Skip to content

Skip to table of contents

‘Okú Ke Loto-Lelei ke Tatali Anga-Kātaki?

‘Okú Ke Loto-Lelei ke Tatali Anga-Kātaki?

“Mou ngāue‘aki foki ‘a e kātakí.”​—SĒM. 5:8.

HIVA: 35, 7

1, 2. (a) Ko e hā nai te ne ‘ai kitautolu ke tau ‘eke: “Ko e hā hono fuoloa?” (e) Ko e hā ‘e lava ai ke fakalototo‘a‘i kitautolu he ‘ahó ni ‘e he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e kau sevāniti faitōnunga ‘i he kuohilí?

“KO E HĀ hono fuoloa?” Ko e fehu‘i ia na‘e ‘eke ‘e he palōfita faitōnunga ko ‘Aisea mo Hapakuké. (‘Ai. 6:11; Hap. 1:2) ‘I he taimi na‘e hiki ai ‘e Tu‘i Tēvita ‘a e Saame 13, na‘á ne ‘eke tu‘o fā ‘a e fehu‘i tatau. (Saame 13:1, 2) Pea ‘i he taimi na‘e takatakai ai ‘ia Sīsū Kalaisi ‘a e kakai na‘e ‘ikai te nau tuí, na‘á ke ‘eke ange: “Ko e hā hono fuoloa?” (Māt. 17:17) Ko kitautolu foki te tau ‘eke nai ‘a e fehu‘i tatau ‘i he ‘ahó ni.

2 Ko e hā ‘e lava ke ne ‘ai kitautolu ke tau ‘eke: “Ko e hā hono fuoloa?” Mahalo pē na‘e hoko ha me‘a ta‘etotonu kiate kitautolu. Pe mahalo pē ‘oku tau puke pe hoholo ke motu‘a. Mahalo pē ‘oku tau ongo‘i loto-mafasia koe‘uhi ko ‘etau mo‘ui ‘i he “ngaahi taimi fakalilifu ‘a ia ‘e faingata‘a ke fekuki mo ia.” (2 Tīm. 3:1) Pe ‘e lava ke pehē ko e ngaahi fakakaukau hala ‘a e kakai takatakai ‘iate kitautolú ‘okú ne ‘ai ke tau ongo‘i hela‘ia mo loto-si‘í. Tatau ai pē pe ko e hā ‘a e ‘uhingá, ‘oku fakalototo‘a ke ‘ilo‘i na‘e ‘ikai ke fakahalaia‘i ‘e Sihova ‘a ‘ene kau sevāniti faitōnunga ‘a ia na‘a nau ‘eke ‘a e fehu‘i ko iá ‘i he kuohilí.

3. Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ‘i he taimi ‘oku tau ‘i ha tu‘unga faingata‘a aí?

3 Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ‘i he taimi ‘oku tau ‘i ha tu‘unga ai ‘oku faingata‘a ke kātekina? Ko e tokoua fa‘ē-taha ‘o Sīsū ko Sēmisí na‘e fakamānava‘i ‘o ne tala mai kiate kitautolu: “Ko ia ai, mou kātaki fanga tokoua, ke a‘u ki he ‘i heni ‘a e ‘Eikí.” (Sēm. 5:7) Ko ia ‘oku fiema‘u kiate kitautolu kotoa ke tau kātaki. Ka ko e hā koā ‘a e kātaki, pea ‘e lava fēfē ke tau fakahāhā ‘a e ‘ulungaanga faka‘ofo‘ofa ko ení?

KO E HĀ ‘A E KĀTAKI?

