Ir al contenido

Ir al índice

A kao kjoatsjoa tichoyá kʼoa a tsejta kjimaa

A kao kjoatsjoa tichoyá kʼoa a tsejta kjimaa

“Kʼoatisʼin jon [chóyao]” (SANT. 5:8).

KJOAJNDA 35, 139

1, 2. 1) Jméni xosikaoná nga i̱ kʼuínnilee je Jeobá: “Kʼiá saʼndani ji Jeobá”. 2) Ánni nga basenkaoniná je choa̱le choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse.

JE PROFETA Isaías kao Habacuc itso xi kiskonangi: “Kʼiá saʼndani ji Jeobá” (Is. 6:11; Hab. 1:2). Tojosʼin faʼaitʼa ya Salmo 13, ño kʼa nga kʼoati tso xi kiskonangi je rey David (Sal. 13:1, 2). Kʼoati kitso je Jesucristo kʼianga tsabe nga tsín kisʼele kjoamakjain je chjota (Mat. 17:17). Kuinga tsín chʼao katasʼeni tokoán tsa kʼoati tso xi chjónangiaa tsanda ñá.

2 Jméni xosikaoná nga i̱ kʼuínnilee je Jeobá: “Kʼiá saʼndani ji Jeobá”. Tsakui nichxin tsín kixi tíjna jmeni xi koantʼeen. Tsakui tíbʼetʼaná nga jekjimajchíngaa kʼoa tsa chʼin tíbʼetʼaná. Tsakui nichxin nʼio nikjáojiaan nga ñʼai chon nichxin xi tiyoaa ndʼaibi (2 Tim. 3:1). Tsakui síkʼajenje̱ tokoán nga tsín nda sʼín je chjota. Je xi basenkaoná kuinga ʼyaa nga je choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse, kʼoakitsole je Jeobá jokisatio kon, kʼoa je Jeobá alikui kiskankao nga kʼoakitso.

3. Jméni xi koasenkaoná kʼianga kui bitjatojiaan kjoa xi ñʼai tjín.

3 Jméni xi koasenkaoná kʼiatsa kui kjoa xi jekanikʼaxkiaa tibitjatojiaan. Jé Niná xi kʼoasʼin koanmele nga i̱ tso xi kiski je Santiago: “[Chóyao] jo saʼnda nga kjoaʼaí Nainá” (Sant. 5:7). Machjénná ngatsʼiaa nga tsejta katamaa. Tonga, jósʼin tsoyanile nga tsejta maa kʼoa jósʼin bakoá nga tjínná kjoatsejta.

JÓSʼIN TSOYANILE NGA TSEJTA MAA

4, 5. 1) Jósʼin tsoyanile nga tsejta maa kʼoa jósʼin bakoá nga tjínná kjoatsejta. 2) Jókitso je Santiago tʼatsʼe kjoatsejta (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

4 Tojo tso je Biblia, jé nganʼiotsjele Niná basenkaoná kʼianga tsejta maa. Tsa tsín je Niná koasenkaoná, nʼio ñʼai koa̱nná nga tsejta koaan. Je kjoatsejta jngoo kjoatjao xi tʼatsʼe Niná nroani, kʼoa nga tsejta maa kʼoasʼin bakoñá nga tsjoachaa je Jeobá kʼoa kao xíngiaa. Kʼianga tsínná kjoatsejta, alikui bakolee kjoatsjoacha xíngiaa (1 Cor. 13:4; Gál. 5:22). Je kjoatsejta yaa tíjnajin jotjínnele koa̱nkjoan je chjotale Cristo. Tobʼelañá, kʼianga tsejtaa maa, kui xi tsonile nga kaná kʼoa maná josʼin bitjatojiaan je kjoa xi sʼe kʼoa alikui nikʼajenlee tokoán (Col. 1:11; Sant. 1:2-4). Nga tsejta maa, kʼoati kui xi tsonile nga tsín nijndañá jmeni xi matʼeen kʼoa nga kixi mangíntʼalee je Niná tojme kjoa xi kuitjátojiaan. Je Biblia kʼoatso nga machjén nga chóyaa. Kʼoa kui jebi xi tsoyaná Santiago 5:7, 8 * (tʼexkiai).

