Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

“Mbili zaKarunga . . . za pitakana unene nondunge nadinye”

“Mbili zaKarunga . . . za pitakana unene nondunge nadinye”

“Mbili zaKarunga, ezi za pitakana unene nondunge nadinye, ngazi kungira nomwenyo deni.”—FIL. 4:7.

MARUSUMO: 76, 141

1, 2. Yisinke ya horokere moFilipi eyi ya twaredesere Paurusa naSirasa va va ture modorongo? (Tara efano.)

PAURUSA naSirasa kwa va tulire modorongo modoropa zaFilipi. Awo kwa va menge komaguru ntani awo kwa zuvhire kukora morwa kwa va toonene. (Yirug. 16:23, 24) Komeho yi ka horoke oyo, mbunga zovantu kwa va kokerere komarandero va ka va pangure. Yikoverero yawo kwa yi tawire, makura tava va toona noyiuro. (Yirug. 16:16-22) Eyi va mu rugene Paurusa kwa kere epuko morwa age Muroma, va hepere kumupangura pauhunga. *

2 Apa Paurusa ga kere modorongo age kwa gazadarere ko eyi ya horokere ezuva olyo. Age kwa gazadarere kuhamena Vajuda womoFilipi. Awo kapi va kere nosinagoge mositata sawo ngwendi yitata yimwe eyi nga dingura. Yiyo nye ngava pongere ponze zositata pepi nomukuro. (Yirug. 16:13, 14) Ngoso eyi ya va ninkisire va dire kukara nosinagoge, morwa kapi va kere novagara wokugwanena po mokupitisira ndi? Vantu womoFilipi kwa lizuvhire mfumwa kweyi va kere Varoma. (Yirug. 16:21) Oyo nampo yiyo ya va ninkisire va gazare asi Paurusa naSirasa kwa kere Vajuda kapisi Varoma. Yi kare asi konda musinke, awo kwa ya va tulire modorongo va hana unzoni.

3. Morwasinke nampo Paurusa ga dilire kuyikwata egano apa va mu tulire modorongo, nye nkareso musinke ga kere nazo?

3 Paurusa nampo kwa gazadarere ko hena eyi ya horokere apa ga kere moAsia. Yikando yongandi mpepo zokupongoka kwa mu silikire kukazuvhisira komavango gamwe. Azo kwa mu pitisilire a ka zuvhisire nakopeke. (Yirug. 16:6, 7) Kupi za mu harerere? Apa ga kere moTorowasa kwa mwene emoneko. Age kwa mu tanterere asi: “Ruta omu moMakedoniya.” Paurusa ga tambwire ezigido olyo morwa ga yi dimbwilire asi Jehova yiko ga mu harerere. (Resa Yirugana 16:8-10.) Nye yisinke ya kweme ko? Apa ga ya kere moMakedoniya yipo nye va ya mu tulire modorongo mositata saFilipi. Morwasinke Jehova ga yi pulisilire yi mu horokere? Siruwo sokuhura kupi ga hepere kukara modorongo? Yi kare asi Paurusa ga lipulire mapuro ogo, age kapi ga pulisilire ukaro wendi u mu guvise ndi a zumbanese epuro mwaKarunga. Paurusa naSirasa yipo va tamekere “kukanderera oku tava dimbi nonsumo dehamberero.” (Yirug. 16:25) Mbili zaKarunga kwa hengagwidire nomutjima dawo.

4, 5. (a) Ngapi ukaro wetu nau vhura kulifana nou waPaurusa? (b) Ngapi ukaro waPaurusa wa rundurukire ga hana kuyindindira?

4 Ngwendi Paurusa nampo nove wa lizuvha rumwe asi kuna kukupitisira mpepo zokupongoka, nye konyima yininke kapi ya horokere moomu wa yi ndindilire. Nampo wa ligwanekerere nomaudigu ndi wa ya kere moukaro omu wa hepere kutura po marunduruko gomanene. (Muud. 9:11) Apa o gazadara eyi ya kuhorokerere ove nampo kulipura eyi Jehova ga yi pulisilire yi kuhorokere. Nsene yimo, yisinke nayi kuvatera o twikire kulididimikira nokuhuguvara mwaJehova? Mokugwana elimbururo twa hepa kukonakona sihorokwa saPaurusa naSirasa.