4, 5. (a) Ko e hā ‘a e kātaki, pea ‘e lava fēfē ke tau hoko ‘o kātakí? (e) ‘Oku anga-fēfē hono fakamatala‘i ‘e Sēmisi ‘a e kātakí? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

4 ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú ko e kātakí ‘oku ha‘u ia mei he laumālie mā‘oni‘oni ‘o e ‘Otuá. ‘I he ‘ikai ha tokoni ‘a e ‘Otuá, ‘e lava ke faingata‘a ki he fa‘ahinga ta‘ehaohaoa ‘o e tangatá ke nau kātaki ‘i he ngaahi tu‘unga mātu‘aki faingata‘á. Ko e kātakí ko ha me‘a‘ofa mei he ‘Otuá, pea ‘oku tau fakamo‘oni‘i ‘etau ‘ofa kia Sihova mo e ni‘ihi kehé ‘i he taimi ‘oku tau fakahāhā ai iá. ‘I he taimi ‘oku ‘ikai ai ke tau kātakí, ‘oku vaivai ai ‘a e ‘ofa ‘i hotau vā mo e ni‘ihi kehé. (1 Kol. 13:4; Kal. 5:22) Ko e hā ‘oku kau ki he kātakí? ‘Oku kau ki ai ‘a e kātekina ‘o e ngaahi tu‘unga faingata‘á lolotonga hono kei ma‘u ha fakakaukau pau. (Kol. 1:11; Sēm. 1:3, 4) ‘Oku toe tokoni‘i kitautolu ‘e he kātakí ke tau faitōnunga ai pē kia Sihova ‘o tatau ai pē pe ko e hā ha ngaahi palopalema ‘oku tau ma‘u. Te ne tokoni‘i kitautolu ke faka‘ehi‘ehi mei he faisāuní ‘i he taimi ‘oku tau faingata‘a‘ia aí. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú kuo pau ke tau tali loto-lelei ‘a e fiema‘u ko ia ke tatalí. Ko ha lēsoni mahu‘inga ia ‘oku tau ako mei he Sēmisi 5:7, 8. (Lau.)

5 Ko e hā kuo pau ai ke tau loto-lelei ke tatali ki ha ngāue mai ‘a Sihová? ‘Oku fakahoa ‘e he ākonga ko Sēmisí ‘a hotau tu‘ungá ki he tu‘unga ‘o ha tokotaha ngoue. Neongo ‘oku ngāue mālohi ha tokotaha ngoue ‘i hono tō ‘ene ngoué, he‘ikai lava ke ne pule‘i ‘a e ‘eá pe ko e vave ‘a e tupu ‘o ‘ene ngoué. ‘Oku fiema‘u ke ne tatali anga-kātaki ki he “fua lelei ‘o e fonuá.” ‘I ha founga meimei tatau, ‘oku lahi ‘a e ngaahi me‘a he‘ikai lava ke tau pule‘i ‘i he‘etau tatali ke hoko mo‘oni ‘a e ngaahi tala‘ofa ‘a Sihová. (Mk. 13:32, 33; Ngā. 1:7) ‘I he hangē ko e tokotaha ngoué, ‘oku fiema‘u ke tau tatali anga-kātaki.

6. Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e palōfita ko Maiká?

6 Ko e palōfita ko Maiká na‘e pau ke ne kātekina ‘a e ngaahi tu‘unga faingata‘a, ‘o hangē pē ko kitautolu ‘i he ‘aho ní. Na‘á ne mo‘ui lolotonga ‘a e taimi na‘e pule ai ‘a Tu‘i ‘Āhasí. Ko ‘Āhasí ko ha tu‘i na‘e fulikivanu ‘aupito. Ko hono iku‘angá, na‘e lahi ‘a e kākaá ‘i he fonuá. Na‘e kovi ‘aupito ‘a e ngaahi me‘á ‘o pehē ai ‘e he Tohi Tapú na‘e hoko ‘a e kakaí ‘o ‘pōto‘i ‘i hono fai ‘a e me‘a ‘oku koví.’ (Lau ‘a e Maika 7:1-3.) Na‘e ‘ilo‘i ‘e Maika he‘ikai lava ke ne liliu ‘a e tu‘unga ko iá. Ko ia, ko e hā na‘á ne faí? ‘Okú ne tala mai: “Ko e me‘a kiate aú, te u hanganaki fakasio kia Sihova. Te u fakahāhā ha fakakaukau fa‘a tatali ki he ‘Otua ko hoku fakamo‘uí. ‘E fanongo mai ‘a hoku ‘Otuá kiate au.” (Mai. 7:7) ‘I he hangē ko Maiká, ko kitautolu foki ‘oku fiema‘u ke tau fakahāhā “ha fakakaukau fa‘a tatali.”