5 Ánni nga kao kjoatsjoa chóyasíñá saʼnda nga kjoaʼaí je nichxinle Jeobá. Je Santiago kʼoakitso nga ya mangósoán je chjota xi tsojmintje bʼéntje. Ánni. Ningalani je bʼéntje, alikui je kʼoatso kʼiáni kʼoa̱ jtsí kʼoa tsa koa̱nsje, kʼoati likui je kʼoatso josʼin koa̱nngʼa je tsojmintje. Kʼoa alikui koa̱nle sixátíyale nga ngotjo koa̱njcháni. Be nga tjínnele skóya saʼnda nga koa̱njchá je tsojmintje. Tikʼoasʼinni, ñá kui tichoyalee nga sitjoson je Jeobá jmeni xi tso, tonga nkjín koya jmeni xi tsín koa̱nná ñá kʼoakuixoán jokoa̱n (Mar. 13:32, 33; Hech. 1:7). Tojo sʼín je xi tsojmintje bʼéntje, machjén nga tsejta koaan nga chóyaa.

6. Jméni xi bakóyaná jokisʼin je Miqueas.

6 Je profeta Miqueas tse kjoa jaʼatojin. Kʼiaa tsakʼejna nichxinle rey Acaz. Nʼio chʼao kisʼin je chjota nga kui nichxin (tʼexkiai Miqueas 7:2, 3). * Je Miqueas be nga tsín je kʼoakoa̱nle sikʼantjaiya jmeni xi kjima, kuinga i̱ kitsoni: “Tonga xi an, tjenyatokon koatejna xi kao Jeobá. Kao kjoatsejta skoyale je Niná xi kʼoasjentjaina. Je Ninána kjuinrʼoéna” (Miq. 7:7). Je Miqueas tsejta koan nga kiskoya, kʼoati machjén nga tsejta koaan tsanda ñá nga chóyaa.

7. Ánni nga kao kjoatsjoa chóyasíñá nga sitjoson je Jeobá jmeni xi tso.

7 Tsa kʼoatikji kjoamakjain tjínná joni tsa Miqueas, kaojin kjoatsjoa chóyaa nga je Jeobá xi kuitsoni kʼiani kʼoendajin jmeni xi kjima. Ánni. Nga koa̱njinná, kuila si̱kjaʼaitsjeen josʼín jngo chjota xi ndoyá tíjnaʼya, xi kʼoaʼmile nga tojeme ni̱kʼien. Ningalani tsín mele nga kuicho nichxin nga kʼoakoa̱ntʼain, alikui jme xi ma sʼín, to koyala. Tonga alikui mangóson josʼin tichoyá ñá, tsjoa tjínná nga tichoyá, nga̱ ʼyañá nga sitjoson jmeni xi tso je Jeobá, nga kʼoatso nga kui kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa tsjoáná. Kui mangíntjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Énle Niná, nga tso: “Katamatsjoano kʼia nga [...] kjoañʼai sʼe̱no” (Sant. 1:2). Tsínjin sa̱sénle je Jeobá kʼiatsa to kʼoénelee yaoná nga chóyaa, kʼoa tsa kʼoakuixoán nga nʼio tísíkʼachxin (Col. 3:12).

CHJOTA XI TSEJTA KOAN

8. Jméni xi kuenta sʼiaan kʼianga chótʼayajiaan je choa̱le choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse.

8 Je xi koasenkaoná nga kao kjoatsjoa chóyaa, kʼiaa nga chótʼayajiaan je choa̱le choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse, xi kixi kitʼale Niná kʼoa xi tsejta koan nga kiskoya nga sitjoson Jeobá jmeni xi kitso (Rom. 15:4). Kʼianga chótʼayajiaan, kuenta sʼiaan jókji tse kiskoya, ánni nga kiskoyani, kʼoa jmé kjoanichikontʼain kisʼele nga tsejta koan.

Je Abrahán nʼio nkjín nó kiskoya nga kitsin je Esaú kao Jacob, xi xtindaile koanni (Chótsenlai párrafo 9 kao 10)

9, 10. Jókji tse kiskoya je Abrahán kao Sara nga kisitjoson je Jeobá jmeni xi kitsole.

