1, 2. (a) Što bi nas moglo potaknuti da se pitamo: “Dokle?” (b) Što se vjerni Božji sluge iz prošlosti nisu ustručavali učiniti i zašto je to utješno za nas?

“DOKLE, Jehova?” To su pitanje postavili Izaija i Habakuk, vjerni Božji proroci (Iza. 6:11; Hab. 1:2). I kralj David je u 13. psalmu četiri puta pitao: “Dokle?” (Psal. 13:1, 2). Čak je i naš Gospodin Isus Krist postavio to pitanje kad je vidio da ljudi kojima je okružen nemaju nimalo vjere (Mat. 17:17). Stoga nije ništa neobično ako se ono ponekad i nama pojavi u mislima.

² Što bi nas moglo potaknuti da se pitamo: “Dokle?” Možda moramo podnositi neku vrstu nepravde. Možda se borimo sa staračkim tegobama, bolešću ili pritiscima koje sa sobom nose “naročito teška vremena” u kojima živimo (2. Tim. 3:1). Nije lako ni biti okružen ljudima koji neispravno razmišljaju i postupaju. U svakom slučaju, utješno je znati da se vjerni Božji sluge iz prošlosti nisu ustručavali postaviti Bogu to pitanje te da ih on zbog toga nije osudio.

3. Što nam može pomoći kad se nađemo u teškim okolnostima?

³ No što nam može pomoći kad se nađemo u teškim okolnostima? Učenik Jakov, Isusov polubrat, pod  nadahnućem je napisao: “Braćo, budite strpljivi do vremena Gospodinove prisutnosti” (Jak. 5:7). Da, svi moramo biti strpljivi. No što je zapravo strpljivost i kako možemo pokazivati tu hvalevrijednu osobinu?

4, 5. (a) Što sve strpljivost podrazumijeva? (b) Kojim se primjerom poslužio Jakov da bi nam predočio koliko je važno biti strpljiv? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

⁴ Biblija kaže da je strpljivost, odnosno dugotrpljivost, plod svetog duha. Bez Božje pomoći nesavršenim je ljudima teško pokazivati strpljivost. Strpljivost je dar od Boga. Pokazivanjem strpljivosti iskazujemo ljubav Bogu, ali i svojim bližnjima. Dok nestrpljivost narušava ljubav među ljudima, strpljivost je jača (1. Kor. 13:4; Gal. 5:22). Strpljivost je povezana i s nekim drugim važnim kršćanskim osobinama. Naprimjer, usko je povezana s ustrajnošću, koja nam pomaže da izdržimo teške situacije i da pritom ostanemo radosni (Kol. 1:11; Jak. 1:3, 4). Biti strpljiv ponekad znači ne osvetiti se onome tko nam je nanio zlo ili učinio kakvu nepravdu. Strpljiva osoba ostaje nepokolebljiva i vjerna Jehovi u kakvim god da se okolnostima nađe. Biblija nas potiče da prihvatimo činjenicu da moramo čekati. Ta važna pouka ističe se u Jakovu 5:7, 8. (Pročitaj.)

⁵ Zašto moramo biti spremni čekati da Jehova ispuni svoja obećanja? Jakov situaciju u kojoj se mi nalazimo uspoređuje s onom u kojoj se nalazi ratar. On mora uložiti puno truda da bi zasijao svoja polja, no ne može utjecati na vremenske prilike ili na rast biljaka. Ne može ubrzati vrijeme da bi žetva prije došla. On zna da mora strpljivo čekati “dragocjeni plod zemlje”. Mi smo u sličnoj situaciji jer postoji toliko toga na što jednostavno ne možemo utjecati dok očekujemo da se ispune Jehovina obećanja (Mar. 13:32, 33; Djela 1:7). Poput ratara, i mi moramo strpljivo čekati.

6. Što učimo od proroka Miheja?

⁶ Prorok Mihej suočavao se sa sličnim problemima kao i mi danas. On je služio za vladavine zlog kralja Ahaza, kada je korupcije bilo na svakom koraku. Ustvari, Mihej je ovako opisao svoje suvremenike: “Ruke su se njihove na zlo dale da bi ga spretno činile.” (Pročitaj Miheja 7:1-3.) Prorok je bio svjestan da on ne može promijeniti te okolnosti. No što je ipak mogao? Rekao je: “Ja ću na Jehovu gledati. Spremno ću čekati Boga spasenja svojega. Uslišit će me Bog moj” (Mih. 7:7). Poput Miheja, i mi trebamo biti spremni čekati.