5 Ngomu Paurusa naSirasa va dimbire nonsumo dehamberero, tapa horoka yininke eyi va dilire kundindira. Va liharuka ko evhu tali tameke kukankama unene makura mavero taga zeguruka. Ano yipandeko tayi gu ko kovanadorongo navenye makura Paurusa ta kava munomeni godorongo ogu ga here kulidipaga. Munomeni ogo kumwe nepata lyendi kwa ya gwene ekuho. Ezuva lyokukwama ko, vapanguli tava tumu vakwafi vawo va ka pwagese Paurusa naSirasa modorongo. Vakwafi owo kwa ka tanterere Paurusa naSirasa va tunde mo mositata mombili. Apa vapanguli va yi dimbwilire asi Paurusa naSirasa kwa kere Varoma, va yi kwete egano asi epuko lyenene va rugene makura tava wiza vene va ya va pwagese mo mositata. Nye Paurusa naSirasa kwa here tanko kurekera murongwa gwawo gomupe Lidiya. Awo kwa ruganesere hena mpito ozo mokukorangeda vapuli vakwawo. (Yirug. 16:26-40) Yininke kwa rundurukire usimbu.

ZA “PITAKANA UNENE NONDUNGE NADINYE”

6. Yisinke natu ka zogera?

6 Yisinke natu lirongera ko koyihorokwa oyo? Jehova kuvhura kurugana eyi atu dili kundindira, yipo nye kapisi tu lipakere sinka unene nsene kuna kupita momaudigu. Maudigu aga ga pitire Paurusa kwa mu kundamene monkedi zongwa. Ose eyi kuyimonena mononkango edi ga tjangerere vapuli vakwawo womoFilipi kuhamena yinka ntani mbili zaKarunga. Pomuhowo tatu ka zogera nonkango daPaurusa edi da kara moVafilipi 4:6, 7. (Resa.) Ntani natu ka zogera yihonena yimwe omu Jehova ga rugene yininke eyi va dilire kundindira vakareli vendi. Ano konyima tatu ka zogera omu “mbili zaKarunga” nazi tu vatera tu lididimikire nokuhuguvara mwendi.

7. Apa Paurusa ga tjangerere mbilive Vakriste womoFilipi, yisinke ga here kuvaronga ntani yisinke natu lirongera ko?

7 Apa Vakriste womoFilipi va resere mbilive ezi ga va tjangerere Paurusa, awo va diworokere eyi ya mu horokerere ntani nomu Jehova ga mu vaterere monkedi omu ga dilire kuyindindira. Yisinke ga here kuvaronga Paurusa? Age kwa va rongere va dire kulipakera sinka, nye va kanderere yipo va gwane mbili zaKarunga. Ntani ga va tanterere asi “mbili zaKarunga. . . za pitakana unene nondunge nadinye.” Yisinke ayi tanta? MoNobibeli dimwe kwa toroka mo asi “za pitakana nonzodi detu nadinye” ndi “za pitakana matokoro nagenye govantu.” Paurusa kwa tente asi “mbili zaKarunga” azo nene unene. Nampili ngomu pamwe ayi moneka asi kapi tatu vhuru kugusa po maudigu, Jehova age kuvhura kurugana yininke eyi atu dili kundindira.—Resa 2 Peturusa 2:9.

8, 9. (a) Nampili ngomu Paurusa ga ligwanekere noudigu moFilipi, yitundwamo musinke yoyiwa ya kere? (b) Yisinke ya ninkisire Vakriste womoFilipi va tambure nonkango daPaurusa?

8 Mbilive zaPaurusa za korangedere Vakriste womoFilipi ngomu va gazadarere ko kweyi ya va horokerere. Eyi ga tjenge Paurusa kwa kere usili. Nampili ngomu Jehova ga pulisilire Paurusa naSirasi va pite moudigu, sihorokwa sina kwa geve ‘undipo nokukoreka mbudi zongwa.’ (Fil. 1:7) Vapanguli va tjilire kuhepeka hena Vakriste womositata sina. Oyo nampo yiyo ya ninkisire Rukasa ogu ga kere ndokotora a kare moFilipi apa Paurusa naSirasa va tengwire. Age ga vhulire kuvatera Vakriste womositata sina.

9 Apa Vakriste womoFilipi va resere mbilive zaPaurusa, va yi divire asi age kapi ga tjenge tupu magano gamwene. Paurusa kwa pitire momaudigu gomanene, nye ga yi likidire asi ga kere ‘nombili zaKarunga.’ Apa ga tjenge mbilive ozo, age kwa kere monomango membo lyendi moRoma. Nampili ngoso, ga yi likidire asi age ga kere ‘nombili zaKarunga.’—Fil. 1:12-14; 4:7, 11, 22.