7. Ko e hā kuo pau ai ke tau fai ‘a e me‘a lahi ange ‘i he tatali pē kia Sihova ke ne fakahoko ‘ene ngaahi tala‘ofá?

7 Kapau ‘oku tau ma‘u ha tui hangē ko e tui ‘a Maiká, te tau loto-lelei ke tatali kia Sihova. ‘Oku ‘ikai ke hangē hotau tu‘ungá ko e tu‘unga ‘o ha pōpula ‘a ia ‘oku tatali ‘i hono loki ‘i he pilīsoné ki he ‘aho ‘o hono tauteá. ‘Oku fakamālohi‘i ia ke ne tatali, pea ‘oku ‘ikai te ne fakatu‘amelie ki he ‘aho ko iá. Kiate kitautolú ‘oku kehe ‘aupito ‘a e ngaahi me‘á! ‘Oku tau loto-lelei ke tatali kia Sihova koe‘uhí ‘oku tau ‘ilo‘i te ne fakahoko ‘i he taimi tonu mātē ‘a ‘ene tala‘ofa ke foaki mai kiate kitautolu ‘a e mo‘ui ta‘engatá! Ko ia ai, ‘oku tau “kātekina ‘a e me‘a kotoa pē ‘i he kātaki mo e fiefia.” (Kol. 1:11, 12) Lolotonga ‘etau tatalí, ‘oku tau tokanga ke ‘oua te tau lāunga ‘o pehē ‘oku ‘ikai vave fe‘unga ‘a e ngāue mai ‘a Sihová. Kapau te tau fai pehē, he‘ikai te ne lelei‘ia ai.​—Kol. 3:12.

NGAAHI FA‘IFA‘ITAKI‘ANGA FAITŌNUNGA ‘O E KĀTAKÍ

8. Ko e hā ‘oku tau ako mei he kau tangata mo e kau fefine faitōnunga na‘a nau mo‘ui ‘i he kuohilí?

8 Ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke tau loto-lelei lahi ange ke tatalí? ‘E lava ke tau fakakaukau ki he kau tangata mo e kau fefine faitōnunga na‘a nau mo‘ui ‘i he kuohilí ‘o tatali anga-kātaki kia Sihova ke fakahoko ‘ene ngaahi tala‘ofá. (Loma 15:4) ‘I he‘etau fakakaukau ki he‘enau ngaahi fa‘ifa‘itaki‘angá, ‘oku lelei ke manatu‘i ‘a e fuoloa ‘o e taimi na‘e pau ai ke nau tatalí, ‘uhinga na‘a nau loto-lelei ai ke tatalí, mo e founga ‘o hono tāpuaki‘i kinautolu ‘e Sihova ‘i he‘enau kātakí.

Na‘e pau ke tatali ‘a ‘Ēpalahame ‘i he ngaahi ta‘u lahi ki mu‘a ke fanau‘i ‘a hono ongo mokopuna ko ‘Īsoa mo Sēkopé (Sio ki he palakalafi 9, 10)

9, 10. Ko e hā hono fuoloa ‘o e tatali ‘a ‘Ēpalahame mo Sela kia Sihová?