7. S kakvim stavom trebamo čekati da Jehova ispuni svoja obećanja?

⁷ Ako i mi poput Miheja imamo snažnu vjeru, spremno ćemo čekati na Jehovu. Mi nismo poput zatvorenika koji u svojoj ćeliji čeka pogubljenje. On je prisiljen čekati i ne raduje se konačnom ishodu. No mi smo u posve drugačijoj situaciji! Mi spremno čekamo na Jehovu jer znamo da će on u pravo vrijeme, u najboljem trenutku, ispuniti svoje obećanje i dati nam vječni život. Zato želimo ustrajati i biti “dugotrpljivi s radošću” (Kol. 1:11, 12). Dok čekamo na Jehovu, ne bismo smjeli prigovarati i gunđati da je on previše spor. Njemu se to nipošto ne bi svidjelo (Kol. 3:12).

8. Što trebamo uzeti u obzir kad razmišljamo o primjerima vjernih Božjih slugu iz prošlosti?

⁸ Bit će nam lakše čekati na Jehovu budemo li razmišljali o vjernim Jehovinim slugama iz prošlosti koji su strpljivo čekali ispunjenje njegovih obećanja (Rim. 15:4). Pritom je dobro da uzmemo u obzir koliko su dugo morali čekati, zašto su bili spremni čekati i kako su bili blagoslovljeni zbog toga.

9, 10. Koliko su dugo Abraham i Sara morali čekati na Jehovu?

⁹ Uzmimo za primjer Abrahama i Saru. Njih dvoje ubrajaju se među one koji “zbog svoje vjere i strpljivosti nasljeđuju ono što je obećano”. U Bibliji stoji da je “Abraham, pokazavši strpljivost”, dobio obećanje od Jehove da će ga on blagosloviti i da će umnožiti njegovo potomstvo (Hebr. 6:12, 15). Zašto je Abraham morao biti strpljiv? Jednostavno rečeno, trebalo je vremena da se to obećanje ispuni. Savez koji je Jehova sklopio s Abrahamom stupio je na snagu 14. nisana 1943. pr. n. e. Bilo je to kad su on, Sara i sav njihov dom prešli rijeku Eufrat i ušli u Obećanu zemlju. Abrahamu se sin Izak rodio tek 1918. pr. n. e., dakle nakon 25 godina, a unuke Ezava i Jakova dobio je 60 godina kasnije, 1858. pr. n. e. Morao je doista dugo čekati! (Hebr. 11:9).

¹⁰ Koliki je dio Obećane zemlje Abraham dobio u nasljedstvo? Iz Božje Riječi saznajemo: “Nije mu [Jehova] dao nasljedstva u njoj, niti jedne stope, nego mu je obećao da će je dati u posjed njemu i potomstvu njegovu nakon  njega, dok još nije imao djece” (Djela 7:5). Tek 430 godina nakon što je Abraham prešao Eufrat, njegovi su potomci postali narod koji je trebao naslijediti tu zemlju (2. Mojs. 12:40-42; Gal. 3:17).

11. Zašto je Abraham bio spreman čekati na Jehovu i kako će njegova strpljivost biti nagrađena?

¹¹ Abraham je bio spreman čekati i pokazati strpljivost zato što je imao čvrstu vjeru u Jehovu. (Pročitaj Hebrejima 11:8-12.) Nije mu bilo teško čekati premda nije doživio konačno ispunjenje Božjih obećanja. No zamisli samo koliko će biti sretan kad uskrsne u raju na Zemlji! Iznenadit će se kad sazna koliki dio Biblije govori o njemu i njegovim potomcima. * Isto tako, oduševit će se kad shvati koliko je važnu ulogu odigrao u ispunjenju Jehovinog nauma u vezi s obećanim Potomkom. Nesumnjivo će zaključiti da se isplatilo čekati.

12, 13. Zašto je Josip morao biti strpljiv i kakav je stav pritom imao?

¹² Abrahamov praunuk Josip također je bio vrlo strpljiv. On je doživio strašne nepravde. Najprije su ga braća prodala u ropstvo kad je imao oko 17 godina. Zatim je bio lažno optužen da je pokušao silovati ženu svog gospodara, pa je završio u zatvorskim okovima (1. Mojs. 39:11-20; Psal. 105:17, 18). On je vjerno služio Bogu, ali činilo se da zbog toga nije bio blagoslovljen, nego kažnjen. No nakon 13 godina sve se odjednom promijenilo. Bio je pušten iz zatvora te je postao izuzetno moćan čovjek, prvi do egipatskog faraona (1. Mojs. 41:14, 37-43; Djela 7:9, 10).

