Ir al contenido

Ir al índice

Je kjoanyʼántokonle Niná faʼatonele ngayeje kjoafaʼaitsjenle chjota

Je kjoanyʼántokonle Niná faʼatonele ngayeje kjoafaʼaitsjenle chjota

“Je kjoanyʼántakonle Niná xi ñaki faʼatole ngayije kjoafaʼaitsjenle chjota, jé xi sikuinda ni̱ma̱no” (FILIP. 4:7).

KJOAJNDA 39, 141

1, 2. Jmé xi koantʼain je Pablo kao Silas ya Filipos (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi).

KʼIANGA jeme basen nitje̱n ya Filipos, je Pablo kao Silas ndoyá tjíoʼya kʼoa nʼio njio chon jñani tjío. Yá tjíotʼanʼiotʼa ndso̱ko̱, kʼoa nga tsakichon aonjon aontʼa yaole (Hech. 16:23, 24). Je chjota naxinandá yaa tsakájbe jinndi̱tsi̱n je Pablo kao Silas, tsakʼéjndajon najñole kʼoa tsakále (Hech. 16:16-22). Alikui kixi tíjna jme xi koantʼain. Je Pablo chjota romano kitjenni kʼoa tjínnele ngixko̱n kjoatéxoma kisʼendajinle kjoa tsakai. *

2 Kʼianga ndoyá tíjnaʼya Pablo, tsakui nichxin kui kisikjaʼaitsjen jmeni xi koan nga kui nichxin. Kʼoajinti jaʼaitsjenle tʼatsʼe chjota xi ya tsʼe Filipos. Ya naxinandá jña kisíxatʼa Pablo, tjínle yo̱ngo̱ jña tsabexkón Niná je chjota judío. Tonga ya Filipos tsín yo̱ngo̱. Kuinga ya tsakatioxkóni je chjota judío ya nitsinle naxinandá jña faʼa jngo xo̱ngá nga tsabexkón Niná (Hech. 16:13, 14). Tonga ánni nga tsín kisʼesíni yo̱ngo̱ ya Filipos. Kʼianga koan kisʼejna jngo yo̱ngo̱ tjínnele nkjín koanni je chjota judío, kʼoa tsakui nichxin ya Filipos, saʼnda tsín mason te chjota judío xi ya tjío. Je chjota xi ya Filipos tsʼe, nʼio ngʼa koanle nga Roma kinchja̱ni (Hech. 16:21). Tochajinle kuinga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjenni nga tsín chjota romano kitjenni Pablo kao Silas kʼoa kuinga ndoyá kisikatíoʼyani.

3. 1) Ánni tsakui nichxin tsín koanjinnile Pablo nga ndoyá kichani. 2) Jósʼin kisikjaʼaitsjen Pablo nga kʼoakoantʼain.

3 Tsakui nichxin kʼoati kui kisikjaʼaitsjen Pablo jókoanni nga ya Filipos kichoni. Jngo jao sá nga tongini, kʼianga ya tíjna xingoatʼa ndáchikon Egeo ya Asia Menor, je nganʼiotsjele Niná, tjín ʼnde jñani tsín kitsjoaʼndele nga kitsoyason (Hech. 16:6, 7). Tonga, jñá ʼnde kisikasén je nganʼiotsjele Niná. Kʼianga ya tíjna Pablo ya naxinandá Troas, jngo sén tsabe jñani jngo chjota kʼoakitsole nga ya Macedonia katafi. Je Pablo koanjinle nga je Niná xi mele nga ya koai, kuinga ya Macedonia kini (tʼexkiai Hechos 16:8-10). * Tonga me tiʼakʼia kinikʼéjnaʼyani ndoyá nga kicho. Ánni nga kitsjoaʼndeni Jeobá nga kʼoakoantʼain. Jókji tse nga ndoyá tsakʼejnaʼya. Ninga tsínlani koanjinle Pablo anni nga kʼoakoantʼainni, alikui kisikinroajen kjoamakjainle kao kjoatsjoa xi kisʼele. Je Biblia kʼoatso nga je Pablo kao Silas tsakʼétsʼoaa kʼoa kisele Jeobá ya yandoyá (Hech. 16:25). Alikui jao tjínná nga je Niná kitsjoale je kjoanyʼántokonle.

