ngaahi ongo‘í. Na‘á ne ongo‘i ai na‘e pehē mai ‘e Sihova: “‘Oku ou ‘ofa ‘iate koe, ‘o ‘ikai koe‘uhí pē ko ha tāimu‘a koe, ka koe‘uhí ko hoku ‘ofefine koe pea na‘á ke fakatapui kiate au. ‘Oku ou loto ke ke fiefia ‘i ho‘o mo‘uí ‘i he tu‘unga ko e taha ‘o ‘eku Kau Fakamo‘oní!” Kuo anga-fēfē hono fakahaa‘i atu ‘e Sihova “ko ‘ene mahinó ‘oku ta‘ehanongata‘anga”?

TOKONAKI MAI ‘E SIHOVA ‘A E ME‘A ‘OKU TAU FIEMA‘Ú

9, 10. Ko e hā ‘a e founga mahu‘inga taha ‘e tokoni‘i ai kitautolu ‘e Sihová? ‘Omai ha fakatātā.

9 ‘Oku tau fiema‘u kotoa ‘a e ngaahi me‘a hangē ko e me‘akai, vala, mo e malu‘anga. Mahalo pē ‘okú ke hoha‘a nai na‘a ‘ikai ma‘u ha me‘akai fe‘unga ke ke kai. Ka na‘e ngaohi ‘e Sihova ‘a e māmaní ke ne ‘omai ‘a e me‘akai fe‘unga ki he tokotaha kotoa, ‘o a‘u “ki he fanga ki‘i lēveni ‘oku nau tangi hake ki aí.” (Lau ‘a e Saame 147:8, 9.) Kapau ‘oku fafanga ‘e Sihova ‘a e fanga lēvení, ‘oku lava ke tau fakapapau‘i te ne tokonaki ki he‘etau ngaahi fiema‘u fakamatelié.—Saame 37:25.

10 Ko e me‘a ‘oku mahu‘inga tahá, ‘oku tokonaki mai ‘e Sihova ‘a e me‘a ‘oku tau fiema‘u ke tauhi ai ke mālohi ‘a ‘etau tuí, pea ‘okú ne ‘omai kiate kitautolu ‘a e “nonga ‘a e ‘Otuá ‘a ia ‘oku fakalaka atu ‘i he mahino kotoa pē.” (Fil. 4:6, 7) Ko ha tokoua ko Mutsuo mo hono uaifí na‘á na mamata ki he anga hono tokoni‘i kinaua ‘e Sihová. ‘I hono taa‘i ‘e ha peau-kula ‘a Siapani ‘i he 2011, ko e mālō pē ‘ena hao mei he maté ‘i he‘ena kaka ki he ‘ato ‘o hona falé. ‘I he ‘aho ko iá, na‘e mole ai meiate kinaua ‘a e meimei me‘a kotoa pē na‘á na ma‘ú. Na‘á na nofo ‘i he po‘ulí ‘i ha loki fakapo‘uli mo momoko ‘i he fungavaka ua ‘o hona falé. ‘I he pongipongí, na‘á na kumi ki ha me‘a ‘e fakalototo‘a kiate kinaua. Ko e me‘a pē na‘e lava ke na ma‘ú ko e 2006 Yearbook of Jehovah’s Witnesses. ‘I he huke ‘e Mutsuo ‘a e pēsí, na‘á ne sio ai ki he kaveinga “Ko e Peau-Kula Fakatupu Mate Taha Kuo Faifai Ange pea Lēkōtí.” Ko e konga ko iá na‘e fekau‘aki ia mo ha mofuike ‘i Sumatalā ‘i he 2004 ‘a ia na‘á ne fakatupunga ‘a e peau-kula fakatupu ‘auha taha kuo faifai ange pea lēkōtí. Na‘e tangi ‘a Mutsuo mo hono uaifí ‘i he‘ena lau ‘a e ngaahi hokosia ‘a hona fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Na‘á na ongo‘i ai na‘e ‘oange ‘e Sihova kiate kinaua ‘a e fakalototo‘a tofu pē na‘á na fiema‘ú. Na‘e toe tokanga‘i kinaua ‘e Sihova ‘i ha ngaahi founga kehe. Ko hona fanga tokoua ‘i he ngaahi feitu‘u kehe ‘o Siapaní na‘a nau tokonaki ‘a e me‘akai mo e vala kiate kinaua. Ka ko e me‘a na‘á ne fakaivimālohi‘i lahi taha kinauá ko e ngaahi ‘a‘ahi ki he fakataha‘angá na‘e fai ‘e he fanga tokoua na‘e fekau‘i mai ‘e he kautaha ‘a e ‘Otuá. ‘Oku pehē ‘e Mutsuo: “Na‘á ku ongo‘i na‘e ‘i ai tonu ‘a Sihova ‘i homa tafa‘akí taki taha ‘o ne tokanga‘i kimaua. Ko ha fakafiemālie mo‘oni ē!” ‘Oku ‘uluaki tokonaki mai ‘e he ‘Otuá ‘a e me‘a ‘oku tau fiema‘u ke tauhi ai ke mālohi ‘etau tuí, peá ne toki tokanga‘i leva ‘a ‘etau ngaahi fiema‘u fakamatelié.

