Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

¿Pwesto maʼ aytik bʼa ajyel jpasensyatik smajlajel?

¿Pwesto maʼ aytik bʼa ajyel jpasensyatik smajlajel?

«Ja huenlexi. Aa hua pasensiaex» (SANT. 5:8).

TSʼEBʼOJ 35 SOK 139

1, 2. a) ¿Jasa oj bʼobʼ yiʼotik och sjobʼjelyi ja Jyoba «janekʼto tyempo»? b) ¿Jas yuj wa skoltayotik ja jasa skʼulane ja yaʼtijumik toj ja Dyos bʼa najate?

«¿JANEKʼTO tyempo, ah Jyoba?». Ja sjobʼjel it sjobʼo sbʼaje chabʼ aluman bʼa toj wajye, sbʼiʼil Isaías sok Habacuc (Is. 6:11; Hab. 1:2). Ja mandaranum David cha yaʼa sbʼaj ja junxta sjobʼjel it bʼa chane ekʼele ja bʼa Salmo 13 (Sal. 13:1, 2). Soka Jesukristo cha yaʼa ja junxtatik sjobʼjel yajni yila mey yiʼoje skʼuʼajel ja matik joybʼanubʼalyuji (Mat. 17:17). Ja yuj, mini chamyabʼjeluk ta ja keʼntik ay ekʼele wa xkaʼa jbʼajtik ja sjobʼjel jastal jaw.

2 ¿Jasa oj bʼobʼ yiʼotik och sjobʼjelyi ja Jyoba «janekʼto tyempo»? Bʼobʼta ayni kʼulubʼalkitik jun jasunuk bʼa mi tojuk. Ma wanotik yijel wokol yuja awelotikxa ma yuj jun chamel. Bʼobʼta chamkʼujol ayotik yuja teyotik ja bʼa tyempo jel «ja huocoli» (2 Tim. 3:1). Ma bʼobʼta wa x-el jganatik yajni wa xkilatik ja smodoʼe mi lekuk ja ixuk winik sjoybʼunejotiki. Chikan jastal, pe wa skoltayotik snajel ja jasa skʼulane ja yaʼtijumik toj ja Dyos bʼa najate. Ja yeʼnle yalaweyabʼ ja Jyoba ja jastal mero wa xtaxyeʼi, soka yeʼn mi yala mi lekuk ja jasa skʼulane.

3. ¿Jasunkiluk wa xbʼobʼ skoltayotik yajni wa x-ekʼ jbʼajtik jun tsatsal wokol?

3 ¿Jasa wa xbʼobʼ skoltayotik yajni wa x-ekʼ jbʼajtik tsatsal wokolik jastalni kalatikta? Ja Dyos ya makunuk ja nebʼuman Santiago, smoj-alijel ja Jesús, bʼa yaʼa ja rason it: «Pero quermano jumasa, aa hua pasensiaexi [man xjak] ja Cajualtiqui» (Sant. 5:7). Ja yuj, jpetsaniltik wani skʼana aʼajyuk jpasensyatik. Pe ¿jasunkiluk ja pasensya, sok jastal wa xbʼobʼ jetik ja modoʼal it?

¿JASUNKILUK JA PASENSYA?

4, 5. a) ¿Jasunkiluk ja pasensya, sok jastal wa xjeʼatik? b) ¿Jasa xcholo ja Santiago sbʼaja ajyel pasensya? (Kʼela ja poto bʼa skʼeʼulabʼil ja artikulo).

4 Jastalni wa xyala ja Biblia, ja pasensya juni modoʼal bʼa wa xjeʼatik yajni ja Dyos wa xyakitik ja yipi. Lek mey kiʼojtik jas koltanel ja Dyos, jelni wokol oj kabʼtik ajyel kujtik ja pasensya yuja mulanumotiki. Ja modoʼal it juni majtanal bʼa Dyos, sok ajyel kujtik pasensya juni modo jel tʼilan bʼa sjejel wa xyajtaytik ja Jyoba soka jmojtiki. Yajni mi x-ajyi jpasensyatik, wa xyopiji ja yajtanel kiʼojtik soka tuki (1 Cor. 13:4; Gál. 5:22). Ja pasensya tini chʼikan ja bʼa tuk modoʼalik jel tʼilanik bʼa jun kʼuʼuman Dyos. Jun sjejel, ja ajyel kujtik pasensya wa stojolan oj kuchkujtik sok mok xiwkotik yuj ja wokolik bʼa jel tsatsi ajyel kujtik jun jmodotik bʼa toj (Col. 1:11; Sant. 1:3, 4). Cha wani stojolan yijel wokol jach mi oj katik stup ja tuk sok ajyel toj chikan jas x-ekʼ jbʼajtik. Pe ja Biblia wa xyala jel tʼilan pwesto oj ajyukotik smajlajel ja jasa tʼilan oj jmajlaytik. Ja it juni jasunuk tʼilan wa xnebʼatik ja bʼa jasa wa xyala ja Santiago 5:7, 8 (kʼuman).