4, 5. 1) Jósʼin mangóson je kjoa xi bitjatojiaan jme xi koantʼain Pablo. 2) Jókoan nga toxijña tsʼantjaiya ijngokʼa jmeni xi koantʼain je Pablo.

4 A sakʼoaa kʼoasʼe tokoán jokisʼe kon Pablo. Tsakui nichxin nijélee nganʼio je Niná nga jme xi chjoéjiaan kʼoa tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga je nganʼiotsjele tíbándiaaná. Tonga tsa tsín kʼoasʼin bichómani josʼin mená tsakai. Kʼoa tsa kjoa kuitjátojiaan kʼoa tsín tikʼoasʼin kuiyoñá josʼin tiyoaa tsakai (Ecl. 9:11). Kʼoa tsa jme kjoa tibitjatojiaan, tochale kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen ánni nga títsjoáʼndesíni Jeobá. Jméni xi koasenkaoná nga chókjoajinná kʼoa nga tosi tonda je Jeobá si̱nʼiotʼaa yaoná. Nga jchaa xi tʼatsʼe jebi, kuila kataʼyasaa xi tʼatsʼe Pablo kao Silas.

5 Kʼianga tjíose je Pablo kao Silas, toxijña jngo cháon jaʼa, kʼoa xi koanskanni, kitjoʼai je xo̱ntjoale ndoyá kʼoa kitjojndá je kadena xi tjíotʼa je chjota xi kjoañʼai tjío. Kʼianga tsabe je chjota xi síkuinda ndoyá, koanmele kisikʼien yaole, tonga je Pablo likui kitsjoaʼndele. Xi koanskanni, je chjota xi síkuinda ndoyá kʼoa kao yaniʼyale kisʼenngindá. Toxi jekisʼesén, je jues kisikasén sondado nga sikatíondái je Pablo kao Silas kʼoa nga katabitjoni ya Filipos. Kʼianga kisʼejinle je jues nga tsín kixi tíjna jme xi kisikao je xi chjota romano, kʼoakitsole je sondado nga je katafikao saʼnda ya jchxo xo̱ntjoale naxinandá. Tonga je Pablo kao Silas kʼoakitso nga yakjoanla koaisíxatʼa je Lidia, jngo chjoón xi tokʼia jekisʼenngindá. Xi ijngosani, kʼoati kisinʼiojin je chjotale Cristo xi ya Filipos tjío (Hech. 16:26-40TNM). Ñaki tongotjo kʼoakoanni jebi.

“ÑAKI FAʼATOLE NGAYIJE KJOAFAʼAITSJENLE CHJOTA”

6. Jméni xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

6 Jmé xi bakóyaná jokoantʼain je Pablo kao Silas. Kui tsoyaná nga saʼnda tsín majinná josʼin basenkaoná je Jeobá, kuinga tsín koa̱n si̱kjáojinsíñá kʼianga ñʼai tjín kjoa bitjatojiaan. Alikuijin kichajinle je Pablo josʼin tsakasenkao je Jeobá. Nga̱ xi koanskanni, kʼianga kiskile je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe, kui kinchja̱ni tʼatsʼe kjoanikjáojin kao tʼatsʼe kjoanyʼántokonle Niná. I̱ kjoaʼmiya jebi kui títjon chótʼayajiaan jmeni xi kitso Pablo, tojo tso Filipenses 4:6, 7 * (tʼexkiai). Xi fisani, kui jchaa jmeni xi bʼéyanajmí Biblia tʼatsʼe josʼin basenkaoná je Jeobá. Xi tofetʼani, kui jchaa jósʼin koasenkaoná je kjoanyʼántokonle Niná kʼianga ska̱ná je kjoa kʼoa nga je Jeobá si̱nʼiotʼaa yaoná.