9 Fakakaukau angé ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a ‘Ēpalahame mo Selá. Koe‘uhi ko ‘ena fakahāhā ‘a e “tuí mo e kātakí,” na‘á na ma‘u ai “‘a e ngaahi tala‘ofá.” ‘Oku tala mai ‘e he Tohi Tapú ‘i he “hili hono fakahāhā ‘e ‘Ēpalahame ‘a e kātakí,” na‘e tala‘ofa ange ‘e Sihova te ne tāpuaki‘i ia pea ‘ai ke ne hoko ko e tamai ‘a ha fu‘u pule‘anga. (Hep. 6:12, 15) Ko e hā na‘e fiema‘u ai ke fakahāhā ‘e ‘Ēpalahame ‘a e kātakí? Koe‘uhí ‘e fiema‘u ‘a e taimi ke fakahoko ai ‘a e tala‘ofa ko iá. ‘I Nīsani 14 ‘i he ta‘u 1943 ki mu‘a ‘ia Kalaisí na‘e kolosi ai ‘a ‘Ēpalahame mo Sela mo e kotoa ‘o e kakai ‘i hona falé ‘i he Vaitafe ‘Iufaletesí ‘o hū ki he Fonua ‘o e Tala‘ofá. Ka na‘e pau ke tatali ‘a ‘Ēpalahame ‘i he ta‘u ‘e 25 ki mu‘a ke fanau‘i ‘a hono foha ko ‘Aisaké pea ‘i ha toe ta‘u ‘e 60 ki mu‘a ke fanau‘i ‘a hono ongo mokopuna ko ‘Īsoa mo Sēkopé.​—Hep. 11:9.

10 Ko e hā hono lahi ‘o e konga ‘i he Fonua ‘o e Tala‘ofá na‘e ma‘u ‘e ‘Ēpalahamé? ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú ko Sihová “na‘e ‘ikai te ne ‘oange kiate ia ha tofi‘a ai, ‘ikai, na‘a mo ha ki‘i konga ‘oku lahi fe‘unga ke tu‘u ai hono va‘é; ka na‘á ne tala‘ofa‘aki te ne foaki ange ia mo‘ona pea hili iá ki hono hakó, neongo na‘e te‘eki ai ke ‘i ai ha‘ane tama.” (Ngā. 7:5) ‘I he hili ‘a e ta‘u ‘e 430 mei he kolosi ‘a ‘Ēpalahame ‘i he Vaitafe ‘Iufaletesí na‘e toki hoko ai ‘a hono hakó ko ha pule‘anga ‘a ia te nau nofo ‘i he fonua ko iá.​—‘Eki. 12:40-42; Kal. 3:17.

11. Ko e hā na‘e loto-lelei ai ‘a ‘Ēpalahame ke tatalí, pea ko e hā ‘a e ngaahi tāpuaki‘i te ne sio ki ai ko e ola ia ‘ene kātakí?

11 Na‘e loto-lelei ‘a ‘Ēpalahame ke ne tatali koe‘uhí na‘á ne fakapapau‘i ‘e fai ‘a Sihova ki he‘ene ngaahi tala‘ofá. Na‘á ne tui kia Sihova. (Lau ‘a e Hepelū 11:8-12.) Na‘e fiefia ‘a ‘Ēpalahame ke tatali neongo na‘e ‘ikai te ne sio ‘oku hoko mo‘oni ‘a e ngaahi tala‘ofa kotoa ‘a e ‘Otuá ki mu‘a ‘i he‘ene maté. Kae sioloto atu pē ki he fiefia ‘a ‘Ēpalahame ‘i ha‘ane toetu‘u mai ki ha māmani palataisi. Te ne ‘ohovale ‘i he‘ene lau ‘a e talanoa fekau‘aki mo ‘ene mo‘uí pea mo hono fāmilí ‘i he ngaahi konga lahi ‘o e Tohi Tapú. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) Sioloto atu angé ki ha‘ane fiefia ‘i ha‘ane ‘ilo ki hono ngafa mahu‘inga ‘i hono fakahoko ‘o e taumu‘a ‘a Sihova fekau‘aki mo e Mīsaia na‘e tala‘ofá! ‘Oku lava ke tau fakapapau‘i te ne ongo‘i na‘e tuha ‘a e tatali ki he ngaahi tāpuaki ko iá.