5 ¿Jas yuj jel tʼilan pwesto oj ajyukotik bʼa tʼilani oj jmajlaytik ja jasa oj skʼuluk ja Jyoba? Ja Santiago yala ja jastal wala taxtiki jach jastal jun aʼtijum bʼa alaj. ¿Jas yujil? Yujni ja aʼtijum bʼa alaj wani skʼujolan bʼa stsʼunjel ja inat, pe mini xbʼobʼ stukbʼes ja tyempo sok ja skʼiʼelal ja inat. Cha mi oj bʼobʼ ya ekʼ mas wego ja tyempo. Ja yuj wani snaʼa tʼilani oj ajyuk spasensya bʼa smajlajel «masan to huax ajyi ja sbaal ja yalaji». Jastalni jaw, ja keʼntik wantik smajlajel aʼeljul ja tyempo aya kʼotuk ja jas skʼapunej ja Jyoba, pe ayni jitsan jastik mi xbʼobʼ katik tukbʼuk (Mar. 13:32, 33; Hech. 1:7). Jastalni ja aʼtijum bʼa alaji, tʼilan oj ajyukujtik pasensya.

6. ¿Jasa wa xnebʼatik sbʼaja aluman Miqueas?

6 Ja jas wan ekʼel ja bʼa jtyempotik junxtani ja jastal ekʼ ja bʼa styempo ja aluman Miqueas. Ja yeʼn ajyi sakʼan ja bʼa styempo ja Acaz, jun mandaranum jel malo waji. Ja bʼa tyempo jaw, ayni tuktukil tikʼe matik wa xchono sbʼaje bʼa mi sbʼejuk sok ja ixuk winik jelxa snaʼawe skʼulajel ja bʼa mi lekuki (kʼuman ja Miqueas 7:1-3). Ja Miqueas kʼot snaʼ mini oj bʼobʼ stukbʼes ja jas wan ekʼeli. Anto, ¿jasa skʼulani? Yala: «Sbʼaja keʼn, ojni ajyukon kʼelan jakan yuja Jyoba. Meran lek ojni jeʼ jun modoʼal bʼa smajlajel yuja Dyos bʼa jkoltanumi. Ja jDyosi ojni smaklayon» (Miq. 7:7). Jastalni ja Miqueas, ja keʼntiki tʼilani oj ajyukujtik «jun modoʼal bʼa smajlajel».

7. ¿Jas yuj tʼilan pwesto oj ajyukotik bʼa smajlajel gusto lek aya kʼotuk ja jastik skʼapunej ja Jyoba?

7 Ta ay kiʼojtik jun skʼuʼajel jastal bʼa Miqueas, pwestoni oj ajyukotik bʼa smajlajel gusto lek ja jas oj skʼuluk ja Jyoba. ¿Jas yujil? Bʼa yabʼjel stojolil, la jpensaraʼuktik bʼa jun presoʼanum bʼa wan smajlajel ja kʼakʼu oj miljuk. Anima mi skʼana oj kʼotuk ja kʼakʼu jaw, pe mixa jas wa xbʼobʼ skʼuluk, kechanxta wan smajlajel. Pe tukni lek ja jbʼajtiki. Yuja wa xnaʼatik ja Jyoba ojni ya kʼotuk ja jas skʼapunej bʼa yajelkitik ja jsakʼaniltik bʼa tolabida sok oj skʼuluk ja bʼa mero styempoʼili, la jmajlaytik gusto lek ja jas oj skʼuluki. Ja yuj wa xnochotik ja rason it: «Oj bob acʼul seguir abajex [ma akuchukawujilex tsʼikan lek] [...] y oj cho bob ajyanic gusto» (Col. 1:11, 12). Ja Jyoba mini lekuk oj yil ta mi xmajlaytik gusto lek sok ta wala ochtik parte yuja jel wan albʼeli (Col. 3:12).

SJEJELIK BʼA AJYEL PASENSYA

8. Yajni wantik spaklajel ja sjejelik bʼa winik sok ixuk bʼa toj wajye bʼa najate, ¿jasa tʼilan oj kaʼ tʼabʼan jkʼujoltik?