7. 1) Jméni xi koanmele kitsoyale Pablo je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe. 2) Jméni xi bakóyaná ñá.

7 Jósʼin kisikjaʼaitsjen je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe kʼianga tsakʼéxkia je karta xi kisikasénle Pablo. Kuijin jaʼaitsjenle jmeni xi koantʼain je Pablo kao Silas kʼoa josʼin tsakasenkao je Jeobá. Ánni nga kui kiskisínile je Pablo. Kui koanmele tsakakóyale nga tsín tjínnele sikjáojin kʼoa nga je Niná sijéle je kjoanyʼántokonle. Tonga kʼoati kitsole nga je kjoanyʼántokonle Niná “ñaki faʼatole ngayije kjoafaʼaitsjenle chjota”. Jósʼin tsoyanile jebi. Kui xi kitsonile je Pablo nga ngisaa tse tíjna “je kjoanyʼántakonle Niná” jokji majinná. Jebi kui tsoyaná nga be je Jeobá jme kjoa xi bitjatojiaan, ninga sakʼoa kʼoasʼe tokoán nga tsín koa̱nná josʼin kʼoéndajiaan. Saʼnda tsín ñá majinná josʼin je Jeobá nga koasenkaoná (tʼexkiai 2 Pedro 2:9). *

8, 9. 1) Ninga tsínlani kixi tjín jmeni xi koantʼain je Pablo ya Filipos, jósʼin kichomani. 2) Ánni nga koankjainnile je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe jmeni xi kiskile je Pablo.

8 Alikui jao tjínná nga je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe nʼio kitsjoanganʼiole nga kisikjaʼaitsjen jmeni xi koan xi jete nó jaʼato. Tsabee nga ñaki kʼoatjín jmeni xi kitsole je Pablo. Ningalani kitsjoaʼnde je Jeobá nga tsín kixi tjín jmeni xi koan, je Pablo koaan kisitoánntjai je énnda chjotse kʼoa kitjoʼndele nga kitsoyason (Filip. 1:7). Je jues xi ya Filipos tsʼe, tsínjin tikitsoni kon nga jokisikao je jtín xi kisʼejna ya Filipos. Nga kʼoakitso je Pablo nga chjota romano kitjenni, tsakui nichxin kui xi tsakasenkao je Lucas nga ya tsakʼejnani ya Filipos. Kʼianga jekini je Pablo kao Silas, jé Lucas kitsjoanganʼiole je xi tosʼa choatsele nga chjotale Cristo koan.

9 Je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe, kʼianga tsakʼéxkia je karta xi kiskile je Pablo be jme kjoa xi jaʼatojin. Je Pablo nʼio tse kjoa jaʼatojin, kʼoa tsakakó nga kisʼele “je kjoanyʼántakonle Niná”. Kʼianga kiski Pablo je karta, yaa Roma tíjnanʼio. Ninga kʼoalani, tsakakó nga kisʼele “je kjoanyʼántakonle Niná” (Filip. 1:12-14; 4:7, 11, 22).

ALI NʼIOJIN NIKJÁOJION

10, 11. Jméni xi sʼiaan kʼiatsa nʼio tinikjáojiaan, kʼoa jméni xi chóyalee.

10 Jméni xi sʼiaan kʼianga tsín si̱kjáojiaan kʼoa nga sʼe̱ná “je kjoanyʼántakonle Niná”. Jmeni xi kitsole Pablo je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe, kui bakóyaná nga je kjoabʼetsʼoa basenkaoná kʼianga jme xi nikjáojiaan. Kuinga machjénsíni nga kʼoétsʼoaa kʼiatsa jme xi tinikjáojiaan (tʼexkiai 1 Pedro 5:6, 7). * Ñaki katamakjainná nga je Jeobá mandosinle xi tʼatsaan. Kʼoati koa̱n kʼoailee kjoanda tʼatsʼe je kjoanichikontʼain xi tsjoáná. Ngisaa nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná kʼianga ni̱kjaʼaitsjeen nga Niná ngisaa tse jmeni xi sʼin tikʼoajinni jokji si̱jélee kʼoa josʼin faʼaitsjenná (Efes. 3:20).

