Skip to content

Skip to table of contents

Waswe, Iu Patient and Willing for Weit?

Waswe, Iu Patient and Willing for Weit?

“Iufala tu mas patient.”—JAS. 5:8.

SONG: 78, 139

1, 2. (a) Wanem nao maet mekem iumi for ask: “Hao long nao diswan bae gohed?” (b) Hao nao example bilong olketa long bifor wea faithful hem encouragem iumi?

“HAO long nao diswan bae gohed?” Hem nao kwestin wea profet Isaiah and Habakkuk askem long Jehovah. (Isa. 6:11; Hab. 1:2) Taem King David raetem Psalm 13, hem tu askem datfala kwestin fofala taem. (Ps. 13:1, 2) And Jesus Christ askem sem kwestin taem pipol showimaot olketa no garem faith. (Matt. 17:17) Iumi tu maet askem kwestin olsem.

2 Wanem nao maet mekem iumi for ask: “Hao long nao diswan bae gohed?” Maet samting wea no stret hem happen long iumi. Or maet iumi sik or gogo for olo. Maet iumi wari bikos iumi stap long taem wea “evri samting hem hard tumas.” (2 Tim. 3:1) Or maet nogud wei bilong pipol wea stap raonem iumi mekem iumi taed and feel wikdaon. Nomata wanem samting nao mekem iumi for askem datfala kwestin, iumi hapi for savve samfala long bifor wea faithful tu askem datfala kwestin long Jehovah, and hem no feel nogud long olketa.

3. Wanem nao savve helpem iumi taem iumi kasem hard taem?

3 Wanem nao savve helpem iumi for no givap taem iumi kasem olketa samting olsem? Haf brata bilong Jesus, disaepol James sei: “Olketa brata, iufala mas patient go kasem taem Lord hem stap.” (Jas. 5:7) So iumi evriwan mas patient. Bat wanem nao hem minim for patient, and hao nao iumi savve showimaot disfala fasin?

WANEM NAO HEM MINIM FOR PATIENT?

4, 5. (a) Wanem nao showimaot man hem patient? (b) Wanem example nao James iusim for storyim wei for patient? (Lukim piksa long start bilong study.)

4 Bible sei holy spirit bilong God nao savve mekem man for patient. Sapos God no helpem iumi, hem hard for iumi olketa man wea sin for patient taem iumi kasem hard taem. Wei for patient hem kam from God, and taem iumi lovem Jehovah and olketa narawan, datwan helpem iumi for patient. Taem iumi no patient, love wea iumi garem for olketa narawan bae no strong nao. (1 Cor. 13:4; Gal. 5:22) Wanem nao showimaot man hem patient? Man wea patient, hem no givap and hem hapi nomata hem kasem hard taem. (Col. 1:11; Jas. 1:3, 4) Wei for patient savve helpem iumi for gohed faithful long Jehovah nomata wanem problem nao kasem iumi. Hem helpem iumi tu for no changem bak nogud samting wea narawan duim long iumi. Bible encouragem iumi for mas willing for weit. Diswan hem important samting wea iumi lanem long James 5:7, 8. (Readim.)

5 Why nao iumi mas willing for weit long Jehovah for duim samting? Disaepol James storyim man wea willing for weit hem olsem wanfala farmer. Nomata wanfala farmer hem waka hard for plantim garden bilong hem, hem no kontrolem weather or olketa samting wea hem plantim for olketa grow kwiktaem. Hem mas patient for weit for kasem “taem wea hem bae harvestim” wanem hem plantim. Long sem wei, staka samting iumi no savve kontrolem taem iumi weit long Jehovah for mekem olketa promis bilong hem for kamap tru. (Mark 13:32, 33; Acts 1:7) Olsem datfala farmer, iumi tu mas patient and weit long Jehovah.

6. Wanem nao iumi savve lanem from example bilong profet Micah?

6 Profet Micah mas deal witim staka hard samting, olsem iumi tu distaem. Micah stap long taem wea King Ahaz hem rul. Ahaz hem wanfala rabis king. From datwan, staka pipol long Judah duim olketa nogud samting. And Bible sei gogo pipol “savve tumas hao for duim olketa nogud samting.” (Readim Micah 7:1-3.) Micah luksavve hem no savve duim eni samting for stretem olketa nogud samting hia. So wanem nao hem duim? Micah sei: “Mi bae gohed for lukluk and weit for taem wea Jehovah bae duim samting. Bae mi patient for weitim God bilong mi wea bae sevem mi. God bilong mi bae herem mi.” (Mic. 7:7) Olsem Micah, iumi tu mas showimaot iumi “patient for weitim God.”