“WALYE OMU KARA NOSINKA SOYUMA”

10, 11. Yisinke natu vhura kurugana nsene tuna kara nosinka, ntani yisinke natu vhura kundindira?

10 Yisinke nayi tu vatera tu dire kukara nosinka soyuma ntani tu gwane “mbili zaKarunga”? Nonkango daPaurusa koVafilipi kutulikida asi eyi ayi gusa po sinka kuna kara kukanderera. Yipo nye, mevango lyokukara nosinka twa hepa kukanderera. (Resa 1 Peturusa 5:6, 7.) Kanderera kwaJehova nokukara nepuro asi nga kupakera mbili. Ntani hena kanderera norupandu pokudiworoka omu ga ku tungika. Ose kukara nehuguvaro lyokupama apa atu diworoka asi Jehova “kuvhura kurugana yoyinzi-yoyinzi, kupita nayinye eyi atu hundire neyi atu gazara.”—Efe. 3:20.

11 Ngwendi moomu ya horokerere Paurusa naSirasa moFilipi, kuvhura yi tu tetukise eyi a rugana Jehova mokutuvatera. Nampili ngomu nayi dira kukara yitetu yoyinene, age nga tu pa eyi tuna hepa. (1 Kol. 10:13) Nye kapi ayi tanta asi tatu liguminine tupu nokundindira Jehova a kohonone po udigu. Twa hepa kurugana kuliza neyi atu kanderere. (Rom. 12:11) Nsene tu rugana ko yuma, Jehova nga tu tungika. Twa hepa kuyidiva asi Jehova kuvhura kuturuganena yininke yoyinzi kupitakana eyi atu hundire ndi atu ndindire. Poyiruwo yimwe age kuturuganena yininke eyi tuna dili kundindira. Tu tarurureni yihorokwa yimwe yomoBibeli eyi ayi pameke ehuguvaro lyetu mwaJehova asi age kuvhura kuturuganena yininke eyi atu dili kundindira.

OMU JEHOVA GA RUGENE EYI VA DILIRE KUNDINDIRA

12. (a) Yisinke ga rugene hompa Hisikiya apa ga mu tjilisire Senakelibu hompa goVaasiliya? (b) Yisinke natu lirongera ko omu Jehova ga kohwenene po udigu wina?

12 Apa atu resa Bibeli ose kugwana mo yihonena omu Jehova ga rugene eyi va dilire kundindira vakareli vendi. Hompa Hisikiya kwa parukire posiruwo esi hompa Senakelibu gwaAsiliya ga ka rwisire yitata yomoJuda kugusa ko saJerusarema. (2 Vah. 18:1-3, 13) Konyima, Senakelibu kwa here kuhomokera Jerusarema. Yisinke ga rugene hompa Hisikiya apa ga ligwanekerere nomatjiliso ogo? Age kwa kanderere kwaJehova ntani kwa pulire ko magano komuporofete gwaJehova, Jesaya. (2 Vah. 19:5, 15-20) Hisikiya ga rugene ko yuma pokugava yimaliwa eyi ga mu pulire Senakelibu. (2 Vah. 18:14, 15) Mwaza siruwo, Hisikiya ga liwapaikilire ehomokero. (2 Hist. 32:2-4) Nye ngapi va u kohwenene po udigu owo? Jehova kwa tumine muengeli gumwe ogu ga ya dipagere vakwayita vaSenakelibu 185 000 mesiku limwe tupu. Yosili, Hisikiya kapi ga yi ndindilire yi horoke ngoso.—2 Vah. 19:35.

Yisinke natu lirongera ko kweyi ya horokerere Josefa?—Gen. 41:42 (Tara paragarafu 13)

13. (a) Yisinke natu lirongera ko kweyi ya horokerere Josefa? (b) Yisinke ya horokerere Sara eyi ga dilire kundindira?

13 Tu tareni sihonena saJosefa munwaJakopo. Apa Josefa ga kere modorongo age kapi ga yi ndindilire asi nga kara mupangeli gwauvali moEgipite ndi asi Jehova nga mu ruganesa mokuparura ekoro lyawo kerumbu. (Gen. 40:15; 41:39-43; 50:20) Jehova kwa rugene yininke eyi ga dilire kundindira Josefa. Gazadara ko hena Sara ozinakuru vaJosefa. Sara kapi ga yi ndindililire asi Jehova kuvhura a mu pe munwa gomumati gwanyamwendi. Age ya mu tetukisire apa ga ya hampurukire Isaka moukurupe wendi.—Gen. 21:1-3, 6, 7.