11 Tojo koan je Pablo kao Silas ya Filipos, tsakui nichxin tokʼoakoa̱nná nga jchaa josʼin basenkaoná Jeobá nga jngó jngoá. Je Jeobá tsjoáná ngantsjai jmeni xi koa̱nchjénná (1 Cor. 10:13). Jebi alikui kui xi tsonile tsa tojyó kuiyoaa kʼoa tsa tochóyaa nga je Niná kʼoendajin je kjoa xi tibitjatojiaan. Tjínnele nga kʼoasʼiaan jmeni xi ʼmilee je Niná kʼianga bʼetsʼoalee (Rom. 12:11). Kʼoasʼin koakoñá nga kixi kjimaa kʼoa je Jeobá sichikontʼain jokji tjen bichó nganʼioná. Tonga kʼoati kuenta sʼiaan nga je Jeobá tsʼato kʼoakji tsjoáná jokji nga kanijélee. Sakʼoaa tokʼoamaná josʼin basenkaoná je Jeobá. Kuila kataʼya kʼaa je choa̱ xi faʼaitʼa Biblia xi koasenkaoná nga si̱nʼiotʼaa je Jeobá nga tsjoáná jmeni xi machjénná.

CHOA̱ XI BAKÓ JMENI XI KISʼIN JE JEOBÁ

12. 1) Jmé xi kisʼin je Ezequías kʼianga kʼoakitso Senaquerib nga sikje je naxinandá. 2) Jmé xi bakóyaná josʼin tsakʼéndajin Jeobá je kjoa.

12 Ya Biblia nkjín choa̱ faʼaitʼa tʼatsʼe josʼin basenkao Jeobá je choʼndale. Tobʼelañá, kʼianga tsakatéxoma je rey Ezequías, je reyle Asiria xi Senaquerib tsakʼin kitjoéle Judá kʼoa jé tsakánentsja ngakjijnda naxinandá kʼoa tokuisa Jerusalén xi kje tjoéjinle nga kʼia (2 Rey. 18:1-3, 13). Xi koanskanni, je Senaquerib kʼoakitso nga kuichosíkje je naxinandá Jerusalén. Jméni xi kisʼin je Ezequías. Jé Jeobá tsakʼétsʼoale kʼoa jé profeta Isaías kisijéle kjoafaʼaitsjen (2 Rey. 19:5, 15-20). Kʼoati tsakakó nga koanle kisikjaʼaitsjen kʼoa tsakʼéchjíle Senaquerib jotjín kisijé (2 Rey. 18:14, 15). Je Ezequías kisikatíonda je chjota jmeni xi sʼin kʼianga kuichokationdai ya naxinandá je chjotakontrale (2 Crón. 32:2-4). Jósʼin kichomani jebi. Je Jeobá jngo ánkje kisikasén. Nga tojngo nitje̱n 185,000 chjotakjoajchán asirio kisikʼien. Je Ezequías saʼnda tsín kui kiskoyale tsa kʼoakoa̱n (2 Rey. 19:35).

Jméni xi bakóyaná jokoantʼain je José (Gén. 41:42) (Chótsenlai párrafo 13)

13. 1) Jméni xi bakóyaná jokoantʼain je José. 2) Jméni xi saʼnda tsín kiskoyale je Sara.

13 Kuila kataʼyaa jmeni xi koantʼain José, je tile Jacob kʼianga sʼa xti. Kʼianga ndoyá tíjnaʼya, saʼnda tsínkui kiya jko̱ tsa ngʼa xá sʼe̱le ya Egipto. Kʼoati tsínkui kisikjaʼaitsjen tsa je sichjén Jeobá nga tsín kjinrá kuiyá je xínkjín (Gén. 40:15; 41:39-43; 50:20). Alikui jao tjínná nga je Jeobá kui kʼoakisʼin jmeni xi tsín kiskoyale José. Si̱kjaʼaitsjenla je Sara, kʼianga jenʼio jchínga saʼnda tsínkui kisikjaʼaitsjen tsa jngo ʼndí sʼe̱le. Kʼianga kitsin je Isaac, tokʼoajinkoanle, nga̱ saʼnda tsínjin kui kiskoyale (Gén. 21:1-3, 6, 7).