12, 13. Ko e hā na‘e fiema‘u ai ke kātaki ‘a Siosifá, pea ko e hā ‘a e fakakaukau pau na‘á ne ma‘ú?

12 Ko e mokopuna-ua ‘o ‘Ēpalahame ko Siosifá na‘á ne loto-lelei foki mo ia ke kātaki. Na‘e ma‘ukovia ia ‘i ha ngaahi fakamaau ta‘etotonu fakalilifu. ‘Uluakí, na‘e fakatau atu ia ‘e hono fanga tokouá ko ha pōpula ‘i hono ta‘u 17 nai. Pea na‘e tukuaki‘i loi ia na‘á ne feinga ke tohotoho‘i ‘a e uaifi ‘o hono ‘eikí peá ne iku ai ki he pilīsoné. (Sēn. 39:11-20; Saame 105:17, 18) Neongo ko Siosifá ko ha sevāniti faitōnunga ‘a e ‘Otuá, na‘e hā ngali na‘e tautea‘i ia kae ‘ikai ke tāpuaki‘i. Ka ‘i he hili ha ta‘u ‘e 13, na‘e liliu ‘a e me‘a kotoa. Na‘e tuku ange ‘a Siosifa mei he pilīsoné peá ne hoko ai ko e pule ma‘u mafai fika ua ia ‘i ‘Isipité.​—Sēn. 41:14, 37-43; Ngā. 7:9, 10.

13 Na‘e ‘ai ‘e he ngaahi fakamaau ta‘etotonu ko iá ke loto-‘ita ‘a Siosifa? Na‘á ne ongo‘i na‘e li‘aki ia ‘e Sihova? ‘Ikai. Na‘e tatali anga-kātaki ‘a Siosifa. Ko e hā na‘á ne tokoni‘i iá? Ko ‘ene tui kia Sihová. Na‘á ne mahino‘i ko Sihova na‘e pulé. ‘Oku tau ‘ilo‘i ia mei he me‘a na‘á ne lea‘aki ki hono fanga tokouá: “‘Oua ‘e ilifiá. ‘Oku ou fetongi koā ‘e au ‘a e ‘Otuá? Neongo na‘a mou taumu‘á ke fai ha kovi kiate au, na‘e fakataumu‘a ia ‘e he ‘Otuá ke iku ‘o lelei pea ke fakahaofi mo‘ui ai ha kakai tokolahi, ‘o hangē ko ia ‘okú ne fai ‘i he ‘aho ní.” (Sēn. 50:19, 20) Na‘e ‘ilo‘i ‘e Siosifa ‘oku tuha ke tatali ki he ngaahi tāpuaki meia Sihová.

14, 15. (a) Ko e hā ‘oku fakaue‘iloto ai ‘a e kātaki ‘a Tēvitá? (e) Ko e hā na‘á ne tokoni‘i ‘a Tēvita ke ne tatali anga-kātakí?