¹³ Je li Josip bio ogorčen zbog nepravdi koje je doživio? Je li izgubio pouzdanje u svog Boga? Nije. Što mu je pomoglo da strpljivo čeka? Vjera u Jehovu. On je vidio da Jehova vodi stvari. To jasno pokazuju riječi koje je uputio svojoj braći: “Ne bojte se! Zar sam ja na mjestu Boga? Vi ste mi mislili nanijeti zlo, ali Bog je to okrenuo na dobro da učini ono što se događa danas — da sačuva na životu mnogi narod” (1. Mojs. 50:19, 20). Da, Josip je na koncu uvidio da se isplatilo čekati.

14, 15. (a) Zašto je Davidova strpljivost vrijedna divljenja? (b) Što je Davidu pomoglo da strpljivo čeka?

¹⁴ I kralj David bio je žrtva mnogih nepravdi. Premda ga je Jehova u mladosti pomazao za izraelskog kralja, morao je čekati oko 15 godina da počne vladati nad svojim plemenom (2. Sam. 2:3, 4). U tom ga je razdoblju nevjerni kralj Šaul neko vrijeme progonio i pokušavao ubiti. * David je zbog toga morao živjeti kao bjegunac. Ponekad je morao pobjeći u drugu zemlju ili se skrivati po pustinjskim pećinama. Čak i nakon što je Šaul poginuo u bici, David je morao čekati još otprilike sedam godina da postane kralj nad cijelim izraelskim narodom (2. Sam. 5:4, 5).

¹⁵ Zašto je David bio spreman strpljivo čekati? Odgovor doznajemo upravo  iz psalma u kojem je četiri puta pitao: “Dokle?” Ovako je napisao: “Ja se uzdam u vjernu ljubav tvoju, neka se srce moje raduje zbog spasenja koje ti daješ! Pjevat ću Jehovi, jer je dobar prema meni” (Psal. 13:5, 6, bilješka). David se uzdao u Jehovinu vjernu ljubav. Radovao se izbavljenju i razmišljao je o blagoslovima koje mu je Jehova u prošlosti podario. Da, David je smatrao da se isplati čekati!

16, 17. Kako su Jehova i Isus na izvanredan način pokazali da su spremni strpljivo čekati?

¹⁶ Kad je riječ o pokazivanju strpljivosti, Jehova ne očekuje od nas nešto što sam nije spreman činiti. On je spreman strpljivo čekati i u tome nam je pružio najbolji primjer. (Pročitaj 2. Petrovu 3:9.) Jehova već tisućama godina strpljivo čeka da se moralne dvojbe koje su se pojavile u edenskom vrtu jednom zauvijek u potpunosti riješe. On čeka i da dođe vrijeme kad će njegovo ime biti posvećeno i kad će s njega biti skinuta sva ljaga. Tada će svi koji čekaju na Jehovu dobiti prekrasne blagoslove (Iza. 30:18).

¹⁷ Isus je također spreman čekati. Dok je bio na Zemlji, ostao je do kraja vjeran Jehovi te mu je 33. godine ponudio da život koji je žrtvovao prihvati kao otkupninu za ljudski rod. Ipak, morao je čekati sve do 1914. da počne vladati kao kralj (Djela 2:33-35; Hebr. 10:12, 13). Svi Isusovi neprijatelji bit će potpuno odstranjeni tek kad njegova Tisućugodišnja Vladavina dođe svom kraju (1. Kor. 15:25). Ukupno gledajući, to je jako puno vremena, no možemo biti sigurni da će se čekanje isplatiti.

18, 19. Što će nam pomoći da budemo spremni strpljivo čekati?

¹⁸ Dakle, nema nikakve sumnje da i svi mi moramo biti strpljivi i spremni čekati. No što će nam pomoći u tome? Trebamo se moliti za Božji duh. Sjetimo se da je strpljivost plod duha (Efež. 3:16; 6:18; 1. Sol. 5:17-19). Zato usrdno moli Jehovu da ti pomogne biti strpljiv i ustrajan.

¹⁹ Sjetimo se i što je Abrahamu, Josipu i Davidu pomoglo da strpljivo čekaju ispunjenje Jehovinih obećanja. Pomogla im je vjera i pouzdanje u Jehovu. Oni se nisu usredotočili samo na sebe i vlastitu udobnost. Budemo li razmišljali o tome kako su na kraju bili blagoslovljeni, to će nas potaknuti da i sami budemo spremni strpljivo čekati.

20. Što bismo trebali čvrsto odlučiti?

²⁰ Iako se suočavamo s kušnjama i nevoljama, mi smo čvrsto odlučili spremno čekati. Istina, ponekad ćemo se možda pitati: “Dokle, Jehova?” (Iza. 6:11). No budemo li se oslanjali na snagu Božjeg svetog duha, imat ćemo isti stav kao i Jeremija, koji je rekao: “Jehova je baština moja, (...) zato ću ga spremno čekati” (Tuž. 3:21, 24).