MA‘U ‘AONGA MEI HE TOKONI ‘A E ‘OTUÁ

11. Ko e hā ‘oku fiema‘u ke tau fai ke tau ma‘u ‘aonga ai mei he tokoni ‘a e ‘Otuá?

11 Ko Sihová ‘okú ne ‘hiki hake ‘a e anga-vaivaí.’ ‘Okú ne ‘ofa ‘iate kitautolu pea ‘okú ne mateuteu ma‘u pē ke tokoni‘i kitautolu. (Saame 147:6a) ‘E lava fēfē ke tau ma‘u ‘aonga mei he‘ene tokoní? ‘Oku fiema‘u ke tau ma‘u ha vaha‘angatae mālohi mo ia. Ke ma‘u iá, ‘oku fiema‘u ke tau anga-vaivai. (Sēf. 2:3) Ko e fa‘ahinga ‘oku anga-vaivaí ‘oku nau falala kia Sihova te ne fakatonutonu ha fakamaau ta‘etotonu pē pea fakangata ‘enau faingata‘a‘iá. ‘Oku hōifua ‘a Sihova ‘iate kinautolu.

12, 13. (a) Ke tau ma‘u ‘aonga mei he tokoni ‘a e ‘Otuá, ko e hā ‘oku totonu ke tau faka‘ehi‘ehi mei aí? (e) Ko hai ‘oku lelei‘ia ai ‘a Sihová?

12 ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ko e ‘Otuá “‘okú ne ha‘aki ‘a e kau fulikivanú ki he kelekelé.” (Saame 147:6e) ‘Oku ‘ikai ke tau loto ke hoko eni kiate kitautolu! ‘Oku tau loto ke fakahaa‘i mai ‘e he ‘Otuá kiate kitautolu ‘a ‘ene ‘ofa mateakí. Ko ia kuo pau ke tau fehi‘a ‘i he me‘a ‘okú ne fehi‘a aí. (Saame 97:10) Ko e fakatātaá, kuo pau ke tau fehi‘a ‘i he fehokotaki fakasino ta‘etāú. ‘Oku ‘uhinga ení kuo pau ke tau faka‘ehi‘ehi mei ha me‘a pē ‘e lava ke ne tataki kitautolu ki ai, ‘o kau ai ‘a e sio he ‘ata fakalieliá. (Saame 119:37; Māt. 5:28) Ko ha faitau faingata‘a nai eni, ka ‘oku tuha ia mo e feingá he te tau ma‘u ai ‘a e tāpuaki ‘a Sihová.