14. Jméni xi ñaki kʼoéjngolee tokoán.

14 Alikui kui choyalee nga jngo kjoaxkón katabakóná je Jeobá nga katafaʼáxin je kjoa xi tjínná nga kjesa faʼaijin je sonʼnde chjotse. Kʼoati tsínkui nijélee nga ndi̱to̱n katafaʼáxin je kjoa xi tjínná. Tonga ʼyañá nga je Niná tsakasenkao je choʼndale nichxin kjoatse kʼianga kjoa jaʼatojin. Kʼoa je Niná likui tíbʼantjaiya (tʼexkiai Isaías 43:10-13). * Nʼio basenkaoná nga ʼyaa jebi. Ñaki tjínjngo tokoán nga je Jeobá koaanle kʼoasʼin tojmeni tojoni nga tsjoáná nganʼio kʼoa nga katabitjoson josʼin mele (2 Cor. 4:7-9). Jméni xi bakóyaná je choa̱le Ezequías, José kao Sara. Kui tsoyaná kʼiatsa kixi timangíntʼalee Jeobá, koaanle koasenkaoná ninga ñʼai tjín kjoa xi kuitjátojiaan.

Tsa kixi timangíntʼalee je Jeobá, koaanle koasenkaoná ninga ñʼai tjín kjoa xi kuitjátojiaan

15. 1) Jméni xi sʼiaan nga tosi tonda sʼe̱ná “je kjoanyʼántakonle Niná” kʼianga kjoa bitjatojiaan. 2) Ánni nga koa̱n miyoná koa̱nsíni Jeobá.

15 Jméni xi sʼiaan nga tosi tonda sʼe̱ná “je kjoanyʼántakonle Niná” kʼianga kjoa bitjatojiaan. Si̱kuindaa je kjoamiyo xi tjínná kao Jeobá. Totʼatsʼee Jesús nga ma nimiyoaa je Jeobá, nga̱ jé tsakʼéchjí je jéená kʼianga kʼienntjainá. Je kjoabʼechjíntjai jngoo kjoatjao xi kitsjoaná je Jeobá. Kʼoa kui síchjén nga chatʼaná je jéená kʼoa nga nda sʼe ijngokʼani tokoán kʼoa nga ma nimiyoaa (Juan 14:6; Sant. 4:8; 1 Ped. 3:21).

“SIKUINDA NI̱MA̱NO KAO KJOAFAʼAITSJENNO”

16. Tʼeyanajmí, jósʼin basenkaoná “je kjoanyʼántakonle Niná”.

16 Jósʼin basenkaoná “je kjoanyʼántakonle Niná xi ñaki faʼatole ngayije kjoafaʼaitsjenle chjota”. Je Biblia itso: “Jé xi sikuinda ni̱ma̱no kao kjoafaʼaitsjenno nga̱ tiyokao Cristo Jesús” (Filip. 4:7). Je én xi “sikuinda” sʼin jaʼatoya, kui tínchja̱ni kʼianga sondado kisikuinda je naxinandá. Je chjota xi tsakatio ya Filipos alikui jme xi kisikjáojin kʼianga tsakjayofe, nga̱ be nga nda koankuinda naxinandále. Kʼoatisʼinni, nda satío je kjoafaʼaitsjenná kao ni̱ma̱ná kʼianga tjínná “je kjoanyʼántakonle Niná”. Ñaki tjínjngo tokoán nga je Jeobá sikuindaná kʼoa mele nga ndasʼin kuiyoaa (1 Ped. 5:10). Kʼianga ʼyaa jebi, majinná nga je Jeobá koasenkaoná nga tsínkui sikinjená je kjoanikjáojin kʼoa kao kjoajkon.