14. Ehuguvaro musinke natu kara nalyo mwaJehova?

14 Ose kapi atu ndindire Jehova a tu ruganene yitetu mokugusa po maudigu getu komeho ngau wize uzuni woupe ndi tu ndindire yitetu yoyinene meparu lyetu. Nye twa yi diva asi Jehova Karunga ga vaterere vakareli vendi ntani kapi ga runduruka. (Resa Jesaya 43:10-13.) Ehuguvaro lyangoso kutuvatera tu kare nepuro mwendi. Age kuvhura kutunkondopeka yipo tu vhure kusikisa mo mpango zendi. (2 Kol. 4:7-9) Yisinke atu lirongere ko koyihorokwa oyo yomoBibeli? Sihonena saHisikiya naJosefa ntani Sara kulikida asi Jehova kuvhura kutuvatera momaudigu gomanene nsene tu mu limburukwa.

Jehova kuvhura kutuvatera momaudigu gomanene nsene tu mu limburukwa

15. Yisinke ngayi tu vatera tu kare ‘nombili zaKarunga’ ntani kupitira mwalye?

15 Ngapi omu natu lididimikira maudigu nokukara simpe ‘nombili zaKarunga’? Pokutwikira kukara nelikwatakano lyewa naKarunga gwetu Jehova. Ose kukara nelikwatakano lyangoso ntudi kupitira “mwaJesus Kristusa,” ogu ga geve eparu lyendi ngonzambo zosizoweseso. Ezi kuna kara nkedi zimwe omu Guhyetu ga tu ruganena yininke yokutetukisa. Jehova kuruganesa sizoweseso a tu dongwenene po nonzo detu yipo tu vhure kukara nezwi lyewa lyokomutjima nokumuhedera pepi.—Joh. 14:6; Jak. 4:8; 1 Pet. 3:21.

NGAZI KUNGIRA NOMWENYO DETU NOMAGAZARO GETU

16. Yitundwamo musinke ayi kara apa atu gwana “mbili zaKarunga”? Gava sihonena.

16 Yitundwamo musinke ayi kara apa atu gwana “mbili zaKarunga, ezi za pitakana unene nondunge nadinye”? Bibeli kwa tanta asi azo ngazi ‘kungira nomwenyo detu nomagazaro getu mwaJesus Kristusa.’ (Fil. 4:7) Nkango ‘kukungira’ ngava zi ruganesa nare kovakwayita. Azo kwa tembe kombunga zovakwayita ezi ngava pe situmbukira sokukunga yitata mosiruwo sanare. Simwe soyitata oyo kwa kere Filipi. Vatungi womoFilipi ngava rara mompora morwa va yi divire asi sitata sawo ngava si kungu vakwayita. Mokulifana, apa atu kara “nombili zaKarunga” kutuvatera tu dire kukara noyinka unene. Ose twa yi diva asi Jehova kutupakera mbili ntani age ana hara yi tu tompoke. (1 Pet. 5:10) Pokudiva oyo, ayo kutukunga ndi kutupopera tu dire kukara nosinka sosinene ndi tu dompe mutjima.

17. Yisinke nayi tu vatera tu ndindire meho nehuguvaro?

17 Udigu wounene ou ngau kundama vantu navenye ntaantani ngau tameke. (Mat. 24:21, 22) Ose kapi twa diva eyi ngayi tu horokera. Nye nampili ngoso, kapisi hepero tu kare nosinka sosinene. Nampili ngomu twa dira kudiva nayinye eyi nga rugana Jehova, ose twa diva asi age Karunga musinke. Twa diva omu Jehova ga vaterere vakareli vendi mosiruwo sanare. Yi kare asi konda musinke, Jehova nkenye apa kusikisa mo sitambo sendi, ano poyiruwo yimwe age kuyirugana monkedi ezi ava dili kuyindindira vantu. Nkenye apa Jehova ayi rugana, ose kulimonena mononkedi dokulisiga-siga ‘mbili zendi, ezi za pitakana unene nondunge nadinye.’

^ para. 1 Ayo kumoneka ngwendi asi Sirasa nage kwa kere Muroma.—Yirug. 16:37.