7. Wanem nao iumi mas duim taem iumi weit long Jehovah for mekem olketa promis bilong hem kamap tru?

7 Sapos iumi garem faith olsem Micah, bae iumi willing for weit long Jehovah. Wei wea iumi weit hem no olsem wanfala prisoner wea weit long cell bilong hem for day wea olketa bae killim hem dae. Datfala prisoner no luk forward for datfala day, and hem no willing tu for weit, bat olketa forcem hem nomoa for duim datwan. Bat hao iumi weit hem no olsem! Iumi willing for weit long Jehovah bikos iumi savve, promis bilong hem for iumi kasem laef olowe bae kamap tru long barava taem wea hem markem. So iumi no ‘givap and gohed for patient and hapi.’ (Col. 1:11, 12) Taem iumi weit, iumi mas careful nogud iumi komplenim Jehovah bikos hem no kwiktaem for duim samting. Sapos iumi duim olsem, Jehovah bae no hapi long iumi.—Col. 3:12.

EXAMPLE BILONG OLKETA WEA PATIENT

8. Wanem nao iumi savve lanem from olketa faithful man and woman long bifor?

8 Wanem nao bae helpem iumi for gohed willing for weit? Tingim olketa faithful man and woman long bifor wea patient and weit long Jehovah for mekem olketa promis bilong hem kamap tru. (Rome 15:4) Taem iumi ting raonem example bilong olketa, hem gud for tingim, hao long nao olketa mas weit, why olketa willing for weit, and wanem Jehovah duim for blessim olketa from olketa patient.

Abraham mas weit for staka year bifor tufala granson bilong hem, Esau and Jacob tufala born (Paragraf 9, 10 storyim diswan)

9, 10. Hao long nao Abraham and Sarah mas weit long Jehovah?

9 Tingim example bilong Abraham and Sarah. From tufala ‘garem faith and tufala patient,’ tufala kasem “samting wea God promisim.” Bible sei “bihaen Abraham patient for plande year,” Jehovah promis bae hem blessim hem and hem bae kamap dadi bilong staka nation. (Heb. 6:12, 15) Why nao Abraham mas patient? Bikos hem bae tekem staka year for datfala promis for kamap tru. Long Nisan 14, long year 1943 B.C.E., Abraham and Sarah, and evriwan long haos bilong tufala akrosim Euphrates River, and go long Promis Land. Bat Abraham mas weit for 25-fala year bifor son bilong hem Isaac hem born long 1918 B.C.E., and hem mas weit for nara 60-fala year bifor tufala granson bilong hem, Esau and Jacob tufala born long 1858 B.C.E.—Heb. 11:9.

10 Waswe, Abraham ownim eni pis land long Promis Land? Bible sei: “Nomata eni smol pis land long ples hia, God no givim long hem tu. Bat taem Abraham no garem eni pikinini yet, God promis bae hem givim disfala ples long hem and olketa pikinini bilong hem, and bae hem nao ownim for olowe.” (Acts 7:5) Bat datwan hem no happen go kasem 430 year bihaen Abraham akrosim Euphrates River, taem olketa wea kam from laen bilong hem kamap wanfala nation wea bae stap long datfala Promis Land.—Ex. 12:40-42; Gal. 3:17.

11. Why nao Abraham hem willing for weit long Jehovah, and olketa wanem blessing nao bae hem kasem from hem patient?

11 Abraham hem willing for weit long Jehovah bikos hem sure Jehovah bae duim wanem hem promisim. Hem garem faith long Jehovah. (Readim Hebrew 11:8-12.) Abraham hem hapi for weit nomata hem no lukim evri samting wea God promisim hem kamap tru bifor hem dae. Bat tingim, Abraham bae hapi tumas taem hem laef bak long paradaes. Hem bae sapraes tumas taem hem read abaotem laef story bilong hem and famili bilong hem long samfala buk long Bible. * Tingim feeling bilong hem taem hem savve hem duim important samting insaed plan bilong Jehovah wea join witim Messiah! Iumi sure hem bae barava hapi taem hem lukim olketa blessing wea kamaot from hem willing for weit.

12, 13. Why nao Joseph mas patient, and wanem gudfala wei nao hem garem?

12 Joseph wea hem great-granson bilong Abraham, hem tu willing for weit. Joseph safa from staka nogud samting. Taem hem samting olsem 17 year, olketa brata bilong hem salem hem for kamap slave. Then olketa putim hem long prison from olketa laea for sei hem reipim waef bilong boss bilong hem. (Gen. 39:11-20; Ps. 105:17, 18) Nomata Joseph hem faithful, luk olsem God no blessim hem. Bat bihaen 13-fala year, evri samting hem change. Joseph hem aot from prison, and hem kamap mek-tu ruler long Egypt.—Gen. 41:14, 37-43; Acts 7:9, 10.

13 Waswe, olketa nogud samting wea kasem Joseph mekem hem for gohed feel nogud? Waswe, hem tingse Jehovah no tingim hem? Nomoa. Joseph hem patient for weit. Wanem nao helpem hem? Joseph hem garem faith long Jehovah. Hem luksavve Jehovah nao kontrolem evri samting. Iumi savve long datwan from samting wea hem talem long olketa brata bilong hem. Joseph sei: “Iufala no fraet. Mi no God mekem mi savve judgem iufala. Nomata iufala duim nogud samting long mi, God mekem datwan for kamap gud samting and for sevem laef bilong staka pipol olsem hem duim distaem.” (Gen. 50:19, 20) Joseph luksavve from hem willing for weit, staka blessing kamaot from datwan.