17. Jméni xi koasenkaoná nga tosi tonda je Niná si̱nʼiotʼa nichxin xi sʼa nroa.

17 Jemachrianle nga sʼe̱ kjoañʼai xi nʼio tse, xi kjesa kʼoamajin kʼoa xi tsínkʼia tikʼoakoa̱nni (Mat. 24:21, 22). Ninga tsín ʼyaa jmeni xi koa̱nná nga jngó jngoá, alikui koa̱n nga kui nʼio si̱kjáojiaan. Ningalani tsín majinná ngayeje jmeni xi sʼin, ʼyañá jokjoan je Jeobá. Kʼianga chotʼayajiaan josʼin tsakasenkao je choʼndale nichxin kjoatse,ʼyañá nga sítjoson ngantsjai jmeni xi tso. Kʼianga jmeni xi sʼín je Jeobá nga basenkaoná, kʼoasʼin sʼeniná “je kjoanyʼántakonle Niná xi ñaki faʼatole ngayije kjoafaʼaitsjenle chjota”.

^ párr. 1 Tsakui nichxin kʼoati chjota romano kitjenni je Silas (Hech. 16:37).

^ párr. 3 Hechos 16:8-10: “Kʼia nga jaʼachrian ya Misia, jaʼajen ya Troas. Tjín xi tsabe Pablo ya nijñále. Jngo chjota xi Macedonia tsʼe, tsakasen ngixko̱n Pablo, tsakʼétsʼoale kʼuikitso: Titjaí i̱ Macedonia, tisenkaonajin. Kʼia nga Pablo tsabe, ndi̱toon tsakjasjaijin josʼin koangínjin ya Macedonia. Kʼoatsakixuínjin nga Niná xi kinchjanajin, jméni nga kuinókjoayajinlaijin je énnda xi tʼatsʼe Cristo”.

^ párr. 6 Filipenses 4:6, 7: “Ali kʼoajin mano. Tojmenibe xi machjénno, tijélao Niná, tʼetsʼoalao, kʼoa tʼailao kjoanda. Kʼoasʼin katasʼejinle Niná jme xi nijáo. Je kjoanyʼántakonle Niná xi ñaki faʼatole ngayije kjoafaʼaitsjenle chjota, jé xi sikuinda ni̱ma̱no kao kjoafaʼaitsjenno nga̱ tiyokao Cristo Jesús”.

^ párr. 7 2 Pedro 2:9: “Kʼia nichxin nga faʼá kjoañʼai, je Nainá male bʼasjentjai chjota xi bexkón nga je. Male síkʼéjnatjao je xi tsínle kjoakixijin, saʼnda nichxin nga sʼe̱ndajinle, jméni nga kʼoasʼin sʼe̱jnanenile kjoañʼai”.

^ párr. 10 1 Pedro 5:6, 7: “Soma̱tʼangilao ntsja Niná xi tjínle nganʼio, jméni nga je sikinngʼasínino kʼia nga kuicho nichxinbe. Je tikʼamio ngayije kjoanikjaojinno, nga̱ je tísíkuindano”.

^ párr. 14 Isaías 43:10-13: “Jonño testigona, kui xi tso je Jeobá, kʼoa je choʼndana xi kiskoejian, kʼianga kataʼyao kʼoa nga katasʼeno kjoamakjain xi tʼatsʼan, kʼoa nga katamajinno nga tojo anña. Tsín Niná xi koannda títjonna an kʼoa xi koanskanni tojo liʼya xi kisʼe. An, anña Jeobá, kʼoa tsínsa xi kjaʼaí xi male bʼasjentjai. An xokixian, an tsakʼasjentje kʼoa an xokisʼian kʼianga tsaʼyale, kʼianga kjesa ʼyajion niná xi kjaʼaí. Kuinga jonsíño testigona, kui xi tso je Jeobá, kʼoa anña Niná. Anña ngantsjai, kʼoa aliʼya xi koa̱n kuitjontjaile yaole ya yandsa̱. Kʼianga jme xi sʼian, ʼyáni xi koa̱nle kʼoechjoana”.