13 He‘ikai lava ke tau fakahoko ‘a e faitau ko ení ‘iate kitautolu pē. Kuo pau ke tau falala kia Sihova. Te ne hōifua mai kiate kitautolu kapau te tau falala ki he ngaahi me‘a ‘oku hanga ki ai ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ki ha tokoní? ‘Ikai, ko Sihová “‘oku ‘ikai te ne lelei‘ia ‘i he mālohi ‘o e hōsí.” ‘Oku totonu ke tau falala pē ki hotau mālohí tonu pe ki he kakai kehé? Ko Sihová ‘oku ‘ikai ke “maongo kiate ia ‘a e ongo va‘e mālohi ‘o ha tangata.” (Saame 147:10) ‘I hono kehé, ‘oku fiema‘u ke hokohoko atu ‘etau lotu kia Sihová ki ha tokoni pea kōlenga kiate ia ke ne fakahaofi kitautolu mei hotau ngaahi vaivai‘angá. ‘Oku ‘ikai ‘aupito ke fiu ‘a Sihova ‘i he fanongo mai ki he ngaahi lotu peheé. “‘Oku lelei‘ia ‘a Sihova ‘i he fa‘ahinga ‘oku manavahē kiate iá, ‘i he fa‘ahinga ‘oku nau tatali ki he‘ene ‘ofa mateakí.” (Saame 147:11) Koe‘uhí ko ‘ene mateaki mo ‘ofa ‘iate kitautolú, ‘oku tau ‘ilo‘i ai te ne hanganaki tokoni‘i kitautolu ke iku‘i ‘etau ngaahi holi fehālaakí.

14. Ko e hā na‘e fakapapau‘i ‘e he tokotaha-tohi-sāmé?

14 ‘Oku fakapapau‘i mai ‘e Sihova te ne tokoni‘i kitautolu ‘i he taimi ‘oku tau hokosia ai ha ngaahi palopalema. ‘I he taimi na‘e foki ai ki Selusalema ‘a e kau ‘Isilelí, na‘e fakakaukau ai ‘a e tokotaha-tohi-sāmé ‘o fekau‘aki mo e anga hono tokoni‘i kinautolu ‘e Sihová. Na‘e hiva ‘a e tokotaha-tohi-sāmé: “‘Okú ne ‘ai ‘a e ngaahi me‘a fakama‘u ‘o e ngaahi matapā ‘o ho koló ke mālohi; ‘okú ne tāpuaki‘i ho ngaahi foha ‘oku ‘iate koé. ‘Okú ne ‘omi ‘a e melino ki ho feitu‘ú.” (Saame 147:13, 14) Ko hono mo‘oní, ko hono ‘ai ‘e Sihova ke mālohi ‘a e ngaahi matapā ‘o e koló na‘á ne ‘ai ai ‘a e tokotaha-tohi-sāmé ke ongo‘i malu. Na‘e fakapapau‘i ‘e he me‘a ko iá kiate ia ‘e malu‘i ‘e Sihova hono kakaí.

‘E lava fēfē ke tokoni ‘a e Tohi Tapú ‘i he taimi ‘oku tau ongo‘i loto-mo‘ua lahi ai koe‘uhí ko hotau ngaahi ‘ahi‘ahí? (Sio ki he palakalafi 15-17)

15-17. (a) ‘Oku anga-fēfē nai ‘etau ongo‘i ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘o fekau‘aki mo hotau ngaahi ‘ahi‘ahí, ka ‘oku anga-fēfē hono ngāue‘aki ‘e Sihova ‘ene Folofolá ke ne tokoni‘i kitautolú? (e) ‘Omai ha fakatātā ‘oku fakahaa‘i ai ‘a e anga ‘o e “lele vave ‘aupito” ‘a e folofola ‘a e ‘Otuá ke tokoni‘i kitautolú.