14, 15. (a) Wanem nao spesol abaotem wei wea David hem patient? (b) Wanem nao helpem David for patient and willing for weit?

14 King David tu hem deal witim staka samting wea no stret wea kasem hem. Jehovah anointim David for kamap king long Israel taem hem young. Bat David mas weit for 15-fala year bifor hem kamap king long tribe bilong hem. (2 Sam. 2:3, 4) Long datfala taem, David mas ranawe and haed from King Saul, wea laek for killim hem dae. * From datwan, David no garem eni ples for stap. Wanfala taem hem go stap long nara kantri and samfala taem hem stap insaed olketa cave long wilderness. Gogo, Saul dae long wanfala faet. Nomata olsem, David mas weit for samting olsem sevenfala year bifor hem kamap king long nation bilong Israel.—2 Sam. 5:4, 5.

15 Why nao David mas patient and willing for weit? David givim iumi ansa long Psalm 13, wea fofala taem nao hem askem disfala kwestin: “Hao long nao diswan bae gohed?” Hem sei: “Mi trustim iu bikos iu faithful and showimaot love. Mi hapi tumas bikos iu sevem mi. Mi bae singsing long Jehovah bikos hem duim gud samting for mi.” (Ps. 13:5, 6) David luksavve Jehovah hem faithful and lovem hem. Hem tingim olketa taem wea Jehovah helpem hem, and hem luk forward long taem wea Jehovah bae finisim evri hard samting wea kasem hem. David luksavve from hem willing for weit, staka blessing nao kamaot from datwan.

Jehovah no askem iumi for duim samting wea hemseleva no willing for duim

16, 17. Hao nao Jehovah and Jesus showimaot nambawan example for willing for weit?

16 Jehovah bae no askem iumi for duim samting wea hemseleva no willing for duim. Hem showimaot gudfala example long wei wea hem willing for weit. (Readim 2 Peter 3:9.) Olsem example, staka thousand year bifor, long garden bilong Eden, Satan sei Jehovah hem duim samting wea no stret. Nomata olsem, Jehovah gohed “patient and hem weit” go kasem taem wea nem bilong hem bae kamap holy. Long datfala taem, olketa wea “laekem tumas for gohed weit long hem” bae kasem staka nambawan blessing.—Isa. 30:18; footnote.

17 Jesus tu hem willing for weit. Taem hem long disfala earth, hem faithful go kasem taem hem dae. And long 33 C.E., Jesus go bak long heven and givim price bilong datfala ransom sakrifaes long Jehovah. Nomata olsem, hem mas weit go kasem 1914 bifor hem start for rul. (Acts 2:33-35; Heb. 10:12, 13) And tu, Jesus mas weit go kasem end long thousand year rul bilong hem bifor hem finisim olketa enemy bilong hem. (1 Cor. 15:25) Datwan hem barava longfala taem for Jesus mas weit. From Jesus willing for weit, staka blessing nao bae kamaot from datwan.

WANEM NAO BAE HELPEM IUMI FOR PATIENT?

18, 19. Wanem nao bae helpem iumi for patient and willing for weit?

18 Tru nao, Jehovah laekem iumi for patient and willing for weit. Wanem nao bae helpem iumi for duim datwan? Iumi mas prea long God for holy spirit bilong hem. Tingim, holy spirit bilong God savve helpem man for patient. (Eph. 3:16; 6:18; 1 Thess. 5:17-19) So, askem Jehovah for helpem iu for gohed patient!

19 Tingim samting wea helpem Abraham, Joseph, and David for patient and weitim Jehovah for mekem olketa promis bilong hem kamap tru. Olketa garem faith and olketa trustim Jehovah. Olketa no tingim olketa seleva and samting wea olketa seleva laekem. Taem iumi tingim olketa gud samting wea kamaot from wei wea olketa patient, datwan encouragem iumi tu for duim sem samting.

20. Wanem nao iumi mas gohed for duim?

20 So nomata maet hem no isi for iumi deal witim olketa hard taem wea kasem iumi, iumi disaed strong for gohed “weit long Jehovah.” Samfala taem maet iumi ask olsem long Jehovah, “Hao long nao diswan bae gohed?” (Isa. 6:11) Holy spirit bilong God savve helpem iumi for followim example bilong profet Jeremiah, wea sei: “Jehovah nao lukaftarem mi, dastawe mi bae willing for weit long hem.”—Lam. 3:21, 24.

^ par. 11 Samting olsem 15-fala chapter long Bible buk Genesis hem story abaotem laef bilong Abraham. And tu, nem bilong Abraham hem kamap winim 100 taem long Solomon Islands Pidgin transleison bilong olketa Christian Greek Scripture.

^ par. 14 Jehovah rejectim Saul bihaen hem rul for winim tufala year nomoa. Bat Saul gohed for rul for 38-fala year go kasem taem hem dae.—1 Sam. 13:1; Acts 13:21.