9 Kataʼyala xi tʼatsʼe Abrahán kao Sara. Nga kisʼele kjoamakjain kʼoa nga tsejta koan kitjoéle jmeni xi tongini tsakʼinle. Nga tsejta koan je Abrahán, je Biblia kʼoatso nga kui kjoanda kisʼele nga je Jeobá kisichikontʼain kʼoa nga kisinkjínya je ntje̱le (Heb. 6:12, 15). Ánni nga tjínnenile tsejta koan je Abrahán. Kuinga nʼio tse kichomani nga kitjoson jmeni xi tongini tsakʼinle. Je kjoasʼendajin xi tsakʼéndakao Jeobá je Abrahán, kʼiaa kitsʼiani nga kitjoson nga 14 sá Nisán nga nó 1943 tongini nga nó 1. Nga kui nichxin, je Abrahán, Sara kʼoa kao xi ya ñatjen tsakatio jaʼatojinndá xo̱ngá Éufrates kʼoa kicho ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Tonga je Abrahán ngi 25 nó kiskoya nga kitsin je Isaac kʼianga nó 1918 tongini nga nó 1. Kʼoa ngi 60 nó kiskoya nga kitsin je Esaú kao Jacob, xi xtindaile koanni, kʼianga nó 1858 tongini nga nó 1 (Heb. 11:9).

10 A kitjoéle je Abrahán ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Je Biblia itso: “Niná likui kitsjoakjoatjaole nangi, ni saʼnda jña nga koa̱sen jngo ndso̱ko̱. Tonga Niná kitsjoa tsʼoa nga tsjoále xi titsʼeni, kao xi tsʼe ntje̱le xi skanle nga je kjoaʼaí, nda tsa kje tjínjinle ʼndí” (Hech. 7:5). Kʼianga jejaʼatojin xo̱ngá Éufrates, je Abrahán 430 nó jaʼato nga jngo naxinandá koanni je ntje̱le xi ya tsakatio ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile (Éx. 12:40-42; Gál. 3:17).

11. 1) Ánni nga kao kjoatsjoa kiskoyani je Abrahán. 2) Jmé kjoanichikontʼain sʼe̱le je Abrahán nga tsejta koan.

11 Je Abrahán alikui tsabe nga kitjoson ngayeje jmeni xi kitsole Jeobá, tonga kao kjoatsjoa kiskoya kʼoa tsejta koan nga̱ kisʼele kjoamakjain xi kao Jeobá (tʼexkiai Hebreos 11:8, 10). * A fiyaa jkoaa jokji tsjoa sʼe̱ kon je Abrahán kʼianga jekjoaʼáyanile ya sonʼndenaxó. Tokʼoajinkoa̱nle nga skoe̱ jmeni xi tso je Biblia xi tʼatsʼe kʼoa kao tʼatsʼe ntje̱le. * Kʼoajinti nʼio tsjoa sʼe̱le nga sʼe̱jinle josʼin kitsjoanganʼio nga kitjoson jmeni xi tsakʼéndajin je Jeobá tʼatsʼe ntje̱ xi kitso nga kjoaʼaí. Alikui jao tjínná nga kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín toxitsjoa ninga nʼio tse kiskoya.

12, 13. 1) Ánni koanchjénnile je José nga tsejta koan. 2) Jókisʼin je José.

12 Jngo tile tindaile Abrahán kʼoati tsakakó nga tsejta koan. José tsakʼin kʼoa tsín kixi tíjna jmeni xi koantʼain. Nga títjon, jo choʼnda sʼin kisatena kʼianga tosʼa 17 nóle. Xijekoan, jngoo jée kisʼene xi tsín kʼoatjín. Ningalani to énndiso jmeni xi kisʼene, ndoyá kinikʼéjnaʼya je José (Gén. 39:11-20; Sal. 105:17, 18). Kʼoa ninga chjotakixi koan, kʼoasʼin koantsen nga tosa kjoañʼai tsakjaʼá ʼndele nga koa̱nchikontʼain. Tonga xijekoanni 13 nó, je José kitjoni ndoyá kʼoa jé koanjaoni nga tsakatéxoma ya Egipto (Gén. 41:14, 37-43; Hech. 7:9, 10).

13 A chʼao kisʼe kon je José nga nʼio tse kjoa jaʼatojin. A tsín tije Jeobá kisinʼiotʼani. Je José tsejta koan nga kiskoya nga̱ kisʼele kjoamakjain xi kao Jeobá. Koanjinle nga je Niná be jmeni xi kjima. Kuinga i̱ kitsonile je xtindsʼe̱: “Ali nokjonjion, nga̱ tsín Niná tijna ngajaole. Kui xi chʼaotjín koanmeno kinikaonáo, tonga je Niná kui xi ndatjín kisikjaʼaitsjen, nga nkjín chjota kʼoangile yaole, tojo kjima ndʼaibi” (Gén. 50:19, 20). Xijekoanni, je José tsabee nga tsín toxitsjoa nga kiskoya kʼoa nga tsejta koan.