15 Te ke ongo‘i loto-mo‘ua nai koe‘uhí ko ho‘o ngaahi palopalemá, ka ‘oku lava ke ‘oatu ‘e Sihova kiate koe ‘a e poto ke ke fekuki mo ia. Na‘e pehē ‘e he tokotaha-tohi-sāmé na‘e hanga ‘e he ‘Otuá ‘o “tuku atu ‘ene fekaú ki he māmaní; ‘oku lele vave ‘aupito ‘a ‘ene folofolá.” Na‘e lave leva ‘a e tokotaha-tohi-sāmé ki he sinoú, hahau ‘aisí, mo e ‘uha-‘aisí peá ne ‘eke: “Ko hai ‘e lava ke ne matu‘uaki ‘a e momokó?” Pea na‘á ne pehē ko Sihová “‘okú ne tuku atu ‘ene folofolá, pea ‘oku nau vaia ai.” (Saame 147:15-18) Ko hotau ‘Otuá, ‘a ia ‘okú ne ‘ilo‘i ‘a e me‘a kotoa pē, pea ‘oku lava ke ne fai ha me‘a pē, ‘okú ne pule‘i ‘a e ‘uha-‘aisí mo e sinoú, ‘oku lava ke ne tokoni‘i mo‘oni koe ke ke iku‘i ha fa‘ahinga palopalema pē.

16 ‘I he ‘ahó ni, ‘oku tataki kitautolu ‘e Sihova ‘aki ‘ene Folofolá ‘a e Tohi Tapú. Na‘e pehē ‘e he tokotaha-tohi-sāmé ko e folofola ‘a Sihová “‘oku lele vave ‘aupito” ke tokoni‘i kitautolu. ‘Oku tataki kitautolu ‘e he ‘Otuá ‘i he founga totonu pea ‘i he taimi totonu. Fakakaukau ki he founga ‘okú ke ma‘u ‘aonga ai mei he Tohi Tapú, ‘ū tohi “‘a e tamaio‘eiki anga-tonu mo potó,” JW Broadcasting, jw.org, kau mātu‘á pea mo ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Māt. 24:45) Kuó ke sio tonu ‘i ho‘o mo‘uí ‘i he fakavave ‘a Sihova ke ne tataki koé?

17 Na‘e hokosia ‘e ha tuofefine ko Simone ‘a e anga hono tokoni‘i ia ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá. Na‘á ne ongo‘i na‘e ‘ikai hano ‘aonga pea na‘á ne fakakaukau na‘e ‘ikai ke toe hōifua mai ‘a Sihova kiate ia. Kae kehe, ‘i he taimi na‘á ne loto-si‘i aí, na‘á ne hanganaki lotu kia Sihova, ‘o kōlenga kiate ia ki ha tokoni. Na‘e hokohoko atu foki ‘ene ako ‘a e Tohi Tapú. Na‘e pehē ‘e Simone: “Kuo te‘eki ai ‘aupito ke u ‘i ha tu‘unga ke u ta‘eongo‘i ai ‘a e mālohi ‘o Sihová mo ‘ene tatakí.” Na‘e tokoni eni kiate ia ke ne toe ma‘u ‘a e fakakaukau pau.

18. Ko e hā ‘okú ke ongo‘i ai ‘oku ofi atu ‘a Sihova kiate koé, pea ko e hā ‘a e ngaahi ‘uhinga ke ke hanga ai ‘o “Fakahīkihiki‘i ‘a Iā!”?

18 Na‘e ‘ilo‘i ‘e he tokotaha-tohi-sāmé na‘e fili ‘e Sihova ‘a e pule‘anga ‘o ‘Isileli ‘o e kuonga mu‘á ke hoko ko hono kakai mei he kotoa ‘o e ngaahi pule‘anga ‘i he māmaní. Ko e pule‘anga pē ia ‘e taha na‘a nau ma‘u ‘a e ‘folofola’ ‘a e ‘Otuá mo “‘ene ngaahi tu‘utu‘uní.” (Lau ‘a e Saame 147:19, 20.) ‘I he ‘ahó ni, kuo tau ma‘u ‘a e monū lahi ‘i hono ui ‘aki kitautolu ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá. ‘Oku tau hounga‘ia he ‘oku tau ‘ilo‘i ia, ‘oku tau ma‘u ‘ene Folofolá ke tataki kitautolu pea ‘oku lava ai ke tau ma‘u ha vaha‘angatae vāofi mo ia. ‘I he hangē ko e tokotaha-tohi ‘o e Saame 147, ‘oku lahi ‘a e ngaahi ‘uhinga ‘okú ke ma‘u ke “Fakahīkihiki‘i ‘a Iā!” Pea fakalototo‘a‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau fai ‘a e me‘a tatau.