14 Na‘e toe faingata‘a‘ia ‘a Tu‘i Tēvita ‘i he ngaahi fakamaau ta‘etotonu lahi. Na‘e pani ‘e Sihova ‘a Tēvita ke ne hoko ko e tu‘i ‘o ‘Isileli ‘i he‘ene kei si‘í. Ka na‘e pau ke tatali ‘a Tēvita ‘i he ta‘u ‘e 15 ki mu‘a ke ne hoko ko e tu‘i ‘i hono matakalí tonu. (2 Sām. 2:3, 4) Lolotonga ha vaha‘a taimi ‘i he taimi ko iá, na‘e pau ai ke hola ‘a Tēvita ‘o toi meia Tu‘i Saula, ‘a ia na‘á ne feinga ke tāmate‘i ia. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) Ko hono iku‘angá, na‘e ‘ikai ke ma‘u ‘e Tēvita hano ‘api tonu ‘i he taimi ko iá. Na‘e pau ke ne nofo ‘i ha fonua muli pe ‘i ha ngaahi ‘ana ‘i he toafá. Faifai atu pē, na‘e tāmate‘i ‘a Saula ‘i he taú. Ka na‘e kei pau ke tatali ‘a Tēvita ‘i ha toe ta‘u nai ‘e fitu ki mu‘a ke ne toki hoko ko e tu‘i ‘o e pule‘anga fakakātoa ‘o ‘Isilelí.​—2 Sām. 5:4, 5.

15 Ko e hā na‘e loto-lelei ai ‘a Tēvita ke ne tatali anga-kātakí? ‘Okú ne ‘omai ‘a e talí ‘i he saame tatau ‘a ia na‘á ne ‘eke tu‘o fā ai: “Ko e hā hono fuoloa?” ‘Okú ne pehē: “Ka ko au, ‘oku ou falala ki ho‘o ‘ofa mateakí; ‘e fiefia ‘a hoku lotó ‘i ho‘o ngaahi fakamo‘uí. Te u hiva kia Sihova, he kuó ne fakapale‘i lahi au.” (Saame 13:5, 6) Na‘e ‘ilo‘i ‘e Tēvita na‘e ‘ofa ‘a Sihova ‘iate ia pea te Ne mateaki ma‘u pē kiate ia. Na‘á ne fakakaukau ki he taimi na‘e tokoni‘i ai ia ‘e Sihova ‘i he kuohilí, pea na‘á ne fakatu‘amelie atu ki he taimi ‘a ia ‘e fakangata ‘osi ai ‘e Sihova ‘a hono ngaahi ‘ahi‘ahí. Na‘e ‘ilo‘i ‘e Tēvita ‘oku tuha ke tatali ki he ngaahi tāpuaki ‘a Sihová.

Kuo ‘ikai ke kole mai ‘e Sihova kiate kitautolu ke tau fai ha me‘a ‘oku ‘ikai te ne loto-lelei ke ne fai

16, 17. Kuo anga-fēfē hono fakatou fokotu‘u ‘e Sihova ko e ‘Otuá mo Sīsū Kalaisi ha ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘aupito ‘i he loto-lelei ke tatalí?

16 Kuo ‘ikai ke kole mai ‘e Sihova kiate kitautolu ke tau fai ha me‘a ‘oku ‘ikai te ne loto-lelei ke ne fai. Kuó ne fokotu‘u ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga lelei taha ‘i he loto-lelei ke tatalí. (Lau ‘a e 2 Pita 3:9.) Ko e fakatātaá, ‘i he laui afe‘i ta‘u kuohilí ‘i he ngoue ‘o ‘Ītení, na‘e tukuaki‘i ai ‘e Sētane ‘oku ta‘efaitotonu ‘a Sihova. ‘Oku “tatali anga-kātaki” ‘a Sihova ki he taimi ‘a ia ‘e fakamā‘oni‘oni‘i kakato ai ‘a hono huafá. Ko e olá ko e ngaahi tāpuaki fisifisimu‘a ma‘á e fa‘ahinga ‘oku nau “tatali vēkeveke” kiate iá.​—‘Ai. 30:18; fakamatala ‘i lalo.