8 ¿Jasa oj koltanuk bʼa mas pwesto oj ajyukotik smajlajel? Jani spaklajel ja sjejelik bʼa winik sok ixuk bʼa toj wajye bʼa ajyiyujile spasensya smajlajel bʼa aya kʼotuk ja jastik skʼapa ja Jyoba (Rom. 15:4). Yajni wanotik spaklajel, la ka tʼabʼan jkʼujoltik janekʼto tyempo smajlaye, jas yuj pwesto ajyiye smajlajel sok jastik slekilal yilawe yuja ajyi spasensyaʼe.

Ja Abrahán tʼilani smajlay jitsan jabʼil bʼa oj ajyuk ja yij Esaú soka Jacob. (Kʼela ja parrapoʼik 9 sok 10).

9, 10. ¿Janekʼ tyempo smajla ja Abrahán soka Sara bʼa ti oj kʼotuk jujuntik ja jas skʼapunej ja Jyoba?

9 La kʼe jtatik tiʼal sbʼaja Abrahán soka Sara. Yuja sjeʼawe «skʼuʼajel sok pasensya», sbʼajine «ja skʼapjelalik». Ja Biblia wa xyala «tsaʼan yajni ja Abrahán sjeʼa ajyiyuj spasensya», oj ajukyi ja jasa kʼapjiyi yuja Jyoba bʼa oj koʼ slekilal sok oj pojxuk ja yintili (Heb. 6:12, 15, TNM). Pe ja kʼapjelal it ojni ekʼ jitsan tyempo bʼa ti oj kʼotuk. Ja yuj, ja Abrahán tʼilani oj ajyuk spasensya. Ja trato skʼulan ja Jyoba soka Abrahán, jani kʼe kʼotuk ja bʼa 14 bʼa nisán ja bʼa yixawil ja judío ja bʼa 1943 bʼajtanto bʼa styempo ja Jesús. Ja bʼa kʼakʼu jaw, ja Abrahán, ja Sara sok spetsanil ja matik teyesoki skʼutsuwe ja yok jaʼ Éufrates sok ochye ja bʼa Luʼum Kʼapubʼali. Pe ja Abrahán tʼilani smajla 25 jabʼil bʼa ti oj ajyuk ja yunin Isaac, bʼa jabʼil 1918. Sok cha tʼilani smajla 60 jabʼil mas bʼa ti oj ajyuk ja yij Esaú soka Jacob, bʼa jabʼil 1858 (Heb. 11:9).

10 ¿Kʼot maʼ sbʼajuk xetʼan ja Abrahán ja Luʼum Kʼapubʼali? Ja Biblia wa xyala ja Jyoba «mi to ya sbajuc ja lugar iti, mi ni ba oj ajyuc tecʼani. Pero alji ni yab ja Abrahami que oj ni sbajuc ja mas tzaani jaxa cuando huax chami, oj ni bi sbajuc can spetzanil ja yintil oj to manxuqui, iday, ja ora alji yab ja iti, mi to ni jun yunin yioj» (Hech. 7:5). Tsaʼan yajni skʼutsu ja jaʼ Éufrates, ekʼ 430 jabʼil yajni ja yintil kʼotye ja chonabʼ ja maʼ oj ajyuk sakʼan ja bʼa luʼum jaw (Éx. 12:40-42; Gál. 3:17).

11. a) ¿Jas yuj ja Abrahán pwesto ajyi bʼa smajlajel? b) ¿Jastik slekilal oj yil ja Abrahán yuja ajyiyuj pasensya?

11 Ja Abrahán mini chʼak yil spetsanil ja jas skʼapunej ja Dyos ja yajni sakʼanto, pe ajyi pwesto bʼa smajlajel gusto lek sok ajyiyuj pasensya yujni ayiʼoj skʼuʼajel bʼa Jyoba (kʼuman ja Hebreos 11:8-12). ¿Wan maʼ xpensarantik janekʼto gusto oj yabʼ ja Abrahán yajni sakʼwi ja bʼa Kʼachinubʼi? Chamni oj yabʼ yajni xyila yibʼanal ja jas wa xyala ja Biblia sbʼaja sakʼanil soka bʼa yintili. * Chomajkil jelni gusto oj ajyuk yajni xyabʼ stojol ja bʼa niwan cholal ajyiyuji bʼa oj kʼotuk ja jasa skʼapa ja Jyoba sbʼaja intil kʼapubʼali. Ojni yil mini lomuk ja ajyi spasensya.

12, 13. ¿Jas yuja José tʼilani aʼajyukyuj spasensya, sok jasa lekil modoʼal ajyiyuji?