14, 15. 1) Ánni nga tsejta koanni je David. 2) Jméni xi tsakasenkao je David nga tsejta koan nga kiskoya.

14 Je rey David kʼoati tse kjoa xi tsín kixi tíjna jaʼatojin. Ningalani kʼia kiskoejin je Jeobá nga sʼa xti nga je xi rey koa̱n ya naxinandá Israel, je David 15 nó kiskoya nga tsakatéxomale je ntje̱le (2 Sam. 2:3, 4). Nga kui nichxin, kitokachjingaa nga̱ je rey Saúl koanmele kisikʼien. * Kuinga xin ʼnde kikʼejna sakʼoani kʼoa tjín nichxin nga ngijao kikʼejnangi ya ʼndekixí. Nga jeki nichxin, je Saúl kjoajchán kʼienjin. Ninga kʼoalani, je David ngi ñato nó kiskoya nga rey sʼin tsakʼejnale je naxinandá Israel (2 Sam. 5:4, 5).

15 Ánni nga tsejta koanni kʼoa nga kao kjoatsjoa kiskoyani je David. Ya Salmo 13 kʼoatso nga ño kʼa kiskonangile je Jeobá kʼiá saʼndani nga kjoa kjoaʼatojin. I kitso: “Tonga xi an, kui tisinʼiotʼa je kjoatsjoachali xi ñaki kjoakixi; ñaki tsjoa sʼe̱le ni̱ma̱na nga chʼa̱sjentjainái. Sele je Jeobá, nga̱ títsjoána je chjína” (Sal. 13:5, 6). Je David kui kisinʼiotʼa nga tjínle kjoatsjoacha xi ñaki kjoakixi je Jeobá. Kao kjoatsjoa kiskoyale nichxin nga kjoaʼaxin Jeobá je kjoa xi tífaʼatojin. Xi ijngosani, kisikjaʼaitsjen josʼin saje tsakasenkao je Jeobá. Alikui jao tjínná nga koanjinle je David nga tsín toxitsjoa nga kiskoya.

Kʼianga kʼoatsoná je Jeobá nga tsejta katamaa, alikui mele nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi tsín sasénle

16, 17. Jósʼin tjíobakó je Jeobá kao Jesús nga tjínle kjoatsejta.

16 Kʼianga kʼoatsoná je Jeobá nga tsejta katamaa, alikui mele nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi tsín sasénle. Jé Jeobá xi ngisa nda bʼéjnaná choa̱ nga bakó kjoatsejta (tʼexkiai 2 Pedro 3:9). * Tobʼelañá, jmi nó tíkoya nga kataʼyale nga to énndiso jmeni xi kitso je Na̱i ya ʼNdenaxóle Edén. Je Jeobá tíkoya nga kuitjotsje je jaʼaínle. Alikui fiya jkoaa jokji kjoanichikontʼain sʼe̱le “je xi je koyale” (Is. 30:18).

17 Je Jesús kʼoati tsejta kjima nga tíkoya. Kʼianga tsakʼejna i̱ Sonʼnde kixi koan saʼnda nga kʼien. Kʼianga nó 33, jé Jeobá kitsjoatʼale jokji chjíle je njínle. Tonga tjínnele kiskoya saʼnda nó 1914 kʼianga tsakatéxoma (Hech. 2:33-35; Heb. 10:12, 13). Kʼoa je Jesús tojo skóya saʼnda nga kjoetʼa xi jngo jmi nó koatexoma, kʼianga jekjoeson ngatsʼi je kontrale (1 Cor. 15:25). Ninga tse kuichomani jebi, alikui jao tjínná nga tsín toxitsjoa.

JMÉNI XI KOASENKAONÁ NGA KAO KJOATSJOA CHÓYAA

18, 19. Jméni xi koasenkaoná nga tsejta koaan kʼoa nga kao kjoatsjoa chóyaa.