17 Ko Sīsū tonu ‘okú ne loto-lelei ke tatali. ‘I he taimi na‘á ne ‘i māmani aí, na‘á ne faitōnunga ‘o a‘u ki he‘ene pekiá. ‘I he ta‘u 33, na‘á ne ‘oatu ai ‘a e mahu‘inga ‘o ‘ene feilaulaú kia Sihova ‘i hēvani. Ka na‘e pau ke ne tatali ki he 1914 ke ne toki kamata pule ai ko e Tu‘í. (Ngā. 2:33-35; Hep. 10:12, 13) Na‘a mo ia, ‘e kei fiema‘u pē ke tatali ‘a Sīsū kae ‘oua ke a‘u ki he ngata‘anga ‘o ‘ene Pule Ta‘u ‘e Taha Afé ki mu‘a ke faka‘auha ‘a e kotoa ‘o hono ngaahi filí. (1 Kol. 15:25) Ko ha taimi fuoloa ia ke tatali ai. Neongo ia, ko e ngaahi tāpuaki ko iá ‘oku tuha ke tatali ki ai.

KO E HĀ TE NE TOKONI‘I KITAUTOLÚ?

18, 19. Ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke tau loto-lelei ke tatali anga-kātakí?

18 ‘Oku hā mahino, ‘oku fiema‘u ‘e Sihova ke tau kātaki, ‘o loto-lelei ke tatali. Ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke fai ení? ‘Oku fiema‘u ke tau lotu ‘o kole ‘a e laumālie mā‘oni‘oni ‘o e ‘Otuá. Manatu‘i, ko e kātakí ‘oku ha‘u ia mei he laumālie mā‘oni‘oni ‘o e ‘Otuá. (‘Ef. 3:16; 6:18; 1 Tes. 5:17-19) Ko ia kōlenga kia Sihova ke ne tokoni‘i koe ke ke kātaki!

19 Manatu‘i foki ‘a e me‘a na‘á ne tokoni‘i ‘a ‘Ēpalahame, Siosifa, pea mo Tēvita ke nau tatali anga-kātaki ke hoko mo‘oni ‘a e ngaahi tala‘ofa ‘a Sihová. Ko ‘enau tui mo e falala kia Sihová. Na‘e ‘ikai te nau fakakaukau pē kiate kinautolu mo ‘enau fiema‘ú. ‘I he‘etau fakakaukau atu ki he ola lelei kiate kinautolu ‘a e ngaahi me‘á, ‘e fakalototo‘a‘i ai foki mo kitautolu ke tau fakahāhā ha fakakaukau fa‘a tatali.

20. Ko e hā ‘oku totonu ke tau fakapapau‘i ke faí?

20 Ko ia neongo te tau fāinga nai mo e ngaahi ‘ahi‘ahí, ‘oku tau fakapapau‘i ke fakahāhā “ha fakakaukau fa‘a tatali.” Te tau ‘eke nai ‘i he taimi ‘e ni‘ihi, “Ko e hā hono fuoloa, ‘e Sihova?” (‘Ai. 6:11) Ka ‘i he tokoni ‘a e laumālie mā‘oni‘oni ‘o e ‘Otuá, ‘e lava ai ke tau fa‘ifa‘itaki ki he palōfita ko Selemaiá ‘o pehē: “Ko Sihova ‘a hoku ‘inasí,” pea “ko e ‘uhinga ia te u fakahaa‘i ai ha fakakaukau fa‘a tatali kiate iá.”​—Tangi. 3:21, 24.

^ pal. 11 Ko e vahe nai ‘e 15 ‘o e tohi Sēnesí ‘oku lāulea ai ki he mo‘ui ‘a ‘Ēpalahamé. ‘Ikai ko ia pē, ko e kau hiki tohi ‘o e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané ‘oku nau lave ‘o laka hake he tu‘o 70 kia ‘Ēpalahame.

^ pal. 14 Na‘e si‘aki ‘e Sihova ‘a Saula hili ‘ene pule ‘o laka si‘i pē ‘i he ta‘u ‘e ua. Kae kehe, na‘e kei hokohoko atu pē ‘a e pule ‘a Saulá ‘i ha toe ta‘u ‘e 38, ‘o a‘u ki he‘ene maté.​—1 Sām. 13:1; Ngā. 13:21.