12 Jun yunin ja yij ja Abrahán cha sjeʼa pwesto bʼa ajyi spasensya. Sbʼiʼil José sok ja yeʼn kʼulajiyi jastik bʼa mi tojuk. Bʼajtan, chonji jastal moso yajni yiʼoj junuk 17 jabʼil. Tsaʼan, leji lom smul bʼa skʼulan violar ja xcheʼum ja yajwali. Ja jaw mini meranuk, pe ja José lutji preso (Gén. 39:11-20; Sal. 105:17, 18). Anima waj jun winik toj, lajansok wan yijel kastigo sok mi wan ajelyi slekilal. Pe 13 jabʼil tsaʼan chʼak tukbʼuk spetsanil. Ja José el ja bʼa preso sok yeʼn kʼot ja xchabʼil winik mas jel chaʼan xchol ja bʼa Egipto (Gén. 41:14, 37-43; Hech. 7:9, 10).

13 ¿Jel maʼ tajki ja José yuja kʼulajiyi ja bʼa mi tojuki? ¿Yaʼa makan sjipjel skʼujol ja bʼa sDyos, ja Jyoba? Miyuk. ¿Jas yuj bʼobʼ ajyuk spasensya smajlajel? Yujni ajyiyuj skʼuʼajel bʼa Jyoba. Ja José yila ja Dyos tini ay bʼa skʼabʼ spetsanil ja jastik junuki. Ja yuj, yala yabʼ ja smoj-alijelik: «Mok xiwanik. ¿Yuj maʼ keʼn teyon ja bʼa slugar ja Dyos? Anima ja weʼnlex aleʼawex modo bʼa ayajbʼesonex, ja Dyos xchapa bʼa lek a-elkʼot bʼa keʼna sok bʼa oj kan sakʼan jitsan ixuk winik, jastalni wan skʼulajel ja wego» (Gén. 50:19, 20). Tsaʼan, ja José yila mini lomuk ja ajyiyuj spasensya.

14, 15. a) ¿Jas yuj jel chamyabʼjel ja spasensya ajyiyuj ja David? b) ¿Jasa koltaji ja David bʼa ajyi spasensya smajlajel?

14 Ja mandaranum David cha kʼulajiyi jitsan jastik bʼa mi tojuk. Anima ja Jyoba stsʼaʼa ja yajni junto yal kerem bʼa oj ochuk mandaranum ja bʼa Israel, ja David tʼilani smajla junuk 15 jabʼil bʼa ti oj kʼot mandaranum ja bʼa kʼole tey ja yeʼn (2 Sam. 2:3, 4). Jujuntik jabʼil ja bʼa tyempo jaw, elni ajnel yuja mandaranum Saúl, yujni wa xkʼan miljukyuj. * Ja yuj, ja David ay ekʼele ti waj kulan bʼa pilan país ma bʼa kʼeʼenik ja bʼa takin kʼinal. Ekʼ ja tyempo, ja Saúl cham bʼa jun tiroʼanel. Ama jachuk, ja David smajla junuk juke jabʼil mas bʼa oj kʼotuk mandaranum bʼa yibʼanal ja Israel (2 Sam. 5:4, 5).

15 ¿Jas yuj ja David pwesto ajyi bʼa ajyel spasensya smajlajel? Ja yeʼn yaʼa ja sjakʼjel ja bʼa Salmo 13, bʼa sjobʼoyi ja Jyoba chane ekʼele janekʼto oj albʼuk ja swokoliki. Yala: «Bʼa keʼna, wa xjipa jkʼujol ja bʼa wa yajal kʼujol mey stikʼanil, ja jkʼujol ojni gustoʼaxuk ja bʼa jastik waxa kʼulan bʼa koltanel. Oj jtsʼebʼantay ja Jyoba, yujni ja yeʼn yaʼunejki jitsan jlekilal» (Sal. 13:5, 6). Ja David sjipa skʼujol ja bʼa slekil skʼujol mey stikʼanil yiʼoj ja Jyoba. Smajlay gusto lek ja kʼakʼu yajni ja Jyoba xchʼaya snajel ja swokoliki. Chomajkil, spensaran jastal koltanubʼal yuja Jyoba ja bʼajtanto. Ja David wani snaʼa ja ajyelyuj spasensya mini lomuka.

Ja Jyoba wa skʼana aʼajyuk jpasensyatik, yujni ja yeʼn ay spasensya

16, 17. ¿Jastal sjeʼunej ja Jyoba soka Jesús bʼa pwesto aye smajlajel?