18 Alikui jao tjínná nga machjénná ngatsʼiaa nga tsejta koaan kʼoa nga kao kjoatsjoa chóyaa. Jméni xi koasenkaoná. Kʼoétsʼoalee je Niná nga katatsjoáná je nganʼiotsjele. Si̱kjaʼaitsjeen nga kui nganʼiotsjele Niná basenkaoná nga tsejta maa (Efes. 3:16; 6:18; 1 Tes. 5:17-19). Kuinga je Jeobá si̱jénilee nganʼio nga katasʼená kjoatsejta.

19 Jméni xi tsakinyakao je Abrahán, José kao David nga tsejta koanni, nga kiskoya saʼnda nga kisitjoson je Jeobá jmeni xi kitso. Kuinga kisʼele kjoamakjain xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa jé kisinʼiotʼa yaole. Alikui to yaole kini kʼoa alikui tokui kuenta kisʼin jmeni xi ngisa kiskenndiaale. Nga si̱kjaʼaitsjenjiaan je kjoanichikontʼain xi tsakʼaile, kui xi koasenkaoná nga tsejta koaan kʼoa nga kao kjoatsjoa chóyaa.

20. Jméni xi ñaki kʼoakʼoé tokoán nga sʼiaan.

20 Ningalani tse kjoa kuitjátojiaan, machjén nga ñaki kʼoakʼoé tokoán nga kao kjoatsejta chóyaa. Tsakui nichxin sakʼoa i̱ kuixoán: “Kʼiá saʼndani ji Jeobá” (Is. 6:11). Tonga nga je nganʼiotsjele Jeobá koasenkaoná, koaan kʼoakuixoán jokitso je Jeremías, nga i̱ kitso: “Kuinga kao kjoatsejta skoyaña” (Lam. 3:21, 24).

^ párr. 4 Santiago 5:7, 8: “Kui kjoabi ʼndíndsʼe, chóyakaokjoao jo saʼnda nga kjoaʼaí Nainá. Koeni je xi síxájin nangi koyale tsojmintje xi nʼio chjíle, xi tsjoále nangibe. Koyakaokjoale jo saʼnda nga kjoaʼaíle jtsítjon kao jtsí xi skan tibʼangáni. Kʼoatisʼin jon chóyakaokjoao. Tinʼiojion ni̱ma̱no, nga jenroachrian nichxin nga kjoaʼaí Nainá”.

^ párr. 6 Miqueas 7:2, 3: “Je chjota xi kixi jetíchangi i̱ sonʼnde, kʼoa alikui ʼya xi tjín xi kixi. Ngatsʼi tokui bationdale nga síkʼien kʼoa nga njín bʼéjten, cheen batíole xínkjín nga jngó jngó. Nʼio nda male kʼoasʼín xi chʼaotjín kao ntsja, je chjotatítjon tjín xi tísíjé, je jues chjíle tísíjé, je xi ngʼa tíjna kui kʼoatísʼín jme xi mele, kʼoa kʼoasʼin bitjoson”.

^ párr. 11 Hebreos 11:8, 10: “Kui nga koankjainle Abraham, kʼia nga kinokjoale, kisitjoson nga jitjo saʼnda ya ʼnde xi kʼoasʼin kʼoaikjoatjaole. Kʼoa jitjo nga tsín tsa tsabe jñanibe. Nga̱ kiskoyale je naxinandátsebe xi tjínle xjáoja̱ma̱, jñale xi tijeni Niná tsakʼénda, kʼoa kisinda”.

^ párr. 11 Je libro xi tsʼe Génesis xjaʼaon kapítulo tsoya xi tʼatsʼe Abrahán, kʼoa ya Escrituras Griegas Cristianas tsʼato jankan kao te kʼa síkʼaxki̱.

^ párr. 14 Je Jeobá tsakʼasjengi je Saúl kʼianga tosʼa tsʼato jao nó tíbatéxoma, tonga kitsjoaʼndele nga 38 nó tsakatéxoma saʼnda nga kʼien (1 Sam. 13:1; Hech. 13:21).

^ párr. 16 2 Pedro 3:9: “Je Nainá likui sitseya xi kisisʼengi, josʼin síkjaʼaitsjen kʼa nga matseyale, tonga tjínle kjoatsejta xi tʼatsaan. Kaile nga jngo xi cha̱. Tomele nga kjuicho síkʼantjaiya kjoafaʼaitsjenle ngatsʼi”.