16 Ja Jyoba wa skʼana aʼajyuk jpasensyatik, yujni ja yeʼn ay spasensya. Pes yeʼnani kʼotel jun lekil sjejel bʼa ajyel kujtik pasensya (kʼuman ja 2 Pedro 3:9). Jun sjejel, ja yeʼn ajyelyuj spasensya bʼa smajlajel jitsan mil jabʼilik bʼa achiknajuk ja abʼaltanel yala ja Satanás ja bʼa kʼachinubʼ bʼa Edén mini meranuk. Ja Jyoba wani ‹ajyel spasensya smajlajel›, bʼa akʼotuk ja tyempo asakbʼuk tsʼikan lek ja sbʼiʼili. Mini xbʼobʼ ekʼuk ja bʼa jpensartik janekʼto slekilal oj yile «ja matik wane smajlajel ja yeʼn» (Is. 30:18).

17 Ja Jesús pwestoni ay bʼa smajlajel. Yajni ajyi ja bʼa Luʼumi, tojni ajyi man chami. Ja bʼa jabʼil 33, sjeʼa bʼa stiʼ sat ja Jyoba ja bʼa satkʼinal ja janekʼto chaʼanyabʼalil yiʼoj ja sakʼanil yaʼa. Pe tʼilani smajla man 1914 bʼa kʼe ya mandar (Hech. 2:33-35; Heb. 10:12, 13). Sok tʼilani oj smajlay man xchʼak ja sMandaranel bʼa Mil Jabʼil bʼa oj ajuk chʼaysnajel spetsanil ja skontraʼiki (1 Cor. 15:25). Mini tʼusanukta jabʼil oj majlaxuk, pe jkʼuʼunejtik lek mini lomuk ja smajlajeli.

¿JAS OJ SKOLTAYOTIK BʼA AJYEL PWESTO SMAJLAJEL?

18, 19. ¿Jasa oj skoltayotik bʼa pwesto oj ajyukotik aʼajyuk jpasensyatik smajlajel?

18 Jpetsaniltik tʼilan pwesto la ajyukotik bʼa smajlajel sok ajyel jpasensyatik. ¿Jasa oj skoltayotiki? Skʼanjelyi bʼa orasyon ja Dyos bʼa ayakitik ja yipi. La juljkʼujoltik bʼa ajyel jpasensyatik wani xkʼanatik ja yip ja Dyos (Efes. 3:16; 6:18; 1 Tes. 5:17-19). Ja yuj, la jkʼantikyi ja Jyoba a-skoltayotik aʼajyuk jpasensyatik bʼa akuchkujtik.

19 La juljkʼujoltik jas yuja Abrahán, ja José soka David bʼobʼni ajyuk spasensyaʼe smajlajel bʼa aya kʼotuk ja jas skʼapunej ja Jyoba. Jani yuja skʼuʼajel yiʼoje bʼa Jyoba soka sjipa skʼujole ja bʼa jastal wa skʼulan ja yeʼn. Mini spensarane bʼa yeʼnleʼita sok mini ja bʼa jas mas lek wa xyilawe. Spensarajel ja bʼa slekilal ajiyileʼi wa skoltayotik bʼa oj ajyuk jpasensyatik.

20. ¿Jasa tʼilan mok tʼabʼtʼunuk jkʼujoltik?

20 Anima ay ekʼeleʼik jel wokol x-ekʼ jbʼajtik, tʼilan mok tʼabʼtʼunuk jkʼujoltik bʼa aʼajyukujtik «jun modoʼal bʼa smajlajel». Meran, bʼobʼta ay ekʼele wa xjobʼo jbʼajtik: «¿Janekʼto tyempo, ah Jyoba?» (Is. 6:11). Pe soka yip ja Dyosi, wa xbʼobʼ kaltik jastal Jeremías: «Ja Jyoba yeʼnani wa xbʼajin» sok «yuja jaw oj jeʼ jun modoʼal bʼa smajlajel yuja yeʼn» (Lam. 3:21, 24).

^ par. 11 Ja bʼa libro bʼa Génesis wa xcholo junuk 15 kapituloʼik ja bʼa sakʼanil ja Abrahán, sok jaxa bʼa juʼunik tsʼijbʼunubʼal bʼa griego wa staʼa tiʼal mas ja 70 ekʼele.

^ par. 14 Ja Jyoba mixani lek yila ja Saúl yajni wanxa yajel mandar tʼusan mas ja chabʼ jabʼili, pe yaʼatokan a-skʼul mandar 38 jabʼil mas, anto tixa chama (1 Sam. 13:1; Hech. 13:21).